Današnjim čitateljima koji su okruženi najnovijim tehničkim pomagalima
može biti čudno zašto je ovaj roman svrstan u žanr znanstvene-fantastike.
Zato prilikom čitanja moram imati u vidu da je ovaj roman pisan krajem
19. stoljeća i da je prva suvremena podmornica Holland američke mornarice
sagrađena tek 1900. godine. Naime Verneovi pronalasci stvoreni maštom
i izmišljanjem inspirirali su znanstvenike za stvaranje novih tehničkih
pomagala. Skoro sva njegova zamišljena pomagala stvorena u mašti izumljena
su desetke godina poslije. Svi izumitelji toga doba su Žil Verna nazivali
učiteljem, priznavali su da je on ovom knjigom probudio u njima ideje.
Ovim djelom J. Verne nas vodi na putovanje čudnovate podmornice « Nautilus
i njenog kapetana Nema, te novih putnika profesora Aronnax-a, Ned Land-a
i profesorovog sluge Conseil-a.
" Dajte malom Englezu polovicu knjige 20 000 milja pod morem
na materinskom jeziku, a drugu polovicu na francuskome, on će učiniti
sve samo da bi je razumio", izjavio je jednom poznati dječji
pisac R. Kipling, otac Moglija i Riki-Tiki Tavija, i tako najbolje i
najkraće opisao privlačnost ove neobične knjige.
20
000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman kojeg je 1869. godine
napisao Žil Vern. Roman opisuje kapetana Nema i njegovu podmornicu Nautilis
kroz perspektivu profesora Pierre Aronnaxa.
Slaveni francuski pripovjedač za djecu i mladež Žil Vern rodio se u
građanskoj obitelji u Nantesu gradu i luci na utoku rijeke Loire u Atlantski
ocean. S prozora roditeljske kuće mali je Jules promatrao velike brodove
kako ulaze i izlaze iz luke ostavljajući za sobom tajanstveni okus Nepoznatog.
Za svakim brodom koji je odlazio u daleke krajeve srce dječaka uzbuđeno
je kucalo. Jednoga dana, bilo mu je tada jedanaest godina, ukrcao se
kao "mali" mornar početnik) na parobrod duge plovidbe koji
je plovio u Indiju. Nije stigao ni do otvorenog mora – na izlazu iz
dubokog zaljeva, u dnu kojega se smjestio Nantes, sustigla ga je očeva
ruka.
Na pitanje zašto je pobjegao, dječak je imao spremni odgovor koji je
već onda bio u stilu njegovih budućih romana: pošao je na put da svojoj
rođakinji Caroline odnese ogrlicu od koralja! Slijedio je dakako oštar
ukori obećanje ocu « Odsad ću putovati morem jedino u snovima!» Da spomenemo
usput: Caroline je bila velika ljubav njegove mladosti, ali je ocean
bio i ostao najveća strast u njegovu životu. Zato ne začuđuje što je
obećanje samo djelomično održao. Jedan dio života stvarno je putovao
morima, a cijeloga života putovao i u snovima ! Tijekom dvadeset godina,
u naponu snage, izmijenio je kao vlasnik čak tri brodića, od kojih je
posljednji bio prava jahta na parni pogon. Krstario je Baltikom, Sjevernim
morem, putovao u Škotsku, Irsku i Norvešku, oplovio Sredozemlje, a dospio
je i u Jadransko more. Osim toga preplovio je Atlantski ocean velikim
parobrodom Great Eastern baš u vrijeme kada su u njega polagali podmorski
telegrafski kabel između Amerike i Europe.
U mašti je, međutim Žil Vern proputovao mnogo dalje. Najdalje- čak preko
stvarnih granica mogućega. U svojim je romanima istražio svih sedam
svjetskih mora te izmislio osmo na Južnom polu. Njegovo golemo djelo
za mladež pod zajedničkim naslovom Neobična putovanja sadrži šezdeset
tri romana i osamnaest novela pustolovnoga, znanstvenog i znanstveno-fantastičnog
sadržaja. Polovicu od toga čine knjige o moru. Među najpoznatijima i
najboljima svakako je roman 20 000 milja pod morem, veličanstveni hvalospjev
o onome što je toliko volio.
Po očevoj želji studirao je i završio pravo, ali je već za vrijeme studija
u parizu pokazivao interes za književnost i kazalište. U to je vrijeme
napisao nekoliko kazališnih djela. Mnogo je čitao i proučavao povijest
i zemljopis. Kada je godine 1862. ponudio pariškom izdavaču Hetzeku
svoj prvi roman Pet tjedana u balonu, a neposredno zatim sklopio s njime
ugovor na dvadeset godina, mladi pisac sigurno nije mogao slutiti kamo
će ga to odvesti. Taj ga je ugovor, naime, obvezivao da godišnje napiše
dva romana za mladež. U njima je trebalo biti i pouke i razonode.
Pustolovni roman Pet tjedana u balonu doživio je uspjeh najprije u Francuskoj,
a potom i u svijetu. Tako je zapečaćena njegova sudbina kao pisca. Napušta
pravnički posao i posvećuje se samo pisanju. Odmah dogodine, 1863, izlaze
Avanture kapetana Haterasa i put u središte Zemlje. Slijede Od Zemlje
do Mjeseca i Put oko mjeseca, Djeca kapetana Granta, 20 000 milja pod
morem, Petnaestogodišnji kapetan. Tako su se redom nizala djela, ne
samo dvadeset godina kako je pisao u ugovoru, već točno četrdeset jednu
godinu, to jest do piščeve smrti. Umro je slava i bogat, a djela su
mu još za života bila prevedena gotovo na sve jezike.
Prvi roman Žila Verna preveden je u nas, u Zagrebu 1875. godine .
Bio je to Od Zemlje do mjeseca, a roman Put oko svijeta u 80 dana također
u Zagrebu, 1876, samo tri godine nakon originala u Parizu.
Nisu svi romani Neobičnih putovanja sama remek- djela, ali ni jedan
nas ne ostavlja ravnodušnima. Svi čine čvrstu cjelinu u kojoj je pripovjedač,
poput kakva čarobnjaka izgradio i izmaštao sve što se izmaštati može.
Taj veliki čarobnjak i trgovac snovima stvorio je cjelovit i čudesan
svijet u kojem se ostvario velik dio onoga što je čovjek oduvijek sanjao;
njegovi junaci lete zrakom, plove pod morem, uvlače se u središte zemlje,
putuju oko svijeta, osvajaju polove i otkrivaju neobične i daleke zemlje.
Na tom vrtoglavom putu oni savladavaju sve prepreke, prkose prirodi,
utrkuju se sa vremenom i bore za svoja načela i zamisli. Pritom se često
služe neobičnim spravama i napravama i čudesnim izumima, što te fantastične
pothvate čini uvjerljivima i mogućima. Uvjerljivost pisac još postiže
jasnim i živim stilom te vrlo vještim vođenjem radnje, tako da čitatelj
sječe dojam kako je to sve već vidio i sam doživio. Njegovi su likovi
svi odreda izrazite ličnosti, bilo da su dobri ili zli, a krase ih čvrsta
volja, hrabrost, odvažnost, znatiželja, ustrajnost i privrženost postavljenom
cilju.
Druga polovica 19. stoljeća omogućila je veliki zamah znanosti. Sve
što mi danas držimo normalnim tekovinama našega doba začelo se u razmišljanjima,
u nacrtima i pokusima toga razdoblja. Znanstvenim otkrićima svojega
vremena vješto se koristio Žil Vern u svojim djelima ne samo da bi poučio
i zainteresirao mladež, već prije svega da bi opravdao i učinio vjerojatnima
ne vjerojatne pustolovine svojih junaka. U tu je svrhu znanstvene činjenice
vrlo često maštovito dograđivao. Stvorio je posebne književne vrste-
znanstveni i znanstveno- fantastični roman, u kojima se vrlo napeta
radnja i uvjerljivo izgrađeni likovi prilagođavaju fantastičnim pojava,
tehničkim napravama i mnoštvom znanstvenih podataka. Mnogi ga zbog toga
smatraju ocem znanstvene fantastike i misle da je predvidio ili usavršio
neke tehničke izume, poput zrakoplova, podmornice, televizije, lasera.
U svakom slučaju Žil Vern je izvanredno oštroumno analizirao tuđa dostignuća
i snagom stvaralačke mašte shvatio koje sve mogućnosti otvara čovjeku
znanost i tehnološki napredak. Shvatio je, osim toga, i to bolje nego
mnogi drugi, da su čovjekove fikcije, to jest njegove maštarije i njegovi
snovi, sama čovjekova stvarnost. Jer, kako kaže pisac, « sve što jedan
čovjek može zamisliti, drugi ljudi mogu to ostvariti ».
20 000 MILJA POD MOREM
Vratimo se putnicima s Nautilusa. To je kapetan Nemo? Nesumnjivo jedna
os najslavnijih ličnosti Neobičnih putovanja. Tajanstveni odmetnik koji
se sagradivši snažan podmorski brod, zavukao u dubine mora i otuda se
osvećuje Zemlji za učinjene nepravde. Odrekao se svega što mu je preostalo
od života na kpnu, pa i vlastita imena, da bi u novoj sredini našao
slobodu koju nije stekao među ljudima.
Kapetan
Nemo moćan je i bogat. Moćan zato što posjeduje savršeno sredstvo koje
mu omogućuje da se lako i udobno kreće ispod površine mora i zato što
uživa slijepo povjerenje i privrženost svih mornara. Zna mnogo o svijetu
koji je napustio te o svijetu koji mu je postao novom domovinom. Bogat
je zato jer mu more pruža naprosto sve što mu treba: hrani ga, odjeva,
daje mu pogonsku snagu, svjetlost, toplinu i pitku vodu. Osim toga more
mu nudi sve svoje tajne: lijepotu raznolikih krajeva, bogatstvo i raskoš
životinjskog i biljnog svijeta. Pa i sva potonula blaga leže mu nadohvat
ruke. Kapetan nemo izuzetna je i snažna osoba koja je upravo svojom
snagom i snagom svoje volje izdigla iznad vlastite sudbine i postala
svojevrsnim sucem čovječanstvu koje ga je razočaralo.
Profesor Aronnax i njgova dva prijatelja nesretnim slučajem postaju
zarobljenici tajanstvenog neznanca. Tijekom njihova višemjesečna zajedničkog
druženja svatko na svoj način podnosi život u Nautilusu. Profesor je
zaneseni prirodoslovac, on više od svega voli svoju struku. Zapanjen
je i oduševljen što može putovati pod morem i što je postao očevicem
pojava i zbivanja nepristupačnih običnom čovjeku- smrtniku. Njegova
je jedina želja da ne tom jedinstvnemom putovanju oko svijeta sve vidi
i sve zabilježi. Njegov sluga Conseil smiren je i praktičan pratilac.
Njemu je dobro sve ono što je dobro i njegovu gospodaru. A harpunar
Ned Land – taj snažni lovac, guši se u zatvorenom prostoru te neposredno
čezne za rodnim krajem i za komadom svinjetine. On nagovara ostalu dvojicu
na bijeg i stalno vreba za to priliku. U početku profesor Aronnax nevoljko
pristaje na nagovor i sretan je što takve prilike izmiču, ali naposlijetku
i sam uviđa da ne želi više dijeliti sudbinu čovjeka čije postupke ne
može opravdati i razumjeti. Nakon nešto više od deset mjeseci provedenih
u nautilusu, putnici pod nepovoljnim okolnostima napuštaju podmornicu
i sretno se domognu obale. Nautilus nestaje u snažnom morskom viru,
ali ne propada. O njemu i njegovu vlasniku čitamo u novom Verneovom
romanu tajanstveni otok i tako napokon upoznajemo prošlost zagonetnog
osvetnika i razloge njegova ponašanja.
U vrijeme dok piše 20 000 milja pod morem Žil Vern se obilno koristio
znanjem i iskustvom brata Paula mornaričkog časnika i inženjera. Zbog
su svi tehnički detalji u vezi s Nautilusom tako pažljivo opisani. Istodobno
se u svijetu obavljaju pokusi s roniocima, pretečama podmornica. To
su u početku prilično nesavršene naprave, koje se ne mogu kretati površinom
mora, ali ne mogu ni duboko ni dugo roniti. Prva prava podnmornica,
Narval izgrađena je u Francuskoj 1899. Na površni se kretala parostrojem,
a pod vodom elektromotorima. Kad je riječ o tome, nautilus je gotovo
savršen. Ostom pogonskom silom pokreće se ispod površine i na površini.
Spušta se u najjdublje dubine, dugo ostaje pod vodom, izdržljiv je i
snažan, udoban, a rasvjetljen je električnim svjetlom trinaest godina
prije nego što je uistinu bio prvi parobrod. Zato ne začuđuje što je
prva podmornica na atomski pogon sagrađena 1954 godine, dobila ime Nautilus.
20 000 milja pod morem epopeja je o moru i čovjeku koji fantastičnim
vozilom putuje pod morem prkoseći kopnu. Na dijelu tog putovanja prima
neželjene suputnike i snjima kreće na podvodni put oko svijeta. Pred
njihovim očima, iza debelih staklenih prozora ugrađenih u trup podmornice,
promiče svijet tišine. Otkrivaju se tajne nevidljive prirode. Pogled
je prekrasan, a vidljivost izvanredna. Stvarnost se miješa sa izmišljenim,
ali tako vješto da čitatelj sasvim ne osjetno klizi u zamku magične
mreže majstora pripovjedača…
KRATAK SADRŽAJ ROMANA
Radnja romana započinje 1866. godine kada se prošire glasine u velikoj
nemani koja počinje uznemiravati brodovlasnike u Europi i Americi. Nekome
je to ličilo na ploveći greben ili ostvo, dok su ga drugi uspoređivali
sa bijelim kitom, strašnim " Mobi Dick " -om iz Ledenog mora.
Radnja romana počinje kada "čudovište" 5. ožujka 1866. godine
udari i ošteti brod "Moravijan", a pet tjedana poslije i drugi
brod "Skotiju". Bio je to poziv na uzbunu. Trebalo je naći
i uništiti neman. Sjedinjene Američke Države ubrzo naoružavaju brod
"Abraham Lincon" . Po pozivu ministra brodice na ovaj brod
ukrcao se i profesor prirodnih znanosti iz Pariza, Annorax. Pored najboljeg
lovačkog pribora ovaj brod imao je i Neda Landa, kralja oceanskih lovaca.
Dugo se plovilo bez ikakvih događaja. Puna tri mjeseca "Abraham
Lincon" je obilazio sjeverni dio Tihog oceana i ništa se nije dogodilo.
Svi su se obeshrabrili i da sam kapetan broda Faragut nije bio toliko
tvrdoglav brod bi se odavno vratio u luku. Trećeg dana prije isteka
vremena za povratak Ned Land ugleda " čudovište". U borbi
se neman poigrava sa posadom broda.
" Električna svjetlost se odjednom gasi i dva ogromna mlaza vode
se sruše na palubu obarajući ljude i lomeći sve."
Profesor Annorax , njegov sluga Conseil i Ned Land nađoše se u moru,
ali spasili su se isplivajući na ploveći otok. Bilo im je jasno da se
nalaze na " čudovištu" i tada zaključiše da je ono djelo ljudskih
ruku. Podmornica je jedno vrijeme stajala mirno, a onda se počela kretati
dok su se brodolomci čvrsto držali za nju. Znali su da moraju što prije
stupiti u kontakt sa bićima u toj napravi jer bi bilo opasno kada bi
ona ponovno zaronila u more. Nedu pred zoru dosadi i on počinje lupati
po čeličnom oklopu koji je odzvanjao.
"Začu se škripa brave. Jedan poklopac se diže i neki čovjek se
pojavi, uzviknu i nestade ga. Ubrzo zatim pojaviše se neki ljudi i odvukoše
nas unutra."
U jednu od kabina gdje su bili smješteni ušla su dva čovjeka i počela
razgovarati na nekom nepoznatom jeziku. Profesor pokušava ući u komunikaciju
na francuskom jeziku, pa na latinskom; sluga Conseil je pokušao na njemačkom,
Ned na engleskom, ali rezultata nije bilo. Nepoznati ljudi odlaze bez
odgovora. Ned je bio ljut jer je bio jako gladan. Uskoro su dobili odjeću
koja je napravljena od nepoznate tkanine, a zatim nedugo poslije toga
i ribu kako bi jeli. Ned je počeo planirati kako će pobjeći na slobodu.
Razmišljao je da ubije sve članove posade na podmornici i onda njome
zagospodari. Sljedeće jutro kada je sluga donio hranu za jelo Ned ga
uhvatio za vrat, a profesor i Conseil su brzo potrčali kako bi ga smirili.
U tom trenutku začuli su glas kapetana podmornice, Nema koji im nudi
slobodu na podmornici, ali se moraju odreći civilizacije. Pogađa slabu
profesorovu točku jer mu je obećao da će mu pokazati sve dijelove mora
koje je profesor opisao u svojim knjigama, ali ih nikada nije vidio.
Profesor se radi znanosti odriče svoje slobode. Na podmornici "Nautilus
" profesor saznaje kako su sva jela plod mora kao i to da je specijalno
napravljena odjeća sašivena od konaca morskog bilja, krevet od najmekše
morske trave, pero za pisanje od zuba kita, cigarete su od posebne vrste
alge koja je bogata nikotinom. Nemo posebno naglašava kako je prava
sloboda na dnu mora jer tamo nema utjecaja kopnenih vladara.
Onaj tko jednom dođe na podmornicu Nautilus ostaje tu zauvijek. Prolazili
su dani i tjedni. Kada su stigli ka otocima Australije zamolili su kapetana
nema da ih pusti na otok. Ušli su u čamac naoružani električnim puškama
i krenuli su prema prekrasnom otoku prekrivenom šumom. Danima su odlazili
na otok sve dok jednog dana nisu osjetili kako ih netko gađa kamenjem
dok su se grijali na vatri. Pobjegli su u čamac. Iz šume su izašli divljaci
i dalje ih napadali, ali oni su uspjeli stići do podmornice. Tako su
prolazili mjeseci plovidbe, a Annorax, Conseil i Ned Land se dogovaraju
za bijeg. Podmornica je plovila prema jugu do Južnog pola. U plovidbi
su se našli u klopci od ledenih stijena, kada su se spasili sljedeću
noć profesor, Ned Land i Conseil se ukrcavaju na čamac i bježe. Našli
su se u vrtlogu jer se čamac sam otkvačio sa podmornice. Ujutro kada
su se probudili bili su u kolibi. Pitali su se dali se podmornica izvukla?
Sva trojica su bila sretna što su preživjeli.
KOMPOZICIJA I VRSTA DJELA
20 000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman. Kako je moderna
znanost i tehnologija jako nadmašila Verneova predviđanja ta nam tvrdnja
može biti malo neuvjerljiva. Ali činjenica je da mnogi danas upravo
Žila Verna smatraju začetnikom znanstveno fantastične književnosti.
Za razliku od mnogih prijašnjih autora on je u svojim romanima težio
tome da se sve zasniva na znanstvenoj podlozi i da je sve to moguće
u bližoj budućnosti.
Tako je u romanu predvidio izgradnju podmornice, mogući način njenog
pogona i mogućnost iskorištavanja podvodnog svijeta. Moramo napomenuti
kako je u Francuskoj sagrađena prva prava podmornica 1899. godine. Imala
je velike sličnosti sa verneovom podmornicom u romanu.
U školskom lektirom izdanju roman je skraćen kako bi bio pristupačniji
mlađem čitatelju jer originalan tekst sadrži mnoge pojmove iz zemljopisa,
kemije i fizike. Osim toga nagomilani su i opisi i nabrajanja o životinjskim
i biljnim vrstama koji odvraćaju pozornost čitatelja.
Događaje u romanu pisac je poredao kronološki, u vremenskom slijedu
od saznanja o pojavljivanju nemani, dolaska likova na podmornicu pa
sve do njihovog bijega. Boravak likova na podmornici pisac nam prikazuje
kao epizode putovanja oko svijeta, a svako poglavlje nosi naslov u kojem
je sažeta glavna tema poglavlja. Zanimljivo je to što nam sam završetak
romana ne daje pravi odgovor o sudbini Nautilusa nego ostavlja mogućnost
nastavka priče o kapetanu Nemu.
TEMA, PROSTOR I RADNJA ROMANA
Tema ovog romana svjetske omladinske književnosti opis je putovanja
profesora Aronnaxa i dvojice njegovih pratilaca svjetskim morima u neobičnoj
podmornici tajanstvenog kapetana nema. Ideje ovog romana su ujedno bile
i glavne poretačke ideje cijelog 19. stoljeća koje jos nije saznalo
da znanost i napredak tehnologije mogu imati i svoje ružno lice. Opisivale
su profesora Aronnaxa zbog njegove strastvene predanosti znanosti. Suprotnost
profesoru bio je kapetan Nemo koji od ostatka svijeta ljubomorno skriva
svoja otkrića. U liku kapetana Nema prikazano je kako se čovjek može
izolirati od svijeta i sami završiti u zločinu zbog postavljanja granice
između dobra i zla.
Radnja romana odvija se uglavnom u podmorju Indijskog, Tihog i Atlantskog
oceana te crvenog mora i Sredozemlja. Započinje 1867. godine kada je
krenula potraga za "čudnom nemani. " dana 7. studenog iste
godine dospjeli su putnici s fregate "Abraham Lincon" na "Nautilus"
i na njemu proveli gotovo deset mjeseci. To je vremenski okvir ove neobične
i uzbudljive pustolovne priče.
LIKOVI ROMANA 20 000 MILJA POD MOREM
Likovi romana: kapetan Nemo, profesor Pierre Aronnax,
profesorov sluga Flamanac Conseil, Ned Land
KAPETAN NEMO- vlasnik i zapovjednik neobične podmornice čovjek koji
se odrekao vlastitog imena, ljudi i kopna.
Nemo je bogat i moćan. Bogatstvo i odlično obrazovanje omogućili su
mu da sagradi savršeno sredstvo na podmorsku plovidbu na kojem izolirano
živi s malom i slijepo odanom posadom. Na Nautilusu je sve prilagođeno
njegovom načinu života. Osoba je snažnog duha koja je usmjerena samo
k osveti. Tek pri kraju svog boravka na podmornici prof. Aronnax naslućuje
da je kapetan Nemo nesretno izgubio ženu i djecu i da zbog toga pati
:
" Na stijeni u dnu sobe, ispod portreta njegovih heroja, vidjeh
sliku neke mlade žene s dvoje mlade djece. Kapetan nemo ih je gledao
nekoliko trenutaka, pruži prema njima ruke i zatim kleknu i briznu u
plač"
PROFESOR PIERRE ARONNAX- francuski prirodoslovac i poznat stručnjak
Kada nesretnim slučajem završi na podmornici želi vidjeti sve, sve zabilježiti
i zbog oduševljenja prema svemu ne osjeća želju da pobjegne Divi se
kapetanu Nemu i njegovim tehničkim dostignućima i sluti da je taj čovjek
jako nesretan. Profesor će svoje zapise s putovanja iznijeti javnosti
jer smatra da znanstvene spoznaje nisu vlasništvo jednog čovjeka već
opće ljudsko dobro.
FLAMANAC CONSEIL- Odan je. Smiren i praktičan. Radi sve za dobrobit
svoga gospodara reklo bi se da je hladan i bezosjećajan, ali on je svoj
skroman život predodredio služenju velikom čovjeku.
NED LAND – prostodušni je Kanađanin, voli slobodu, prostranstva, lov
i nevoli zatvoren prostor poput podmornice.
Čezne za rodnim krajem, a prijao bi mu i obrok sa životinjskim mesom.
Nagao je, ne nose ga znanstveni motivi već želja za slobodom te uporno
planira bijeg. Oličje životne vitalnosti i slobode.
JEZIK I STIL PISANJA ROMANA
Izvorni oblik romana je na francuskom jeziku stoga ne možemo govoriti
puno jeziku pisanja, već samo o nekim stilskim posebnostima.
Pisac se u ovom romanu pokazao kao izvrstan pripovjedač, te nam svoje
likove iz poglavlja u poglavlje vodi kao iz epizode u epizodu.
Za pripovjedača romana pisac odabire profesora Aronnaxa koji pripovijeda
u 1. licu ,a time opisi putovanja i znanstvenih otkrića čitatelju postaju
privlačniji i uvjerljiviji.
Prilikom pripovijedanja pisac miješa književno-umjetnički stil sa znanstvenim.
Čitajući djelo trebamo obratiti pažnju na: zanimljivu i uzbudljivu fabulu,
posebnosti pripovijedanja u 1. licu, te postupno karakteriziranje likova.
ZAKLJUČAK
U njegovim romanima naći ćemo pogrešnih mišljenja i netočnih podataka.
To nisu bile samo njegove zablude, već i zablude njegova vremena, međutim
time njegova zasluga promicatelja znanosti nije umanjena. Mnogi su veliki
ljudi, među njima znanstvenici i istraživači isticali kasnije da su
za svoja djela i pothvate nalazili poticaje u knjigama nadahnutoga Izmišljatora.
Među njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral Richard
Byrd. Godine 1929. u trenutku kad polijeće zrakoplovom na Južni pol,
onima koji ga ispraćaju i oduševljeno mu mašu, admiral se obraća riječima
« To me Žil Vern vodi!». Vernea su odmah sa oduševljenjem prihvatili
mladi čitatelji, a «gutali» su ga i stariji. Spomenimo da su neki njegovi
romani tiskani najprije u nastavcima u podliscima dnevnih novina kako
bi bili dostupni širem čitateljstvu.
Napokon, možemo se zapitati kako i koliko današnji tinejdžeri, koji
se igraju na računalima, doživljavaju već pomalo naivan i zastarjeli
svijet Vernovih junaka? Odgovor je: osamdeset godina nakon piščeve smrti
njegova djela se tiskaju posvuda i u najrazličitijoj opremi- od raskošnih
reprint izdanja (ponovljeno tiskanje prvotnog ili starijeg izdanja istog
naslova) do jeftine džepne knjige ili školske lektire.