“PATNJE MLADOG WERTHERA” - GOETHE
Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.)
Johann
Wolfgang Goethe - najveći i najsvestraniji književnik novije
njemačke književnosti. Rođen je u Frankfurtu na Majni, u uglednoj i
obrazovanoj građanskoj obitelji. Pjesničko stvaralaštvo započinje još
za vrijeme studija u Leipzigu. Za njegovo književno stvaralaštvo presudan
će biti susret s pjesnikom i filozofom Herderom u Strassburgu,gdje je
došao nastaviti studij prava. Pod njegovim utjecajem prihvaća romantičke
ideje, počinje ozbiljnije čitati Homera i Shakespearea,a počinje upoznavati
i narodnu poeziju. Ubrzo počinje stvarati lirske,dramske i prozne radove
koji postaju središtem njemačkih,ali i europskih književnih događanja.
1773.godine stvara dramu ˝Gotz von Berlichingen˝koja mu donosi slavu,a
pisana je pod jakim Shakespeareovim utjecajem. Za svoje drame počinje
koristiti građu iz njemačke povijesti kako bi kritički progovorio o
svom vremenu. Istodobno piše himničku (poezija s puno zanosa), buntovnu
poeziju u kojoj slavi jake i nesputane likove osamljenih genija koji
se dižu protiv svih dogmi i sputanosti svijeta,hrleći za slobodom. Svojom
književnošću osvaja mlade i staje na čelo grupe mladih,revolucionarno
raspoloženih građanskih pjesnika (pokret mladih genija ˝Sturm und Drang˝)
koji se bore protiv konvencija i francuskog klasicizma, a svoje uzore
vide u Shakespeareu, Rousseauu i narodnoj pjesmi. 1774.godine Goethe
tiska svoj epistolarni roman ˝Patnje mladog Werthera˝. Roman se nije
uklapao u tradicionalne sheme prosvjetiteljskih djela koji su negativno
koncipirane likove koristili kao predmet opomene, a pozitivne likove
kao uzor. Werther je bio emancipirani građanski intelektualac,bogatoga
psihičkog života koji nije bio spreman na kompromise sa pravilima društvenog
života te zbog toga završava tragično. Werther postaje uzor brojnim
književnim imitacijama,ali i čitateljskoj publici među kojima je bilo
i brojnih koji ga sljede u smrt. Goethe je svojim Wertherom pokazao
ljudima svojeg razdoblja kako bi se trebali uzdići od pravila koje je
nametao ondašni društveni život i živjet punim plućima,sljedeći samo
svoje srce i osjećaje. Upravo taj roman učinio je tada dvadesetpetogodišnjeg
Goethea najslavnijim i najpoznatijim njemačkim piscem. 1775.godine Goethe
se seli na dvor vojvode Karla Augusta u Weimaru gdje počinje stvarati
svoja najbolja lirska djela. Uz to bavi se i prirodoznanstvenim radom
(anatomijom,optikom,botanikom...). Od 1786.-1788. traje njegovo putovanje
u Italiji gdje prijateljuje sa Schillerom i tamo počinje njegova najplodnija
faza stvaralaštva koja donosi brojne njegova tragedija (npr. ˝Ifigenija˝,˝Egmont˝),
satirički životinjski ep ˝Reineke Fuchs˝,roman ˝Naukovanje Wilhelma
Meistera˝ i brojna druga djela. Njegovo životno djelo je dramska pjesan
˝Faust˝ kojeg je započeo još u fazi djelovanja ˝Sturm und Drang˝,a završavao
ga je pred samu smrt. Prvi dio djela izlazi 1808.godine. Djelo uključuje
legendu o srednjovjekovnom astrologu i alkemičaru dr. Faustusu koji
je prodao dušu đavolu,a Goethe je od toga uspio stvoriti jednog od najvećih
likova novije europske književnosti kao simbol ljudske težnje za spoznajom
i napretkom. Završna faza Goetheovog stvaralaštva uključuje drugi dio
˝Fausta˝,roman ˝Putovanja Wilhelma Meistera˝,autobiografske spise ˝Iz
mog života˝ i druga djela.
O djelu “Patnje mladog Werthera”
Najznačajniji roman njemačkog romantizma proizašao iz književnog pokreta
˝Sturm und Drang˝. Romantizam,suprotno klasicizmu,ističe potpunu
slobodu mašte i tematike,suprostavljajući se oblicima normiranog stvaralaštva.
Romantizam je obilježen subjektivizmom i osjećajnosti,a ljudska emocija
izdignuta je iznad svega. Romantični junaci osjećaju potpuni nesklad
između sebe i svojih moralnih načela sa društvenim konvencijama tog
vremena. Taj veliki nesklad izaziva osjećaj usamljenosti,promašenosti,neshvaćenosti
i odbačenosti kod lika. Sloboda izražavanja u romantizmu rezultirala
je ulaženjem liričnosti u prozne i dramske vrste. Roman je koncipiran
u obliku pisma,dnevnika i memoara. Romantizmu kao subjektivističko orijentiranom
razdoblju odgovara forma epistolarnog romana (roman pisan u obliku dnevničkih
pisama). Veći dio romana napisan je u obliku pisama koja Werther piše
prijatelju Wilhelmu. Ta njegova pisma okupio je ˝izdavač˝ i odlučio
ih objaviti u obliku knjige. Roman je podijeljen na dva dijela:
1) Obuhvaća razdoblje Whertherova boravka u gradiću W.;
2) Obuhvaća odlazak iz gradića te ponovni povratak.
Drugi dio romana prekida se pripovjedanjem ˝izdavača˝ i Wertherovim
intimnim zapisima. Roman započinje ˝izdavačevim˝ obraćanjem čitateljima.
Werther je mladić koji ne zna što želi raditi u životu te napušta građanski
svijet i odlazi u gradić W. Kao izgovor za odlazak poslužili su mu neriješeni
poslovi oko nasljedstva njegove majke. Priroda u koju dolazi poslužila
je razvoju njegova slikarskoga dara. Svojom osobnošću osvaja većinu
mještana. Jednog dana pozvan je na ladanjski bal na kojem upoznaje Lottu,kći
upravitelja kneževa vlastelinstva,koja se od smrti svoje majke brine
za osmero braće i sestara. On je očaran njezinom plemenitošću te se,iako
je ona zaručena,zaljubljuje u nju. Tijekom bala izbija oluja te njih
dvoje gledajući oluju oboje pomisle na istu pjesmu,što u trenu izaziva
stvaranje velike povezanosti. Od tada počinju provoditi mnogo vremena
zajedno. Wertherovi osjećaji počinju se postupno mjenjati nakon povratka
Lottina zaručnika Alberta sa poslovnog puta,jer počinje shvaćati kako
je njihova ljubav nemoguća. Werther i Albert stvaraju prijateljski odnos,iako
postupno zbog Wertherova ponašanja prema Lotti postaje napet. Wertheru
postaje nedovoljno samo prijateljstvo s Lottom te svoje stanje počinje
izjednačavati s bolešću. Za rođendan su mu Lotta i Albert poklonili
jedno izdanje Homera i crvenu vrpcu s Lottine haljine,što je u njemu
izazvalo duševni preokret. Shvativši da bi mogao narušiti sklad među
zaručnicima svojim prisustvom, odlazi u drugi grad prihvativši mjesto
tajnika u drugom gradu. Jedno je vrijeme radio kod diplomata,ali za
ionako neprivlačan posao dodatno je izgubio volju zbog velike sitničavosti
nadređenog. Nije se mogao prilagoditi visokom društvu koje nije pokazivalo
nimalo razumijevanja za njegovu pjesničku dušu. U međuvremenu stiže
obavijest da su se Albert i Lotta vjenčali te on nezadovoljan i razočaran
poslom napušta službu i vraća se u gradić W. Povratak je bio potpuno
besmislen,njegovo duševno stanje dodatno se pogoršava,Albert mu postaje
mrzak,a smatra sa Lotta nije sretna u braku onoliko koliko zaslužuje.
Alberta počinju živcirati preočiti Wertherovi osjećaji te savjetuje
Lotti da bi trebala smanjiti njegove posjete. Lotta ga zamoli da ju
ne posjećuje nekoliko dana jer su u tijeku pripreme za Božić. Werther
već duže vrijeme razmišlja o samoubojstvu te sada obavlja posljednje
pripreme. Jedne večeri tijekom Albertovog odsustva, Werther dolazi kod
Lotte i čita joj prijevod Ossijana te u trenutku zanosa zagrli i poljubi
Lottu. Ona se nakon kratkog vremena sabere i odgurne ga od sebe te mu
zabrani da ikad više dođe do nje. To je samo dodatno učvrstilo njegove
naume. Odlazi kući i po slugi šalje pismo Albertu da mu posudi pištolj
jer se sprema na put. Lotta sluti što Werther planira,ali se ne usudi
ništa reć Albertu te se Werther još iste noći ubija pištoljom nakon
što je napisao oproštajno pismo. Ujutro pronalaze Werthera mrtvog u
plavo-žutom odijelu koje je nosio kada je upoznao Lottu. Njegova smrt
izazvala je veliku žalost,a pokopan je na mjestu koje je sam odabrao-između
dviju lipa na kraju groblja. Tema romana je sentimentalna ljubav u čijim
okvirima se nalazi darovit i samosvjestan mladi čovjek koji se prepušta
osjećajnosti do te mjere da mora izvršiti samoubojstvo. Kako u životu
ne može pronaći zanimanje i uporišta na kojima bi mogao graditi ispunjen
ljudski život,ljubav mu postaje opsesija pa ga u smrt otjera nemoć da
zamisli život bez neostvarenih ideala. Werther je svojom osobnošću postao
˝književnim tipom˝,a tematika je doživjela brojna oponašanja i prerade.
Djelo je smješteno u razdoblje njemačkog predromantizma koje je obilježeno
pokretom ˝Sturm und Drang˝. Traje od 1770.-1785.godine. Zbog buntovničke
prirode,pokret dobiva naziv ˝Sturm und Drang˝ po Klingerovoj drami (prijevod:
oluja(osjećaji) i prodor(nagon)). Naziva se još i pokret mladih genija
jer su pisci predromantizma i romantizma sebe smatrali genijima koji
su u stanju misliti na drukčiji način promatrati,opisivati i doživljavati
svijet oko sebe. Predstavnici su Johann Wolfgang Goethe sa svojim romanom
˝Patnje mladog Werthera˝ i Friedrich Schiller sa svojom dramom ˝Razbojnici˝.
Djelo je po vrsti roman, a po formi epistolarni roman. Djelo sadrži
dva pripovjedača, jedan je u prvom licu,to je ujedno i sam lik Werther,a
drugi je sveznajući pripovjedač u 3. licu. Tema djela je unutrašnji,psihološki
svijet glavnog junaka, Wertherov odnos prema vanjskom svijetu ( u što
spada Lotta koja je realno gledano obična provincijska djevojka,ali
Werther ju doživljava idealom te samo njemačko društvo 18. Stoljeća
koje karakteriziraju stroge društvene norme,društvena nejednakost,a
Werther uporno teži potpunoj slobodi u ponašanju te se jednostavno ne
uklapa) te tragičan kraj do kojeg dovodi sukob između realnosti i Wertherovih
neostvarivih težnji (smrt je jedina prava sloboda i jedini izlaz). Prije
smrti slobodu će pokušati naći u svijetu prirode s kojim osjeća bliskost
(vanjski pejzaž se slaže s njegovim unutrašnjim pejzažem),svijetu umjetnosti
(Werther je slikar,međutim nije u stanju ujediniti realan i svoj svijet
u konkretno slikarsko djelo zbog svoje hipersenzibilnosti i nemira)
te lutanjima (međutim ostaje nezadovoljan kamo god krenuo i što god
promjenio, jer uzroci njegovog nezadovoljstva nisu vanjski,već unutarnji).
Takvo unutrašnje nezadovoljstvo, bez stvarnog vanjskog povoda je karakteristično
za sve romantičarske junake i naziva se WELTSCHMERZ, što znači svjetska
bol. U večini romantičarskih djela,jedini izlaz iz takvog stanja je
smrt. Verterizam je pojam koji označava modu oponašanja Werthera u odijevanju,ponašanju,odnosu
prema prirodi,umjetnosti,kao i u samom tragičnom kraju (lik i roman
izazvali su niz samoubojstava). Sentimentalizam je pravac unutar predromantizma
u kojem se pišu djela veoma naglašene osjećajnost,a ovaj roman je najpoznatiji
primjer ovog stila. Roman je pisan sentimentalnim stilom!
Analiza likova u djelu “Patnje mladog Werthera”
Albert: On predstavlja sve ono što Werther nije-stabilna
i realna ličnost. Zamišljen je kao Wertherov suparnik,međutim ne može
se okarakterizirati kao negativna ličnost. To je još jedan razlog zašto
je Wertheru nezamislivo pridobiti Lottinu ljubav,upravo zbog dobrih
prijateljskih odnosa između njih dvojice. Werther poznaje i priznaje
Albertove vrline i smatra ga dobrim čovjekom. Iako Albert predstavlja
prepreku Wertherovoj sreći,on je taj koji ima jedini puno pravo na Lottu
i koji je ušao u njezin život puno ranije. U njemu su utjelovljene kvalitete
pametna,obrazovana,čestita čovjeka te osobe koja pruža stabilnost i
sigurnost. Ne pokazuje svoje osjećaje prema Lotti izravno,ali dokazuje
kako će uz njega Lotta biti voljena i cijenjenja. Iako je svjestan Wertherovih
osjećaja on prema njemu pokazuje samo prijateljske osjećaje. Osuđuje
sam čin samoubojstva,čak osjeća dozu gađenja prema toma. Time zastupa
stajalište konzervativaca koji su osudili Goetheovo djelo.
Lotta: Slična je u mnogočemu Wertheru-voli prirodu,umjetnost,književnost,djecu
i ljude. Senzualna je,ali ona svoje osjećaje zna prilagoditi okruženju
u kojem se nalazi za razliku od Werthera. Lotta koja je još u djetinjstvu
izgubila majku,ima puno pravo biti ogorčena,ljuta i tužna,ali ona gleda
na svijet s pozitivne strane i sa smješkom, za razliku od Werthera koji
je potpuna suprotnost,ali bez razloga! Upravo sve te osobine su i privukle
Werthera kod Lotte. Ona ne skriva svoje simpatije prema Wertheru,ali
je svjesna realnosti i obaveza koje mora izvršiti. Ne želi, niti ne
može se oduprijeti moralnim kodeksima društva. Kada Wertherovo ponašanje
počinje prelaziti granice,ona ga na blagi način pokušava udaljiti od
sebe,što svjedoči koliko je brižna i nježna osoba. Svojom odlukom (zabranjuje
Wertheru da više dolazi nakon što ju je poljubio) postaje žrtva jednako
kao i on,nemoćna da to promjeni. Da ga nije udaljila od sebe, ugrožila
bi svoj društveni položaj, a time što ga je otjerala od sebe odvela
je njega u smrt te sebi osigurala život pun boli,tuge i optuživanja.
Werther: U trenutku objavljivanja, roman ˝Patnje mladog
Werthera˝ izazvao je burne reakcije. Stekao je jednak broj poklonika,ali
i jednak broj kuditelja. Poklonici su upravo u Wertheru prepoznali junaka
i predstavnika epohe. Werther je postao simbol neizrečenog bola, potajnog
nezadovoljstva, prezasićenosti životom,nesređenih odnosa prema svijetu,sukob
prirode s građanskim institucijama. Prema njemu i njegovoj filozofiji
oblikovan je cijeli životni stil i svjetonazor – VERTERIZAM. Njegovo
samoubojstvo osuđeno je na društvenom i religioznom planu kao smrtni
grijeh i jedan od najtežih prekršaja. Werther je sputan zakonima i društvenim
normama pronašao utočište u prirodi,daleko od problema s kojima se ne
želi suočiti. Međutim,on kao predstavnik građanstva ne nalazi svoj položaj
unutar aristokracije. Upravo iz tog njegovog ˝autsajderstva˝ proizlazi
njegova čudna,snažna zaljubljenost i privrženost Lotti. Upravo zbog
toga ne može zamisliti život drugačijim osim s njom. On samo uz nju
povezuje svoju sretnu i bezbrižu budućnost, zanemarujući pritom realnost
gdje je ona zaručena za Alberta. Sve svoje fizičke i psihičke snage
usmjerava u tu svoju ljubav prema njoj, što mu oduzima svaku volju za
rad i bilo kakve aktivnosti. Razgovarajući jednom prilikom s Albertom
o samoubojstvu u njemu se javlja ideja za okončanjem svog života na
taj način. Albert osuđuje čin samoubojstva,što Wertheru dodatno daje
motivaciju.Werther je obrazovan,nadaren,bogatog unutrašnjeg svijeta,ali
ujedno i hipersenzibilan,nestabilan i osamljen iz čega proizlazi njegov
nemir i unutrašnji sukob. Nakon Lottine udaje i neuspjeha na poslu (s
kojim je planirao započeti novi život) Wertherova senzibilnost uzima
maha. Sada gotovo već i ne postoji drugi način osim samoubojstva kao
mogući izlazak iz svih problema. Međutim Werther kao religiozna osoba
svoju odluku pokušava opravdati pred Bogom. Iako površno smatra kako
samoubojstvom čini uslugu Lotti i Albertu, u dubini duše zna i želi
im se samo osvetiti,tako da oni pate. Ujedno se osvećuje društvenom
poretku,moralu,licemjerju,ljudskoj površnosti i nezainteresiranosti
za tuđe probleme.
Kroz svoj roman i lika Goethe kritizira društvo svog vremena.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|