OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- PRAVO - |
|
|
|
Smrtna kazna - argumenti za i protiv
U sljedećem ću djelu pokušati objasniti smrtnu kaznu, njeno područje primjene,
u kojim se zemljama koristi te u kojim je zabranjena i načine primjene,
tj. načini na koje se izvršava smrtna kazna. Na objektivan način iznesti
podatke pronađene u stručnim časopisima, te mišljenja i istraživanja drugih
autora. Razjasniti pitanje humanosti i opravdanosti primjene smrtne kazne.
Te dati moj zaključak i moje mišljenje o pitanju smrtne kazne i opravdanosti
njene primjene.
Smrtna kazna
„Smrtna kazna je najteža vrsta kazne koja se izvršava lišavanjem života
osuđenika.“ Takva vrsta kazne primjenjuje se iz davnina, iz vremena Egipta
i Babilona, „gdje se primjenjuje smrtna kazna za krađu. Navedimo primjer,
za današnje vrijeme apsurdan i u potpunosti
neopravdan no u tadašnje vrijeme veoma vjerojatno opravdam razlog, krađe
pčela gdje bi se osobu koja je ukrala pčele osudilo na smrt, i to na način
da je pčele izbodu do smrti.“ Te kroz čitavu povijest te sve do današnjih
dana. To je najsuroviji oblik kažnjavanja osuđene osobe, jer primjenom
takve kazne nema prostora izmjeni ili promjeni kazne. Svake godine se
10.8 obilježava dan protiv korištenja smrtna kazne.
1. Povijest smrtne kazne
Smrtna kazna se primjenjuje od davnina, još u plemenskim zajednicama,
gdje nije postojao pravni sustav, gdje se primjenjivala samo pomoć. Nepostojanjem
pravnog sistema nije moglo pružiti zadovoljštinu, odštetu oštećenoj osobi,
stoga se razvilo načelo taliona, još poznato
izrazom „oko za oko, zub za zub“. To načelo se može objasniti jednostavno
na hipotetskom primjeru iz sadašnjosti, Ukoliko jedna osoba, bilo nenamjerno
ili s nakanom počini ubojstvo, obitelj ubijene osobe ima pravo ubiti njegovo
dijete. Takve primjere možemo pronaći u ranim
plemenima, te sve do vremena babilona kada se načelo taliona počinje polagano
smanjivati.
No smrtna kazna nije prestala, niti do današnjih dana, no godišnji broj
smrtnih kazni se tokom povijesti mijenjao, iako nije precizno zabilježen.
„U XV. St, dolazi do masovnije primjene smrtne kazne u Europi, u najvećoj
mjeri zbog utjecaja prava nastalim u talijanskim gradovima.“ Do takvog
jačanja broja primjene smrtne kazne dolazi zbog veoma velikog broja kaznenih
djela koji spadaju u kategoriju rješavanja
putem smrtne kazne. U tom kontekstu važno je i spomenuti Crkvu, koja je
svojim inkvizicijama, te progonima heretika izvršila veliki broj smrtnih
kazni. „Jedan od poznatijih osoba koje je crkva osudila na smrtnu kaznu
je Giordano Bruno.“ koji je pogubljen na lomači.
U Jugoslaviji je smrtna kazna bila dozvoljena. „ Po ustavu SFRJ smrtna
se kazna može primijeniti samo za najteže oblike krivičnih djela, i može
se primijeniti samo za najteže oblike takvih djela. Iz čega možemo zaključiti
da se ustavom SFRJ pokušalo smanjiti broj kaznenih
djela koji bi bili podložni primjeni smrtne kazne, iako ih je bilo otprilike
pedesetak. U većini zakona se uz mogućnost smrtne kazne javlja i mogućnost
doživotnog zatvora kao alternativa smrtnoj kazni.
Danas u Republici Hrvatskoj ne postoji smrtna kazna. Ona je ukinuta i
zabranjena. Te se umjesto nje primjenjuje kazna zatvora.
2. Načini primjene smrtne kazne
Neki od načina primjene smrtne kazne su:
Odrubljivanje glave – (u Saudijskoj Arabiji i Iraku).
Električna stolica – (u SAD-u)
Vješanje – (u Egiptu, Iranu, Japanu, Jordanu, Pakistanu,
Singapuru i drugim zemljama)
Smrtonosna injekcija – (u Kini, Gvatemali, Filipinima,
Tajlandu, SAD-u)
Strijeljanje – (u Bjelorusiji, Kini, Somaliji, Tajvanu,
Uzbekistanu, Vijetnamu i drugimzemljama)
Kamenovanje – (u Afganistanu i Iranu)
Probadanje – (u Somaliji)
Smatra se da je primjena smrtonosne injekcije najhumaniji i najbezbolniji
način izvršenja smrtne kazne, Ali vidljivo je da se smrtne kazne primjenjuju
na veoma nehuman način, kamenovanje, probadanjem ili javnim vješanjem.
3. Smrtna kazna u Europi
Europska unija se smatra jedinom regijom u potpunosti oslobođenom od primjene
smrtne kazne. Ciljevi Europske unije su globalno ukidanje smrtne kazne,
u svim državama svijeta.
Stav je EU „da je primjena smrtne kazne temeljno kršenje ljudski prava“.
Tu se postavlja jedno od temeljnih pitanje smrtne kazne. Pitanje da svaki
pojedinac ima pravo na život. Zajamčeno temeljnim ljudskim pravima. Pitanje
ima li pravo država oduzeti život. EU po pitanju ukidanja smrtne kazne,
postaje vodećom organizacijom u naporima za globalnim suzbijanjem primjene
smrtne kazne.
4. Smrtna kazna u Sjedinjenim Američkim Državama
Za razliku od europske unije koje ulaže velike napore k suzbijanju primjene
smrtne kazne, u SAD se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to u većini
saveznih država. Od 50 saveznih država, smrtna kazna se i dalje primjenjuje
u 35 država, dok su 15 saveznih država odbacile primjenu
smrtne kazne. Što pokazuje značajan zaostatak pri suzbijanju smrtne kazne
u SAD-u. Država s najvišim ukupnim brojem smaknuća je Teksas ukupno 446,
Virginia 105, Oklahoma 95.
Zanimljiv je podatak da je ukupno 1398 osoba oslobođeno optužbi dok su
čekali smrtnu kaznu, te se postavlja pitanje, koliko je osoba smaknuto
a da su zaista bili nevini. Za većinu smaknutih osoba su obustavljeni
napori u dokazivanju njihove nevinosti, dok se kod osoba koji su osuđeni
na zatvorsku kaznu, pojavom novih dokaza može ispraviti kriva osuda, i
mogu biti pomilovani. „Vrhovni sud SAD-a je 2005. godine u slučaju Roper
v. Simmons zabranio primjenu smrtne kazne za maloljetnike, no od 1975
godine 22 maloljetnika su bilapogubljena,“ Narod SAD-a ima podijeljeno
mišljenje oko primjene smrtne kazne, 47% javnosti podržava primjenu smrtne
kazne, dok 48 % javnosti podržava doživotan zatvor bez mogućnosti pomilovanja.
5. Smrtna kazna u ostatku svijeta
Smrtne kazne se i dalje primjenjuju u „Iranu, Iraku, Libiji, Kuvajtu,
Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Bahreinu.
U Aziji u : Kini, Vijetnamu, Pakistanu, Bangladešu,
Afganistanu, Severna Koreja, Mongolija, Šri Lanka, Laos te druge.
U Africi : Uganda, Sudan, Kongo, Nigerija, Etiopija,
Mali, Mauricius, Gana, Chad, Kenia te druge.“
Važno je spomenuti da se u velikoj većini navedenih država
osuđenici nisu imali priliku na pošteno suđenje, i da je broj usmrćenih
osoba vjerojatno mnogo veći od ovih podataka.
Međunarodni sporazumi za ukidanje smrtne kazne U današnjim danima sve
se više radi na ukidanju smrtne kazne i zato su važni neki
međunarodni kojima se pokušava suzbiti korištenje smrtne kazne kao načina
kažnjavanja osuđene osobe.
Neki od najvažnijih su:
„Drugi dodatni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim
pravima, koji je do sada ratificiralo 60 država. Još osam država potpisalo
je Protokol, pokazujući tako namjeru da kasnije postanu njegove ugovornice.
Protokol uz Američku konvenciju o ljudskim pravima namijenjen ukidanju
smrtne kazne koji je ratificiralo osam država, a potpisala još jedna na
području američkog kontinenta.
Protokol br. 6 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (Europska konvencija o ljudskim pravima), koji je ratificiralo
45 europskih država, a potpisala još jedna.
Protokol br. 13 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (Europska konvencija o ljudskim pravima), koji je ratificiralo
37 europskih država, a potpisalo još 7.“
Važnost je ovih međunarodnih sporazuma što se na sve jači način pokušava
suzbiti primjenu smrtne kazne, i međunarodnu jednakost po pitanju smrtne
kazne država potpisnica.
„Protokol br. 6 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima jest sporazum
za ukidanje smrtne kazne u doba mira. Ostala dva protokola predviđaju
potpuno ukidanje smrtne kazne, ali države koje to žele imaju mogućnost
zadržati smrtnu kaznu iznimno u vrijeme rata. Protokol br. 13 uz Europsku
konvenciju o ljudskim pravima predviđa potpuno ukidanje smrtne kazne u
svim
okolnostima.“ Veoma je važno da se protokol br. 13 postavi kao najvažniji
protokol, jer je njegovim potpisivanjem u potpunosti ukinuta smrtna kazna.
No, promjene se događaju sporo, stoga smatram da je potrebno i opravdano
postojanje i ostalih protokola kao jednog postepenog načina pri potpunom
ukidanju smrtne kazne.
6. Smrtna kazna – argumenti za i protiv
Najvažniji argument za primjenu smrtne kazne jest činjenica da se na taj
način može zastrašiti narod, ostali pojedinci, i da se na taj način može
spriječiti broj zločina. Smrtna kazna je u svom temeljnom smislu način
zastrašivanja i upozorenja ostalima. No po istraživanju „Radelet and
Lacock“13 88 % stručnjaka je odbacilo činjenicu da se primjenom smrtne
kazne umanjuje broj ubojstava. To stručno istraživanja direktno baca sumnju
da temeljne razloga pristalica primjene smrtne kazne. Na jugu SAD je izvršilo
80 % smrtnih kazni, no tamo je stopa ubojstava najviša, dok se na sjeveru
izvršilo ukupno 1 % pogubljenja, a sjever ima najnižu stopu ubojstava.
Načelno se smatra da je mnogo skuplje za državu doživotna kazna od pogubljenja,
no istina je da se za sustav za primjenu smrtne kazne izdvaja 115 milijuna
dolara godišnje više nego uobičajeni zatvorski sustav. 14 Smrtna kazna
ne pruža mogućnost rehabilitacije, ne pruža
mogućnost resocijalizacije i povratka osuđene osobe nakon završetka kazne
u društvo. Ta stavka je možda nestabilno područje, zbog mogućnosti recidivizma,
tj. ponovnog ponavljanja zločina puštene osobe, no tu postoji mogućnost
doživotnog zatvora, mogućnost smještanja u
strogi zatvor. No i prilikom pomilovanja ili isteka kazne, smatram da
bi bilo potrebno proći psihijatrijsko vještačenje, te da bi specijalizirane
i obučene osobe trebale dati suglasnost o puštanju iz zatvora osuđene
osobe, u svrhu potpunog ili barem djelomičnog izbjegavanja
recidivizma.
Smrtna kazna je finalan čin, ona je nepromjenjiva i neopoziva. Pogubljenoj
osobi, ukoliko se pojave novi dokazi, nije moguće vratiti slobodu. Ukoliko
bi se osoba nalazila u izdržavanju zatvorske kazne, te se dođe do novih
dokaza, pojedinac može biti pomilovan, oslobođen, može
mu se pružiti prilika za ponovnim povratkom na slobodu, ukoliko se ispostavi
da je nevin. Pogubljenjem osobe koja je počinila ubojstvo ne odaje se
karakter mirne zajednice protivne ubojstvu, već se nastavlja niz, što
potvrđuje istraživanje „Radelet and Lacock navedeno i
objašnjeno ranije. Pravni sistem, policija nemaju 100 % djelotvorno, ne
djeluju bez greške i moguće su pogreške, a dokle postoji mogućnost pogreške
postoji i mogućnost pogubljenja nedužne osobe.
Jedan od slučaja koji potvrđuju tu tezu je slučaj Greg-a Wilhoit-a. Koje
je osuđen na smrtnu kaznu putem smrtonosne injekcije. Nakon 5 godina provedenih
u zatvoru, i nakon pobijanja slučaja optužbe, Greg je pomilovan i pušten
iz pritvora, Neki u ovom primjeru vide da kazneni
sustav funkcionira, zbog toga što do pogubljenja nedužne osobe nije došlo,
no smatram da do takve osobe prvenstveno nije smjelo doći, i da je takva
osuda upravo dokaz nepotpunog funkcioniranja pravnog sustava.
Zaključak
U tekstu sam pokušao obuhvatiti sve aspekte smrtne kazne, počevši od povijesti,
smrtne kazne u različitim dijelovima svijeta, načinima primjene smrtne
kazne te argumentima za i protiv.
Pokušao sam na objektivan i nepristran način iznijeti argumente za i protiv
te da čitatelj donese vlastiti sud o opravdanosti smrtne kazne. Moje je
mišljenje da se smrtna kazna ne bi trebala provoditi, zbog mogućnosti
pogreške i ubojstva nedužne osobe. Smrtnu kaznu smatram
izmijenjenim načelom taliona, osvete oko za oko zub za zub. To načelo
je ljudsko društvo odavno odbacilo. Smatram da bi se napori i troškovi
uz primjenu smrtne kazne trebali usmjeriti na neko drugo područje, poput
poboljšanja načina rehabilitacije, suzbijanju zločina te
prevenciji zločina. Ubojstvom se ne može iskorijeniti ubojstvo, smrtna
kazna se primjenjuje već dugo vremensko razdoblje, te ne pokazuje napredak
države koje primjenjuje smrtnu kaznu od države u kojoj je smrtna kazna
zabranjena. Čak je stopa ubojstva veća tamo di je smrtna
kazna zakonom dozvoljena i gdje se ona provodi. Moje je mišljenje da će
se daljnjim društvenim razvitkom u potpunosti odustati od smrtne kazne,
te da će se zaista sredstva usmjeriti na prevenciju i resocijalizaciju,
a ne na nova ubojstva.
Nitko nema pravo oduzeti život, niti pojedinac niti država, to su temeljna
ljudska prava i zbog toga držim da smrtna kazna neutemeljena i pripadam
na stranu onih koji smatraju da se smrtna kazna treba ukinuti i zabraniti.
Popis kratica
EU- Europska unija
SFRJ – Sjedinjena Federativna Republika Jugoslavija
LITERATURA
· Krleža M., Opća enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda,
Zagreb, 1981
· Grupa autora, Upon This Chessboard of Nights and Days, Voices from
Texas Death
Row, Texas Review Press, Huntsville, SAD
· http://www.a mnesty.org/en/death-penalty , posječeno 14. prosinca
2009
· European Union signs declaration against death penalty
http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.doposječeno 14. prosinca
2009
· Initial News Coverage of Radelet & Lacock Deterrence Study
http://standdown.typepad.com/weblog/2009/06/initial-news-coverage-of-radelet-lacock-deterrence-study.html,
posječeno 14. prosinca 2008
· http://www.deathpenaltyinfo.org/documents/FactSheet.pdf , posječeno
14. prosinca 2009
· Innocent and Condemned to Die: The Story of Greg Wilhoit,
http://www.deathpenalty.org/article.php?id=50 , posječeno 14. prosinca
2009
· Scoot E. Sundby, A Life and Death Decision - A Juri Weights The Death
Penalty,
Palgrave Macmillan, New York, N.Y., 2005
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|
|