Ljudi u drustvu svakodnevno stupaju u najrazlicitije odnose, i stupajuci
u te odnose ljudi se ne mogu ponasati po svom nahodjenju, vec se moraju
pridrzavati izvjesnih pravila ponasanja.Tako je pravna teorija kod nas
usvojila shvatanje i definisala pravo kao skup pravila ponasanja u drustvu
ciju primjenu obezbjedjuje drzava.
Na pocetku bih zelio da pojasnim sta se sve to naziva pravom, a pravom
se nazivaju veoma razlicite pojave. Jedni tako nazivaju realne, drugi
idealne pojave.Jedni to nazivaju drustvenim, drugi psihickim a treci
normativnim pojavama.Slicno moze da se brani i stav da se pravom nazove
vise razlicitih pojava ili jedna slozena pojava. Ovo se moze braniti
cinjenicom da se na taj nacin mire razliciti nazivi, dakle> Pravom
se smatra sve sto se tako naziva. Prema tome, pravom u uzem smislu rijeci,
nazvace se jedna idealna pojava tj. skup normi odredjene vrste. Takodje
pravo ima i svoju materijalnu stranu kao i svoju psihicku stranu.
U pravnoj teoriji i filozofiji pravo es odredjuje ne samo kao idealna
vec i kao duhovna pojava, tj. kao skup misli i kao realna pojava. Kao
realna pojava pravo je vezano za ljude i njihovu psihu kao i za njihovo
drustvo. Takodje mogu se utvrditi i tri razlicita pristupa pravu a to
su > Jusnaturalizam za koga je pravo prije svega eticka pojava, a
tek onda norma i ponasanje. Zatim slijedi Legalizam i Normativizam.
Za ovakav pristup pravo je sistem normi kao psiholoskih ili jezickih~logickih
pojava koje vaze nezavisno od njihove vrijednosti i efikasnosti. Socijalizam
je treci pristup pravu za koji je pravo socijalno materijalna pojava,
poredak drustvenih odnosa gdje nastaju i ostvaruju se vrijednosti inorme
kao zavisni cinioci.
Pravo se mora saznati u svojoj cjelokupnosti i slozenosti a to znaci
da postoji potreba za proucavanjem drustvrnih determinantnosti prava,
funkcije prava u drustvu i posebno vrijednosti koji su idejni izvori
njegove sadrzine i krajnji cilj kojima pravo tezi. Za nekad jugoslovensko
a danas pravo u Crnoj Gori moze se reci da se razvijalo u pravcu tzv.
samoupravnog sistema koje inace nije bilo karakteristicno za druge drzave
pa ni one socijalisticke.
A u jugoslovenskom leksikonu pava i pravnih izraza u nivsoj S F R J
iz 1967 godine stoji da je poslovno pravo skup pravnih normi pomocu
kojih je regulisan pravni polozaj privrednih organizacija i pravni odnos
u koji te organizacije stupaju prilikom obavljanja svoje privredne djelatnosti.
ELEMENTI PRAVA
Iz samog pravnog poretka proizilaze i njegova dva osnovna elementa
a to su
Normativni i
Fakticki
Normativne cine : Pravne norme i Pravni akti
Pravne norme se u stvari nalaze u odredjenim pravnim aktima ( ustavu,
zakonu, uredbama i td. )
Fakticki dio pravnog poretka, fakticki poradak cine ponasanja ljudi
po pravnim normama. To se ponasanje izrazava u materijalnim radnjama
subjekata.Pravne norme regulisu pravne odnose i takvi odnosi nazivaju
se pravni odnosi.Oni sa stvaraju izmedju subjekata, sto znaci da nema
odnosa bez subjekata.
U tim odnosima su su pravni subjekti nosioci prava i obaveza koji proisticu
iz tih odnosa .Subjekti u ponasanju mogu ali nemoraju postovati pravne
norme koji regulisu drustvene odnose. Moze doci do saglasnosti odnosno
nesaglasnosti izmedju pravnih normi i ponasanja ljudi po njima.
Radi neposredne primjene prava treba protumaciti pravne norme.Cilj svakog
pravnog poretka je njegova primjena. Prema tome bitan dio pravnog poretka
i njegovog ostvarenja je tumacenje prava.
Takodje moram reci da su pravne norme pravila ponasanja koje donosi
drzava i svojim aparatom obezbjedjuje njihovu primjenu.
Pravne norme su dio prava, medjutim pravo se ne sastoji samo od pravnih
normi vec i iz drugih djelova. Za pravnu normu kao dio prava i u odnosu
na druge dijelove karakteristicno je to da je to u osnovi elemenat prava.
Pravo se dalje nemoze podijeliti i razclaniti.
Pravna norma je osnovni i najmanji dio prava. Bez pravne norme nema
prava.Zbog toga se pravo i definise kao skup pravnih normi sankcionisanih
od drzave.
Kod pravne norme razlikujemo sledece dijelove a to su : pretpostavku(
hipotezu) dispozicije, dispoziciju, pretpostavku sankcije i sankciju.
Ove elemente susrecemo i kod drugih drustvenih normi jer su i pravne
norme drustvene.Svaka pravna norma ne sadrzi sve elemente. Kod pojedinih
pravnih normi susrecemo sve elemente dok kod drugih izvjesnih elemenata
nema. Dobro izucavanje i saznanje elemenata pravne norme omogucuje nam
dalja uspjesna izucavanja u pravu.
Pravne norme dalje dijelimo na : Obavezujuce, Zabranjujuce, i Ovlascujuce
Zabranjujuce pravne norme
Pojedincima i organizacijama zabranjuju odredjena ponasanja i radnje
koje sa kvalifikuju kao zabranjujuce.
Ovdje se najcesce radi o nedopustivim radnjama koje zabranjuje inkriminise
krivicno zakonodavstvo odredjenog drustva ili drzave.
Obavezujuce pravne norme
Obavezuju odredjenog pravnog subjekta da se ponasa na odredjeni nacin.Pri
tome konkretnom subjektu nije ostavljena nikakva mogucnost izbora vec
je u svemu ono konkretizovano samom pravnom normom.
Ovlascujuce pravne norme
Ovlascujuce pravne norme ovlascuju odradjene pravne subjetke na odredjena
ponasanja . Za razliku od obavezujucih i zabranjujucih pravnih normi,
pravni subjekt je u slucaju ove norme slobodan da postupi ili ne u skladu
sa mogucnostima koje mu daje ova norma, odnosno da odabere ono ponasanje
koje mu najvise odgovara.
Kada je rijec o gradjanskom privrednom pravu onda treba voditi racuna
i o podjeli pravnih normi na : inperativne i dispozitivne.
Inperativne pravne norme odredjuju konkretne pravne odnose tako da
se nemogu svojevoljno mijenjati ni drukce uredjivati.
Dispozitivne pravne norme karakteristicne su za gradjanska imovinska
prava.Ove pravne norme se jos nazivaju i dopunske pravne norme.One su
odredjene i zapisane u zakonu ali samo za slucaj da stranke nemogu spor
rijesiti sporazumno.
Dispozicija
U ovom dijelu pravne norme odredjuju se uslovi, cinjenice ,dogadjaji
od cijeg nastupanja zavisi primjena pravne norme.Kada se ti momenti
dese dispozicija se moze primjeniti.
Tako na primjer ustavna norma birackog prava, djeluje tako da se moze
primjeniti tek kada se ispuni zadati uslov odnosno osoba postane punoljetna.
Bez dispozicije se nemoze zamisliti nijedna norma pa ni pravna.
Prema nacinu na koji je formulisana zapovijest dispozicije moze biti
: naredjujuca, zabranjujuca, ovlascujuca i opisna . A tako dijelimo
i pravne norme na : obavezujuce, zabranjujuce i ovlascujuce.
Sankcija
Pored dispozicije sankcija je pravilo ponasanja ljudi predvidjeno pravnom
normom. Sankcija je kao dispozicija normativnog karaktera. Sankcija
je pravilo ponasanja cija je primjena uslovljena dispozicijom.
Svrha sankcije moze biti razna a najbilje je da bude sto odredjenija.Sankcije
odredjuje drzava. Vrste sancija mogu biti sledece : novcane manje i
vece ili zatvvor.Amogu biti i u vidu ili novcana kazna ili zatvor.A
postoje takodje i moralne sankcije.
Pored ovih pravnih normi takodje bih zelio da pomenem i drustvene norme.
Ove norme u sirem smislu predstavljaju ukupnost normi pravila ponasanja
u odredjenom drustvu.
Moralne norme odnosno moral u najsirem smislu je covjekovo aktivno oblikovanje
, usmjeravanje i uskladjivanje sopstvenih i tudjih postupaka prema vec
stvorenoj drustvenoj predstavi sta je dobro a sta lose.
PRAVNI AKT
Pored pravne norme jedan od vrlo vaznih elemenata upravu je i pravni
akt. On i pravna norma cine normativni dio pravnog poretka.
Pravni akt je izjava volje, izraz razuma, koji sadrzi pravnu normu ili
pradstavlja uslov zaprimjenu neke druge pravne norme.Pravni akt je psihicki
tj. unutrasnji akt. Ali takodje moramo reci da svaki psihicki akt nije
i pravni akt. A pravni akt je samo onaj akt koji sadrzi pravnu normu
ili predstavlja uslov za primjenu te pravne norme.
Svaki pravni akt odlikuje se odredjenim oblikom i sadrzinom.Tako kod
ustava , zakona, presude resenja i drugih akata vidimo da se donose
vazni organi na odredjeni nacin, da se razlicito izrazavaju kao i da
imaju razni sadrzaj. U obliku ( formi ) u formalnoj strani pravnog akta,
razlikujemo tri dijela : nadleznost, postupak i materijalizaciju. Kod
svakog akta se odredjuje ko ce akt donjeti i odredjuje se nadleznost.
Vrste pravnih akata
U uvodu u pravo pravni akti se mogu podijeliti prije svega prema subjektima
koji ih donose. Kako se subjekti mogu podijeliti na tri glavne grupe
: drzavne organe, drustvene organizacije, i pravna lica, tako se i akti
dijele na : akte koje donose drzavni organi, akte koje donose drustvene
organizacije i akte privatnih lica.
Vrste apstraktnih - opstih akata
Polazeci od materije koja seregulise u aktima, nacinu regulisanja,
kao i organima koji donose akte i nacinu po kom se donose opste prvne
skte dijelimo na : Ustav, Zakone, Uredbe i druge podzakonske akte.
USTAV
Najvazniji opsti pravni akt u drzavi je ustav.
U formalnom smislu ustav je akt koji donosi najvisi organ u drzavi po
posebnom postupku i u pisanoj formi~ formalni pojam ustava.To moze biti
i organ formiran , izabran sazadatkom da donese ustav, kao napr. Ustvotvorna
skupstina.Donosenje ustava od najvisih organa predstavlja pravilo. Ustav
moze biti i podaren - nametnut.
Ustavi se dijele razlicito a to zavisi od kriterijuma i cilja koji sa
zeli postici, pa tako imamo : pisane i nepisane, cvrste i meke i td.
Poslije ustava najvazniji pravni akt udrzavi je zakon.
ZAKON
Ponekad se ustav i zakon zajedno izlazu zBog slicnosti kako u formalnom
tako i u materijalnom smislu. Obadvoje donose slicni ili isti organi.
Zakoni sa donose po posabnom zakonodavnom postupku. I njih donose najvisi
organi i na osnovu njih se dalje razradjuju i primjenjuju pravne norme.
Zakonodavni organi pored zakona donose i ostale pravne norme. To mogu
biti razni zakoni izoblasti finansija, planiranja kao i politiike.
Uredba
U formalnom smislu to je akt koji donosi organ uprave ili izvrsni organ
po odredjenom postupku. Uredbe dijelimo razlicito, a najvaznije su one
uredbe sa zakonskom snagom.
Poslije uredbe imamo statut i druge opste pravne akte postina, organizacija
i vazne ugovore.
Zaključak
Moze se zakljuciti da su pravo i njegovi elementi kao tema za ovaj seminarski
rad bitan i dobar uvod u dalje proucavanje ovog predmeta i tematike
kojom se ovaj nast. predmet odnosno pravo bavi.
Naravno na ovu temu se dalo napisati i puno vise, i obimnije i naravno
strucnije, ali nadam se da sam i ja kroz ovaj seminarski rad takodje
uspio da na pristojan nacin obradim zadatu temu uzimajuci u obzir moje
trenutno poznavanje ove oblasti i dostupnu strucnu literaturu.
LITERATURA :
- Privredno poslovno pravo
autori : dr Borislav Ivosevic - redovni profesor
dr Marija Radulovic - vanredni profesor
- Uvod u pravo
autor Momcilo V. Dimitrijevic
Beograd 1992.
- Uvod u pravo
autori Radomir D. Lukic, Budimir P. Kosutic, Dragan M. Mitrovic
Beograd 2001.
- S F R J Pravni leksikon
autor Savremena administracija
Beograd 1964.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|