OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- PRAVO - |
|
|
|
MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA
Fantastičan i dinamičan razvoj društvenih odnosa proizveo je brojne i
raznovrsne sukobe s kakvima se društvo ranije nije suočavalo. Ti sukobi
vremenom su postajali sve brojniji, učestaliji i kompleksniji. Tome se
pridružila sudska preopterećenost, iako sudovi pokušavaju svakodnevno
novim pravnim regulacijama riješiti izazove izazvane društvenim promjenama.
Unatoč primjeni novih procedura i tehnologija u obavljanju svoje aktivnosti,
sudovi se nisu uspjeli u potpunosti prilagoditi novonastalim promjenama
i povećanom broju zahtijeva. Posljedica jest svojevrsna kriza pravosudnog
sustava koja nije zaobišla niti Republiku Hrvatsku.
Kao jedna od mogućnosti „ozdravljenja“ takvog stanja jest šira primjena
alternativnih metoda rješavanja sporova u praksi. Jedna od metoda jest
mirenje, a ono pronalazi veoma široku i uspješnu primjenu u praksi u rješavanju
sporova u zapadnim državama.
Stupanjem na snagu Zakona o mirenju, 2003. godine, u RH stvorene u formalne
pretpostavke za primjenu mirenja u nekoliko područja. Ja ću se u ovo radu
osvrnuti na mirenje u individualnim radnim sporovima koje je u nas još
u povojima.
2. RADNI ODNOS I RADNI SPOR
Radni odnosi su po svojoj prirodi specifični društveni odnosi te je stoga
potrebno brzo i učinkovito rješavanje sporova nastalih u takvim odnosima.
Radni odnos je sustav odnosa u kojima izravno sudjeluju radnik,sa jedne
strane, i poslodavac,sa druge,a značajna je i uloga države kao zainteresirane
stranke . Zbog svoje prirode,egzistencijalne, takvi sporovi su intenzivni
i u pravilu dugotrajni,a ujedno i odaju sliku stvarnosti u kojoj postoje.
Upravo zbog svoje delikatne prirode nerijetki su slučajevi radnih sporova
između dvije suprotstavljene interesne strane. Radni spor je spor između
poslodavca ili njihovih organizacija i radnika ili njihovih organizacija
koji nastaju u svezi sa radnim odnosima pojedinačnih radnika ili u vezi
sa kolektivnim uređenjem radnih odnosa . U spomenutim sporovima dolazi
do neslaganja i sukobljavanja interesa radnika i poslodavca oko određenih
pitanja,te svaka strana teži zaštiti svojih prava. Iz navedenog proizlazi
razlikovanje individualnih i kolektivnih radnih sporova, kao jedan od
kriterija. Osnova razlikovanja ovih dvaju vrsta radnih sporova jest činjenica
koja osoba spor pokreće,te kakvi su njeni interesi. Radni odnosi uređeni
su Zakonom o radu ( u daljnjem tekstu ZOR ), koji posebnu pozornost ipak
posvećuje kolektivnim radnim sporovima.
ZOR kolektivni radni spor definira kao „spor o sklapanju, izmjeni ili
obnovi kolektivnog ugovora ili drugi slični spor koji može dovesti do
štrajka ili drugih oblika industrijske akcije te neisplate plaće iz čl.213.st.1.“
. Individualni radni spor je spor između poslodavca i jednog ili više
radnika koji nastupaju kao pojedinci, o pravima i obvezama sudionika u
sporu u vezi sa određenim radnim odnosom . Individualni radni spor u pravilu
se javlja kod ostvarivanja određenih prava u svezi sa pojedinačnim radnim
odnosima i stoga spadaju u skupinu sporova o pravu ili tzv. pravnih sporova.
To su najčešće slučajevi koji se odnose na zasnivanje i prestanak radnog
odnosa, naknada štete koju radnik pretrpi na radu ili pak naknada štete
koju radnik na radu uzrokuje poslodavcu, te ostvarenje raznih prava koja
proizlaze iz rada.
3. MIRENJE
3.1. OPĆENITO O MIRENJU
Očita pravosudna preopterećenost imala je za posljedicu neučinkovitost
pravosudnog sustava. Kako bi se doskočilo tom problemu počeli su se konkretnije
razvijati i koristiti alternativni načini rješavanja sporova. Jedna od
metoda je mirenje.
Institut mirenja uveden je u Hrvatski pravni sustav Zakonom o mirenju
( u daljnjem tekstu ZM ) 2003. godine u sklopu reforme pravosuđa. Donošenjem
ZM postavljen je pravni okvir za rješavanje pravnih sporova u široko definiranom
području . Hrvatska je time postala jedna od zemalja koja je uspjela zakonski
kodificirati postupak mirenja. ZM definira mirenje kao svaki postupak,bez
obzira na naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor
uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu,
bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje ( čl.2.a ZM ). Osim ZM,
postupak supsidijarno uređuje i zakon o radu a neke organizacije za mirenje
donijele su vlastita autonomna pravila kojima propisuju i pretpostavke
i način mirenja pri njima .
Pojednostavljeno rečeno, mirenje je specifičan oblik posredovanja u kojem
stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće
strane, izmiritelja. Tijekom mirenja izvansudski se pokušava, uz pomoć
treće nepristrane i u sporu nezainteresirane osobe, doći do zadovoljavajućeg
rješenja. Mirenje kao alternativni način rješavanja sporova je neformalna,
izborna i privatna metoda, a inicijativa za pokretanje jest u rukama stranaka.
Za razliku od sudskog postupka, ovdje se svi detalji spora iznose na vidjelo,
a ne samo njihova pravna interpretacija i u konačnici postupak ne završava
presudom. Svrha mirenja nije utvrditi tko je od stranaka u pravu, već
pronaći rješenje koji će biti prihvatljivo i u interesu obiju stranaka.
Mirenjem se rješavaju postojeći sporovi, te se pokušavaju izbjeći slični
sporovi u budućnosti i ublažiti negativni efekti samog sporenja . Ono
nudi širok spektar mogućih rješenja, a za mirenje je pogodan bilo koji
spor koji se može završiti nagodbom.
ZM određuje i tok mirenja: za pokretanje postupka nije potrebno prethodno
sklapanje sporazuma, ukoliko se stranke nisu drugačije dogovorile, te
ono započinje prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja. Stranke
imaju mogućnost same odrediti na koji način će se mirenje provoditi, a
o tome sklapaju pisani sporazum (čl. 6. ZM ). Voditelj cijelog tog procesa
mirenja jest izmiritelj koji nastupa kao neutralna treća osoba i usmjerava
stranke ka mirnom rješavanju spora. Gospodarsko- socijalno vijeće donosi
Listu miritelja i Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka
mirenja. Stranke sporazumno odabiru izmiritelja, osim u slučaju neslaganja
stranka. Tada Gospodarsko socijalno vijeće samo imenuje osobu koja će
postupak provodit sa već postojeće Liste izmiritelja. Izmiritelj tijekom
postupka saslušava stranke, daje im mogućnost da se izjasne o činjenicama
i da izvedu dokaze. Nakon toga, zajedno sa predstavnicima stranaka,izrađuje
prijedlog sporazumnog rješenja spora. Ukoliko strane prihvate izrađeni
prijedlog, spor je uspješno okončan. Osim okončanja spora nagodbom, mirenje
se okončava i odlukom izmiritelja o obustavi mirenja; zatim pisanom izjavom
o okončanju postupka koju stranke upućuju izmiritelju; te pisanom izjavnom
o odustajanju od postupka mirenja koju jedna stranka upućuje drugim strankama
i izmiritelju. Mirenje se također okončava i u slučaju kada nagodba nije
postignuta unutar roka od 60 dana od trenutka prihvata prijedloga za pokretanje
postupka .
3.2. MIRENJE KAO METODA RJEŠAVANJA RADNIH SPOROVA
Prvotno, funkcija mirenja bila je preventivna i kao takva koristila se
u Sjedinjenim Američkim Državama. Prekretnica za mirenje bio je II. svjetski
rat za čijeg je trajanja štrajk bio zabranjen kako se ne bi prekinula
ratna proizvodnja.
Prvo područje na kojem se mirenje počelo primjenjivati bili su radni sporovi,a
na taj način pokušale su se izbjeći teške posljedice sporenja. Nasuprot
sporom i nedovoljno efikasnom sudskom postupku sada je postojala mogućnost
bržeg, jeftinijeg i dobrovoljnog načina rješavanja radnih sporova. Primarni
cilj uvođenja ravnopravnog mirenja bilo je izbjegavanje eventualnih posljedica
koje su se mogle pojaviti u slučaju provođenja štrajka. Postupci mirenja
su, sve do nekoliko godina unazad, u Hrvatskoj bili slabo korišteni kao
institut radnog prava. Tek 2002. i 2003. godine su socijalni partneri
osmislili postupak mirenja kao miran način rješavanja onih radnih sporova
koji mogu završiti ili započeti štrajkom . ZOR, u onom djelu u kojem normira
mirenje, daje prednost i naglasak na kolektivnim radnim sporovima (čl.
214-217). Cilj postupka mirenja u ravnopravnim odnosima jest riješiti
interesne sporove koji ne mogu biti riješeni sudskim putem.
4. ZAKONODAVNI OKVIR
4.1. MEĐUNARODNI IZVORI
4.1.1. EUROPSKA UNIJA
Zagovarajući načelo " dostupnosti pravosuđa " EU promiče različite
mogućnosti rješavanja sporova, kako za poslovne subjekte tako i za pojedince,
a ne samo dostupnost pravosudnog sustava. U svezi sa time izrađen je Nacrt
Direktive EU o medijaciji u građanskim i trgovačkim predmetima COM (2004)
718. Nadalje, poticanje izvansudskog rješavanja sporova doprinosi smanjenju
radnog opterećenja sudova, te je izdana Preporuka Vijeća Europe o sprečavanju
i smanjivanju prekomjernog opterećenja sudova R( 86) 12. Olakšavanjem
i poticanjem svih alternativnih načina rješavanja sporova pojednostavljuje
se i ubrzava sudski postupak, te je izdana Preporuka Vijeća Europe o mjerama
za povećanje dostupnosti pravosuđa R (81) 7. EU također pridaje važnost
povećanom broju obiteljskih sporova te štetnim posljedicama za obitelj
i pokazuje tendenciju zaštite interesa i dobrobiti djece te donosi Preporuku
Vijeća Europe o obiteljskoj medijaciji ( R (98) 1). Zatim je donesena
Preporuka Vijeća Europe o mirenju u građanskim predmetima ( R (2002) 10
) u kojoj se preporuča državama članicama da omoguće provođenje postupka
mirenja u građanskim predmetima gdje god je to moguće. Uvažavajući sve
prednosti mirenja, potrebno je bilo uvesti aktivnije uključivanje oštećenog
i osumnjičenog u kazneni postupak, te se donosi Preporuka Vijeća Europe
o mirenju u kaznenim predmetima ( R (99) 19 ). Spomenut ću još Preporuku
Vijeća Europe o alternativama sudskom postupku između upravnih tijela
i privatnih stranaka ( R (2001) 9 ); zatim Preporuku Komisije EU o načelima
za tijela koja provode izvansudski način rješavanja potrošačkih sporova.
4.1.2. UJEDINJENI NARODI
Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo ( UNCITRAL
) donijela je dva dokumenta koja se odnose na mirenje: Pravila UNCITRAL-a
o mirenju iz 1980. godine i Model zakon o međunarodnom trgovačkom mirenju
iz 2002. godine .
4.2. HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR
U listopadu 2003. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o mirenju. Primjena
zakona ograničena je na sporove imovinskopravne naravi, a posebno za građanske,
trgovačke i radne sporove. Zakon nije obuhvatio sporove koji nisu imovinskopravne
prirode . ZM sadrži odredbe koje bi se mogle smatrati univerzalnima načelima
za svako mirenje. Zatim, ZOR uređuje mogućnost dobrovoljnog i obveznog
mirenja u kolektivnim radnim sporovima. Po ZOR-u mirenje je obavezno u
slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, ili
nekog drugog sličnog spora koji bi mogao dovesti do štrajka. Zakon u određenim
slučajevima predviđa i mogućnost mirenja u individualnim radnim sporovima.
Zakon o parničnom postupku predviđa mogućnost da se pred prvostupanjskim
parničnim sudom zaključi nagodba o predmetu spora ( tzv. sudska nagodba
). Člankom 186.a ZPP-a obvezuje se osoba koja namjerava podići tužbu protiv
RH da se prethodno obrati Državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno
rješavanje spora. Slijedi Obiteljski zakon koji propisuje obvezno posredovanje
u slučaju kada se postupak rastave braka pokreće tužbom ili sporazumnim
zahtjevom, a bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu ili posvojenu
djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.
Zakon o kaznenom postupku predviđa mogućnost odbacivanja kaznene prijave
od strane državnog odvjetnika u slučaju blažih kaznenih djela uz suglasnost
oštećenika i osumnjičenika,a nakon što osumnjičenik ispuni jednu od zakonom
propisanih obveza. Spomenut ću još Zakon o sudovima za mladež , Zakon
o obrtu , Zakon o arbitraži , te Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori
.
5. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA
5.1. TRENUTNA SITUACIJA U HRVATSKOJ
Jasan pokazatelj da na našem području postoji potreba za uspostavom modela
mirnog načina rješavanja sporova je sve veći broj individualnih radnih
sporova pri sudovima. U periodu od 1996. do 2003. godine radnici su protiv
poslodavaca pokrenuli 202.812 radnih sporova, od kojih je čak 170.000
sporova kojima su radnici sudskim putem tražili naplatu materijalnih potraživanja
od poslodavaca . Do velikog porasta broja tužbi protiv države, poduzeća
i ustanova u vlasništvu države došlo je u proteklih četiri godine. Parnice
su se najčešće vodile zbog raznih neisplaćenih dodataka na plaću i nadnica:
za prekovremeni rad, regresi, božićnice, bolovanja i sl. Problem jest
velik broj radnika koji se pojavljuju u takvim sporovima u kojima podnose
pojedinačne tužbe. Ocjenjujući takvo realno stanje u RH, a uspoređujući
sa iskustvima drugih zemalja, kao moguće rješenje se nametnulo mirenje
i u individualnim radnim sporovima. S obzirom na sve navedeno, postoje
dobre naznake da bi se trend porasta individualnih radnih sporova mogao
riješiti premještanjem postupka sa suda na izvansudsko rješavanje takovih
sporova, a posebice onih koji se odnose na materijalna potraživanja. Postoje
zakonske norme koje ovlašćuju sud ( čl. 16 ZM i čl. 321. ZPP ) da nakon
podnošenja tužbe u sudskom postupku mogu predložiti strankama i uputiti
ih da započnu postupak mirenja. ZOR u čl. 126 daje mogućnost mirnog rješavanja
individualnih radnih sporova. Naime, u ostvarivanju individualnih prava
proizašlih iz radnog odnosa, kao obligatorna zaštita predviđena je mogućnost
radnika da podnese zahtjev za ostvarivanjem eventualno povrijeđenog prava.
Međutim, u stavku 5. istoga članka dana je mogućnost da se zakonom, drugim
propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predvidi i postupak
mirnog rješavanja nastalog spora ( zakonodavni okvir ). U slučaju da postupak
mirenja u individualnim radnim sporovima nije uspio, radniku ostaje rok
od 15 dana od okončanja tog postupka da podnese zahtjev sudu.
Upoznata sa stanjem u Hrvatskom pravnom sustavu i imajući u vidu postojeći
problem, u ožujku 2004. godine Vlada RH na sjednici je donijela zaključak
kojim je pokazala svoju spremnost poduzeti potrebne korake prema cilju
smanjenja broja individualnih radnih sporova na sudovima. Cilj je bio,
pored već postojećeg sustava rješavanja kolektivnih radnih sporova mirenjem,
osigurati i uvjet za mirenje u individualnim radnim sporovima. Socijalni
partneri, sindikati i poslodavci, podržali su normativni model u rješavanju
individualnih radnih sporova u okviru Ureda za socijalno partnerstvo.
5.2. PROJEKT " MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA "
Projekt " Mirenje u individualnim radnim sporovima " nastao
je zbog potrebe da se smanji velik broj individualni radnih sporova pri
sudovima, te da se ojača mirenje kao alternativno rješavanje radnih sporova.
Projekt je iniciran od strane Ureda Vlade za socijalno partnerstvo, koji
je ujedno i zadužen za njegovu implementaciju, a sve to u suradnji sa
Centrom za internacionalnu pravnu suradnju iz Nizozemske. Projekt je započeo
u ožujku 2006. godine, te će trajati do veljače 2008. , a dobio je financijsku
i stručnu potporu nizozemske Vlade. Projekt bi trebao pružiti savjete
o okvirima mirenja u individualnim radnim sporovima, zatim praćenje i
ocjenjivanje rezultata, trening miritelja, podizanje svijesti o mirenju,
kako profesionalnih organizacija tako i šire javnosti. Miritelji bi se
osposobljavali uz stručnu pomoć nizozemskih stručnjaka,a sve osobe koje
bi sudjelovale na treningu morale bi biti VSS, bez nužnog uvjeta da budu
diplomirani pravnici, te bi trebali posjedovati sklonost za medijaciju
i biti motivirani za rad. U skladu s tim planovima, utvrđena je lista
izmiritelja. Pretpostavke projekta bile su: na nacionalnoj razini sustav
mirenja odvijao bi se u organizaciji Gospodarsko socijalnog vijeća; socijalni
partneri bi predlagali i usvajali listu miritelja; postupak bi se regulirao
odgovarajućim aktom kojeg bi izradila radna grupa socijalnih partnera;
proveli bi se i pilot programi na nacionalnoj razini i na razini određenih
djelatnosti. Takav projekt zahtijevao je i edukaciju stručnjaka te promociju
mirenja kao alternativnog načina rješavanja radnih sporova.
Svrha i cilj projekta jest ojačati mirenje, rasteretiti sudove sporova
u ravnopravnim odnosima kao što je to uspješno učinjeno i u kolektivnim
radnim sporovima, smanjiti troškove sudskog postupka koji ionako štete
i radniku i poslodavcu, te stvoriti tolerantno okružje pogodno za gospodarski
i socijalni razvoj. Potrebno je riješiti i pitanje financiranja mirenja,
s obzirom da bi mirenje u početku bilo besplatno za stranke, kako bi se
što veći broj korisnika privukao. Nakon izrade osnovne platforme projekta,
krenulo se sa pilot projektima. Iako je prvotni plan bio da pilot projekti
obuhvate sustave Hrvatskih šuma, Hrvatskih pošta, FINA-e te neke javne
i državne službe po uzoru na nizozemski model, danas se pilot projekti
provode u sustavima Hrvatskih šuma, Hrvatskih pošta, Končaru i dijelu
MUP-a. Za sada, sustav Hrvatskih šuma jedini je u svoj kolektivni ugovor
ugradio klauzulu o posredovanju treće osobe u individualnim radnim sporovima
i o obvezama u postupku mirenja.
2006. godine donesen je Pravilnik o mirenju individualnih radnih sporova.
Pravilnik još nije zaživio u upotrebi jer, kako su ga sastavljale osobe
koje nisu pravnici, sadržavao je mnoge propuste što je naišlo negodovanje
i primjedbe. Stoga je GSV na temelju članka 16.st.1. sporazuma o GSV i
drugim oblicima socijalnog partnerstva u RH nanovo krenulo u izradnju
Nacrta pravilnika kojim bi se postupak mirenja u individualnim radnim
sporovima uredio detaljno i u cijelosti. Pravilnik je završen početkom
ove godine, a donijela ga je radna skupina socijalnih partnera. Njime
se nastoje popuniti praznine i ispraviti pravne nelogičnosti prethodnog.
U tu svrhu pravilnik sadrži institute: pokretanje postupka, sporazum stranaka
o mirenju, obveze izmiritelja, pravila i vođenje postupka, te načini okončanja
postupka. Prema Pravilniku postupak mirenja pokreće se na prijedlog jedne
ili više stranaka, sporazumno ili na prijedlog organizacije za mirenje,
a mirenje započinje prihvatom prijedloga za pokretanje postupka. Postupak
u pravilu provodi jedan izmiritelj, no stranke se mogu sporazumjeti da
sudjeluje više izmiritelja. Za vrijeme provođenja ovog projekta, odvijali
su se tečajevi za izmiritelje, a dvije grupe polaznika uspješno su ih
završile. Time se zadovoljio uvjet i pretpostavka edukacije i stručnosti
izmiritelja. Pravila o okončanju postupka mirenja u individualnim radnim
sporovima poklapaju se sa odredbama ZM.
ZAKLJUČAK
Na temelju malobrojnih podataka i slabih izvora literature za ovaj rad,
u konačnici ipak mogu dat svoj osvrt na trenutnu sliku mirenja u području
radnog prava u Hrvatskoj.
Prvo želim istaknuti da mirenje neće uvijek biti postupak pogodan za sve
stranke, za sve predmete i sporove. Smatram da bi se mirenje u individualnim
radnim sporovima moglo uspješno provoditi u sporovima kod otkaza ugovora
o radu za isplatu otpremnine, u slučajevima kad poslodavac ne provede
savjetovanje sa zaposleničkim vijećem, kod svih naknada šteta kad je u
pitanju nezakonita odluka poslodavca, ili kada je riječ o bilo kakvoj
isplati. Da bi se mirenje razvijalo u pravom smjeru smatram da je potrebna
stalna suradnja socijalnih partnera, postojanje konkretnih programa, provođenje
treninga, te medijsko praćenje i promocija mirenja. Sve navedeno imalo
bi mnoge pozitivne učinke, a poslodavac i radnici mogli bi vrijeme i novac
iskoristiti na racionalniji način. Edukacija stručne i laičke javnosti,
o pogodnostima i prednostima mirenja, stvorila bi novu društvenu klimu
u kojoj dugotrajno i skupo parničenje pred sudom više ne bi bila jedina
opcija.
Mirenje povlači sa sobom potrebu da stranke mijenjaju i sebe same. Upravo
promjene njihove osobnosti mogu učiniti život kvalitetnijim i perspektivnijim.
Iako program „Mirenje u individualnim radnim sporovima „ nije besprijekoran
i konačan, uz malo truda i suradnje mogao bi naučiti ljude činiti ustupke
u svijetu gdje će sukoba zasigurno biti sve više.
LITERATURA
1. Uzelac, A.;Gotovac, V. et al: Mirenje u građanskim, trgovačkim i radnim
sporovima, zagreb, 2004.
2. Dika, M.; Eraković, A.; Gotovac, V. et al: Zasnivanje i prestanak radnih
odnosa, Rješavanje radnih sporova, Zagreb, 2004.
3. Babić, V. et al: Novine u radnim odnosima, Zagreb, 2003.
4. Radno pravo; stručni časopis, br. 4/06, Zagreb, 2006.
5. Zakon o mirenju; Narodne Novine, br. 163/03
6. Zakon o radu; Narodne Novine, br.38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01,
114/03, 30/04, 137/04 i 68/05.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|
|