|
TEORIJA DELIKVENTNIH SUBKULTURA
SUBKULTURE
Subkultura je skup normi, vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje
grupu ljudi od ostalih članova društva. Subkulturne grupe nastaju iz potrebe
ljudi za pripadanjem, za pronalaskom vlastitog identiteta, za spontanošću
ili, jednostavno, za druženjem sa istomišljenicima.
Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi: 1. Subkultura omogućuje
prihvaćanje dominantne kulture.
2. Subkultura pruža odvojenost od dominantne kulture, bez suprotstavljanja.
3. Subkultura pruža otpor prema dominantnoj kulturi (kontrakultura ili alternativna
kultura)
Karakteristike subkulturnih grupa su: - Samoorganiziranje
- Zajednički interesi I ciljevi
- Karakteristični naziv (punkeri I sl.)
- Trajnost (relativna)
- Uzrast članova (mladež)
- Nepropisanost uloga i način ponašanja.
Glazba ima veliku ulogu u formiranju subkulturnih grupa, npr. rockerima
I heavy- metalcima je glazba na prvom mjestu, dok npr. šminkerima ona predstavlja
samo sredstvo raspoznavanja.
Članovi subkulturnih grupa međusobno se razlikuju, osim po stavovima I ciljevima,
I po izgledu, vanjskim obilježjima I interesima.
Na naša područja karakteristični znakovi pripadnosti određenoj subkulturnoj
grupi šire se uglavnom pod utjecajem zapadnoeuropskih I američkih zemalja,
npr.: beatles frizure, duga kosa, komune, droge, neobičan nakit, cvjetni
ukrasi, indijska odjeća, psihodelija, zanimanja za kulturu Istoka, grafiti,
fanzini I sl.
Sport također okuplja oko sebe grupe mladih, gdje je isto prisutna svijest
o pripadnosti, kao I rivalstvo među grupama.
Subkulturne grupe okuplja I želja za duhovnim razvojem (različite religijske,
meditacijske I psihološke grupe), kao I samo zanimanje I materijalni status.
Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti, a reakcije javnosti na subkulturne
grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja, kritike, pa sve do
javne osude, zabrane, protjerivanja i panike (Hebdige, 1980., str.93).
TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA
• Čikaška škola
Predstavnici Čikaške škole su: Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth,
Shaw.
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20. st.
Karakteristike: "humana ekologija", socijalni odnosi, socijalna
dezorganizacija, kvalitativna metoda.
Delikvenciju, kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa, Clifford
Shaw opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe.
Modeli imaju veliko značenje, "velike face" imaju jak utjecaj
na mladu osobu.
• Teorija delikventne subkulture
Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na " gang"
(škvadru), delikvenciju I devijaciju.
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao
je dijelove populacije I socijalizacijske procese.
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga " Deliquent
Boys: The Culture of the Gang"). Naglašavao je da postoji kultura
unutar kulture I da je društvo raslojeno na subgrupe. Govori o delikventnoj
subkulturi kao o načinu života koji je postao tradicionalan I uobičajen.
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac
prihvaća kao svog.
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija.
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija)
kao nesvjesnu aktivnost.
David Downes dijeli subkulture na:
1. one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture, npr. imigrantske
grupe
2. one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture, a njih dijeli
na pozitivne I negativne.
• Interakcionizam I teorija etiketiranja
E. Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu.
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka "uklopljena") I sekundarnu
(akter svoje ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu.
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju.
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik
u teoriji etiketiranja.
• Kontrakultura
Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih
godina nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u.
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti,
demonstracije, širenje rock- kulture, "Summer of Love", droga,
hipijevski način života, kretanje ljudi prema Indiji i Nepalu, rock festivali,
Woodstock).
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima,
u Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja, a u Londonu djeluje squaterska
komuna.
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih
subkulturnih grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones-
a ili sukob s policijom nakon Hendrixovog koncerta).
• Koncept "moralne panike"
Za koncept "moralne panike" najzaslužniji je Stanley Cohen svojim
djelom "Folks Devils and Moral Panics" u kojem se bavio
odnosom dominantne kulture I subkulture mladih.
• Birminghamska škola
Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall, dok je Paul Willis
proučavao identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu
između života I vrijednosti određenih subkultura, načina upotrebe predmeta,
vozila, droge, glazbe.
Dick Hebdige i njegovo djelo "Subkultura: značenje stila"
obilježava birminghamska istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih
godina.
SUBKULTURNE SKUPINE
Punkeri
Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols. Nastanak
punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture:
prihvaćanjem zvuka, image-a I vrijednosti.
Na punk glazbu najviše su utjecali rock, s jedne, I reggae s druge strane.
Glavne vrijednosti punk subkulture su "anarhija", "predaja",
"propadanje" (Hebdige, 1980., str. 69) . Na prostoru
bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski bend Pankrti, a
nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim
počecima sviraju punk).
Ubrzo nakon pojave, punk je proglašen "mrtvim", a od dvije najpoznatije
grupe ( Sex Pistols I The Clash) prva je prestala postojati, a druga je
potpisala ugovor s velikom kompanijom I za punkere postala prekomercijalna
(Perasović, 2001., str. 232).
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao
Električni Orgazam I Partibrejkers, a I dalje se slušaju The Clash I sl..
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled:" irokez"
I nakostriješene frizure, poderane jakne, crne kožne jakne ukrašene privjescima,
bedževima, lancima, simbolima anarhije, zihericama, čizme Dr. Martens,
radnički kombinezoni, majice s porukama I likovima idola.
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom
skrnavljenju i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali
cijeli punk pokret (Hebdige, 1980., str. 108).
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi, iako propagiraju anarhiju,
akteri se politički ne angažiraju. Alkohol I cigarete su sastavni dio
image-a, u stalnom su sukobu sa šminkerima, a od njih većinom nastaje
subkultura nogometnih navijača.
Hard - core
Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka.
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja. Zaštitni znaci
hard- core-a su: znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak
anarhije) = zaokruženo slovo E (equality -jednakost)
(Perasović, 2001., str. 244.).
Hard- core uvodi pluralizam image-a, ponovo vraća dugu kosu, pokušava
očuvati hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju
otpora. Akteri hard- core subkulture nisu sami po sebi agresivni, nasilnost
je prisutna samo u samoobrani.
Članovi se zalažu za prava životinja, očuvanje okoliša, mirotvorstvo,
squatiranje, uglavnom su vegetarijanci, slogan im je "kooperacija,
a ne kompeticija".
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge : članovi
se zalažu za vegetarijanstvo, odbacuju drogu I seks.
Šminkeri
Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski neopredijeljene
ljude. Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu interesiranja,
a potom glazba.
Osnovni način razmišljanja je "in " I "out " filozofija,
pravi šminkeri pripadaju uglavnom “jet- setu“, stvarno bogatstvo je neophodan
uvjet postajanja šminkerom (Perasović, 2001., str.167.). Šminkeri žele
biti poznati I priznati, ali ne izazivanjem šoka (što je slučaj kod nogometnih
navijača), nego divljenjem.
Razlikuju se po vanjskim obilježjima: nosi se skupa markirana odjeća,
okupljaju se na skupim, ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći
sivilo I pobjeći od svakodnevice.
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih
I priznatih idola, prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost).
Obuzeti su masovnim medijima koji im diktiraju stilove oblačenja, glazbe,
pa čak I mišljenja.
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture
je bila disco glazba (Perasović, 2001., str.166.), a danas nema određene
šminkerske glazbe, ali se uglavnom sluša pop I dance glazba, kao I domaći
I strani hitovi (znači masovno prihvaćeni). Šminker sebe ne doživljava
takvim, jer riječ "šminker" ima negativne konotacije, a foliranje,
umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine. Šminkeri se ne druže
sa svakim, u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove, koji
moraju biti provjereni. Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama,
a od droga, lakše. Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih
subkulturnih grupa, smatraju ih prljavima, neurednima, "nižim"
I nedostojnim njihove pažnje.
Vlastiti image, dojam visoke mode i visokog društva, visokog (dobrog)
ukusa, sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples, piće, provode
i seksualne aktivnosti bile su njihove središnje preokupacije (Perasović,
2001., str. 171.).
Heavy- metal
Heavy- metal ima korijene u hard rock-u. Obilježavaju ga bendovi kao Led
Zeppelin, Deep Purple, Black Sabbath, Iron Maiden, Judas Priest, AC/DC.
Uz dugu kosu, image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama,
crne kožne jakne, remenje, narukvice, majice s imenom benda I sl.
Sredinom osamdesetih godina određenje "heavy" zamjenjuje se
sa "speed ", "trash ", "black " ili "death
", a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim smjerovima.
Rockabilly
Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a, karakteristična
grupa je Stray Cats.
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana, Elvisa Presleya. Izgled je
vrlo bitan: cipele "creepersice ", čarape jarkih boja, hlače
Levis 501, kožne I baseball jakne, marame, "western " kravate,
klasične r`n`r frizure (kokotice), buntovnički image (Perasović, 2001.,
str. 266).
Darkeri
Subkultura darkera nastaje pojavom "dark " glazbe sedamdesetih
godina, koja nastaje raslojavanjem rock glazbe.
Subkultura darkera naziva se I "goth " ili "gothic "
subkultura I obuhvaća bendove kao Joy Division, Sisters of Mercy, The
Cure, The Cult, Siouxsie & the Banshees I sl.
Glazba je opisana kao "tamniji" pravac punka, spoj gothica I
hard rocka.
Karakteristike subkulture su: specifičan način odijevanja - crna odjeća
I šminka, srebro, križevi, pentagrami, puder, "vamp" izgled,
originalni I umjetnički pogledi na svijet, fasciniranost čudnim pojavama,
depresivnost, ateizam, interes za okultno I drevne religije, pesimizam.
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su
većina pripadnika ateisti) I glazbenog stila (darkwave, industrial, dark
ambiental, gothic metal, celtic I sl).
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani.
Hašomani
Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni
šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji.
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih
bendova: od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa.
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture.
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture:
akter rock kulture će mirno uživati u koncertu, dok će akter rock subkulture
pokušati npr. skakati s pozornice na publiku (Perasović, 2001., str. 185).
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene, pojavljuju
se ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta.
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj), ali I izgled (koji
odražava stavove) je također vrlo bitan. Dominantan je hippie izgled:
duga kosa, tankerice (maslinastozelene jakne), izlizane traperice, marame,
nakit (narukvice u stilu Janis Joplin), simboli: znak "Ban the Bomb
" pretvoren u univerzalni znak mira (peace), znakovi Woodstocka (golubica
na gitari), znakovi yin /yang, smile, kopče, "lenonice " I sl.
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova
V (označava mir umjesto pobjede- victory).
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng, koji se ne
razlikuje bitno od slenga srednjoškolaca: engleske riječi, puno naziva
za istu stvar, npr.: joint, đoja, pljugica, smotka, džoks, frula, žiža,
truba - nazivi za marihuanu (Perasović, 2001., str.213.). Između šminkera
I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do mržnje.
Navijačke skupine (navijačka subkultura)
Navijačke skupine nastaju
organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom nogometnog) I upotrebom
navijačkih rekvizita.
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa,
npr. prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili
pisanje grafita (punk subkultura).
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture, osim kapa, šalova, zastava
I ostalih navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke).
Uglavnom su politički angažirani, jer je politika usko vezana uz navijačku
subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj).
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju,
masovno se okupljaju na utakmicama, nerijetko izazivaju tuče I sukobe
s pripadnicima druge navijačke skupine.
Karakteristike te subkulture su: agresivnost, alkohol I "muževnost",
tj. maskulinitet, većina članova su muškog spola, mada ima I ženskih članova.
Postoje I vođe grupa koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje. U
Hrvatskoj ta subkultura nastaje sedamdesetih I početkom osamdesetih godina,
a svoj vrhunac dostiže 1990. Godine kada se dogodio sukob navijača beogradske
Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama na utakmici na Maksimiru.
Techno (rave) subkultura
Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj
javlja tijekom Domovinskog rata, tijekom 1992. god. (Perasović, 2001.,
str.342.).
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta, ali I od glazbe koja
je u medijima prezentirana kao " techno".
Korištenje tableta (ecstasy, LSD, amfetamini) prisutno je na rave sceni,
ali droga nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba.
Glazba je osnovna aktivnost, ima odlike individualnog i kolektivnog transa
(Perasović, 2001., str. 351).
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo
se ispoljava na različitim mjestima u različito vrijeme). To su: miroljubivost,
tolerancija, ples, glazba, trans. Upravo zbog toga su rijetki slučajevi
bilo kakvih sukoba između članova techno subkulture, ali I između njih
I članova neke druge subkulturne grupe.
Grupe za duhovni razvoj
Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga
za duhovnošću. Temeljile su se na istočnjačkim religijama, interesu za
meditaciju, astroligiju, okultno.
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj, a sve su povezane postojanjem
uputa za ponašanje, širim učenjima (traženje istine, smisla života i sl.),
samoosmišljavanjem.
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije. Uvodi je u yogu
1955. godine [Mahariši Maheš], I njena popularnost raste posjetom članova
grupe The Beatles [Mahariši Mahešu].
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom
meditacijom, smanjenje napetosti, veće zadovoljstvo sobom, razvoj kreativnosti,
smanjenje stresa.
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima, u razgovoru se izbjegavaju
teme seksa I politike.
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima, navijačima, iskazuju
brigu za okoliš I često su aktivisti zelenih.
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske
sekte. To su alternativni oblici vjerskih udruživanja čijim se članom
postaje svojevoljno, prisutan je osjećaj grupnog identiteta. Većinom su
vezane za religijsko- filozofske sustave Indije, Kine I Japana.
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti.
Djeluju izvan crkvene institucije, a od strane crkve su često proglašavane
kontrakulturom.
Odnos spolova je ravnopravan, a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa
se naziva pastir crkve).
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist,
iskazuju negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama, punkerima,
šminkerima, navijačima, a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I
mirovnim pokretima.
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama.
Naziv potječe od grčke riječi baptizo =uroniti, krstiti. Krste se samo
odrasli članovi vlastitim izborom.
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi. Za spasenje bitna
je osobna vjera, a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme
su poznate, kao "When the Saints Go Marching In").
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom
17. st.
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta, zajednica nastaje krajem 19. st.
u SAD- u.
Karakteristike su: ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom, fundamentalizam
(temeljitost), doslovno shvaćanje biblijskih izjava.
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik, a služba božja se izražava
klicanjem, zanosom, pljeskanjem, plesom I drugim.
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga,
fundamentalistička je po shvaćanju Biblije.
Zajednica je osnovana 1874. u SAD-u, a izvorni naziv pokreta je Watch
Towel and Tract Society of Pensylvania.
Svaki vjernik se smatra propovjednikom. Zajednica smatra da Boga treba
zvati njegovim "pravim" imenom iz čega proizlazi I sam naziv
zajednice.
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice, negiraju simboliku
križa. Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi, odbijaju ići
u vojsku, odbacuju sve kršćanske blagdane.
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista
na zemlju, slave subotu kao dan posvećen Bogu. Osnivač zajednice je William
Miller koji je smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka.
Pošto se to nije dogodilo kad je on predvidio, adventisti su nekoliko
puta najavljivali Kristov dolazak.
Adventizam odbacuje svećeništvo, pričest, ima svoje propovjednike I obred
Posljednje večere.
ZAKLJUČAK
Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene
subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe.
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture, a utemeljio
ga je Albert Cohen.
Osim teorije delikventne subkulture, shvaćanja subkulture se mogu podijeliti
na razdoblje Čikaške škole (Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth, Shaw),
interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert, Becker), kontrakulture,
koncepta "moralne panike" (Stanley Cohen) I razdoblje
Birminghamske škole (Hall, Willis, Hebdige).
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju
grupe ljudi od većine.
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa, stavova,
a članove veže osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi, intimnost,
bliskost, spontanost.
Glazba, na primjer, okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe, čiji
članovi imaju određene stavove I ciljeve kojima teže.
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe, kao na primjer sport,
duhovni razvitak, ali I učenici, studenti, radnici sami po sebi čine subkulturne
grupe.
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa, pa možemo
reći da će se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok
je društva).
LITERATURA
• Perasović, Benjamin: Urbana plemena, sociologija subkultura u Hrvatskoj,
Sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
• Joksimović Snežana, Marić Ratka, Milić Anđelka, Popadić Dragan, Vasović
Mirjana: Mladi I neformalne grupe, u traganju za alternativom, Beograd,
1988.
• Hebdige, Dick: Potkultura: značenje stila, Pečat, Beograd, 1980.
• Lalić, Dražen, Pilić, Damir: Na mladima svijet zastaje, grupni intervju
s mladim splitskim delikventima, Znanost u džepu, naklada Jesenski I
Turk, Zagreb, 2001.
• http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/SlatIvan.html , 20. 12. 2004.
• http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Condic.html , 20. 12. 2004.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|
|