KRIMINALITET I DROGA
Droga je čovjekov pratilac od pradavnih vremena.
Tisućama godina određene biljke su se koristile za ceremonije, magiju
i užitke, ali i u medicinske svrhe. Razvojem prirodnih znanosti došlo
se do nekih novih spoznaja i umijeća tako da se u današnje vrijeme kemijskom
sintezom može doći do aktivnih sastojaka tih biljaka, koji imaju mnogo
jači učinak od samih matičnih biljaka.
Današnje mogućnosti međunarodnog prijevoza i trgovine učinkovito su smanjile
razdaljine između svjetskih lokaliteta i država. Biljke i droge prelaze
lokalne granice i šire se u svjetske krugove što pogoduje razvoju trgovanja
i krijumčarenja drogama. Upravo ti oblici krijumčarenja drogama spadaju
u najteže oblike kriminalne aktivnosti pojedinaca i zločinačkih organizacija.
Vlade kontroliraju proizvodnju, prodaju i uporabu droga, a cilj tog kontrolnog
sustava je ograničavanje uporabe droga u medicinske i znanstvene svrhe.
Zloporaba i trgovina drogom velik je zakonski problem jer stvara visoku
razinu kriminaliteta. Također je značajno spomenuti pojam korupcije zbog
golemih sredstava koja se obrću u nezakonitoj trgovini drogom. Trgovina
drogom modernizirala se i usavršila do te mjere da predstavlja prijetnju
javnoj sigurnosti, te općenito sigurnosnom stanju u državi.
Zloporaba droga štetno utječe na potrošače pojedince i društvo u kojem
žive. Na samog konzumenta djeluje loše u smislu teških fizičkih psihičkih,
psiholoških, emotivnih, duševnih, socijalnih i financijskih problema.
Zadnji navedeni uzrok su upadanja u još širi spektar kriminalnih djelatnosti
kao što su prostitucija, krađe, prijevare, ucjene, utaje, razbojništva
pa i ubojstva kao najteža djela, a sve u svrhu nabavljanja sredstava za
kupnju droge.
Zloporaba droge utječe i na međunarodne odnose. Razlog tome je stalna
razmjena između zemalja u smislu proizvodnje i ilegalne trgovine. Zemlje
imaju zbog toga jako kritičan stav, nemaju uspjeha u ograničavanju proizvodnje
i redukcije potražnje. Ustaljene modalitete nekad zamijene novi, neki
stari se gase, ali nikad se taj začarani krug ne prekida donoseći sa sobom
kriminalitete, tužne ljudske sudbine i gotovo nerješive velike socijalne
probleme.
2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE POJAVLJUJU U ZLOPORABI
Ova klasifikacija podrazumijeva da su droge psihoaktivne i druge supstancije,
sada i sintetskog podrijetla, a djeluju na mentalne funkcije i individualno
ponašanje uzrokujući finkcionalne ili patološke promjene središnjeg živčanog
sustava.
Kategorizacia zloporabljivanih psihoaktivnih droga:
- pirodni i sintetički narkotici
- kanabisovi proizvodi
- proizvodi kokaina i koke
- barbiturati i ostali sedativni hipnotici
- amfetamini i srodni stimulansi
- LSD i ostali halucinogeni
- kontrolirane analogne droge (one tek otkrivene), MDMA i ecstasy
- organska otapala i sredstva za inhaliranje
- steroidi
2.1. SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAĆI NA HRVATSKIM ULICAMA
3. IZVORI I PUTEVI DROGE
Droge dolaze na narkotržište kroz ilegalnu proizvodnju ili izradu i
skretanjem iz zakonitih kanala. Dalja distribucija svodi se kako u nacionalne
, tako i u transnacionalne okvire.
Kada govorimo o izvorima droge treba imati u vidu određene tipove droga
i vrsta. Najčešće se zloupotrebljavaju droge biljnog podrijetla. Posljednjih
godina pojačana je proizvodnja sintetskih droga u laboratorijima i tvornicama
širom Europe i svijeta. Proizvodnjom ovih droga centraliziranija je i
manje odvojena od narkotržišta prirodnih droga pa je kontrola i suzbijanje
na neki način lakše.
Skretanje iz legalnih izvora putem krađa, prijevara, krivotvorenja dokumentacije
uključuje velike količine droge i provodi se, kriminalistički gledano,
organizirano i profesionalno.
Velik dio međunarodne trgovine drogom posebice onaj koji uključuje opijum,
heroin, kanabis i kokain, vrlo je organiziran i tajnovit, a kao akteri
pojavljuju se međunarodne zločinačke oranizacije. Takav profesionalizam,
dobra organizacija i planiranje na kraju biva nagrađeno velikim profitom
za organizatore i financijere, a manjim svotama za kurire i raznosače.
Prema podatcima i praćenju svjetskih trendova zloporabe proizvodnje krijumčarenja,
moglo bi se izvući neke glavne lokacije u svijetu gdje je najveći postotak
ilegalne proizvodnje droga primjerice:
• smole kanabisa (hašiš) – Afganistan, Pakistan i Maroko
• travnati kanabis (marihuana) – Jamajka i Nigerija,
velike količine uzgajaju se i u Kolumbiji, Meksiku, Kazahstanu, Indonziji
i Vijetnamu
• marihuana se uzgaja i u srednjoj Europi – u kontekstu
nacionalne zloporabe
• opijum i heroin
- zemlje „zlatnog polumjeseca droge“ smještene i Jugozapadnoj Aziji (Pakistan,
Iran, Libanon, Turska)
- zemlje „zlatnog trokuta droge“ u Jugoistočnoj Aziji (Laos, Tajland,
Kambodža
• „balkanska ruta“ – krijumčarenje heroina za Hrvatsku
Tradicionalni smjer rute je u 2 pravca:
1. Turska – Grčka – Makedonija – Srbija – Hrvatska – Slovenija – Austrija
– Njemačka – Nizozemska
2. Turska – Bugarska – BIH – Hrvatska – Slovenija – Italija
• Sintetske droge – tajni laboratoriji, Švedska, Norveška,
Niozemska, Velika Britanija, SAD (najčešće cestovnim i zračnim prometom)
• Kokain – zemlje južne Amerike (Peru, Kolumbija, Bolivija)
najčešće kontejnerskim prometom.
4. STATISTIČKI POKAZATELJI KRIMINALITETA DROGA
4.1. EUROPSKA I SVJETSKA SITUACIJA
Točan broj potrošača droge je nepoznat (tamna brojka), ali prema procjenama
UN-a u svijetu ima oko 8 miljuna potrošača heroina, što je u postotku
izraženo 0.15% od cjelokupnog svjetskog stanovništva. Za kokain je ta
brojka čak i veća, a iznosi oko 13.5 milijuna , u postotku 0.25% cjelokupne
populacije. Najveći je broj potrošača kanabisa, oko 141.2 milijuna osoba
što je 2.45% čovječanstva. Stimulanse je konzumiralo gotovo 30.2 milijuna
ljudi što je 0.52% cjelokupnog čovječanstva. 3.3-4.1% svjetskog stanovništva
troši neku neku vrstu droge
Godišnje se u svijetu ostvaruju goleme dobiti od ilegalne proizvodnje
i trgovine drogama, mjerljive u milijardama US dolara. Svjetske zapljene
droge u odnosu na ilegalno proizvedenu količinu kreću se posljednjih godina
između 20-30% što nije zadovoljavajuće.
U zapadnoj Europi došlo je do znatne promjene u stavu prema legalizaciji
i dekriminalizaciji lakih droga. Naglasak je na odvajanju upotrebe kanabisa
od ostalih droga. Sada, osobito u Nizozemskoj, postoji argument za ublažavanje
štetnih posljedica droga bilo kojeg tipa jer se vjeruje da društvo treba
prihvatiti izvan medicinsku upotrebu droge.
U Europi je najviše upotrebljavan upravo kanabis, a sve je veća i prisutnost
kokaina.
4.2. SITUACIJA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj postoji tendencija širenja krijumčarenja i zloporaba droga,
uz prisutnost povećanih količina raznih tipova droga. Uočava se i porast
kriminaliteta (sekundarni i tercijarni) vezanog uz zloporabu droga.
Sagledavajući cjelokupu situaciju, moglo bi se dati neke osnovne karkteristike
zloporba droga un Hrvatskoj danas. A te su:
• agresivna i bolje organizirana ponuda svih vrsta droga na narkotržištu
• pojačani interes mladih za trošenje droga, poglavito sintetskim (stimulirajućim)
drogama
• raširen uzgoj konoplje
• porast sekundarnog kriminaliteta u vezi sa zloporabom droga
Heroin se u Hrvatsku doprema „balkanskom rutom“, kokain stiže pomorskim
putem iz zemalja Južne Amerike i SAD-a (veće količine) te cestovnim i
zračnim prometom iz zemalja zapadne i istočne Europe (manje količine).
Sintetske droge uglavnom se dopremaju iz zemalja Zapadne Europe.
Broj potrošača i ovisnika na području Hrvatske kreće se prema prosudbama
zdravstvenih, kriminalističko-pravnih, socijalnih struktura i stručnjaka
tih profila koji rade na suzbijanju zloporabe, između 25000-30000 osoba
4.3. TABLICE I GRAFIČKI PRIKAZI
Tablica 1 a: Struktura kaznenih djela zloporabe droga po stavcima
KZ-a
Graf 1a: Ukupan broj prijavljenih i razriješenih
kaznenih djela 2003-2004
Od 2001-2004. pad broja prijavljenih kaznenih djela za 1890 kaznenih djela.
Razriješenost je oko 95%.
Tablica 2a: Usporedni tablični prikaz za rasprostranjenost
kaznenih djela zloporabe droga po policijskim upravama
Graf 2a: Rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe
droge po policijskim upravama
4.4. KAZNENA DJELA U ODNOSU NA POČINITELJE PRIPADNIKE ORUŽANIH SNAGA
REPUBLIKE HRVATSKE
Suzbijanje zloporabe opojnih droga potrebno je provoditi na svim razinama
aktivnim uključenjem građanstva, ali i vojnih osoba. U vojnim institucijama
s obzirom na ustroj i rad moguće je učinkovito preventivno djelovati.
Stroge zakonske mjere u postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske
provodi Vojna policija otkrivanjem slučajeva zloporabe droga i podnošenjem
kaznene prijave protiv počinitelja.
U 2001. bilježi se veći stupanj angažiranja redarstvene vlasti i pojačane
edukativne aktivnosti kako bi se što veći broj ročnika i aktivnih osoba
uključio u programe prevencije.
S obzirom na epidemiju heroinske ovisnosti koja je zahvatila Republiku
Hrvatsku 1998, najveći broj kaznenih prijava za kaznena djela zlouporabe
droga evidentiran 1997. kao najava epidemije. Broj kaznenih djela povećavao
se u 1998. i 1999. Kako je u 2000. evidentirano stagniranje trenda opijatskog
tipa ovisnosti te se intenzivirao preventivni rad i pravodobno otkrivanje
problema, uz činjenicu da je veći broj ovisnika ušao u neki od oblika
skrbi, u 2001. je počeo trend blagog pada kaznenog djela zloporabe opojnih
droga.
Graf/Tablica 3a. Počinitelji kaznenih djela prema strukturi počiniteljha
tijekom 200/2001
Ukupan zbroj počinitelja kaznenih djela zloporabom opojne droge od ukupno
18 postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske s najvećim brojem počinitelja
jest 269 počinitelja ili 75,0% od ukupnog broja, dok je od ukupno 65 postrojba
u ostalih 47 postrojba evidentirano 77 počinitelja, ili 25,0% od ukupnog
broja.
Od ukupno 297 kaznenih prijava podnijetih nadležnim Općinskim državnim
odvjetništvima protiv 360 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske
i 29 civilnih osoba, u 135 slučajeva postupalo se nakon zaprimljene obavijesti
o počinjenom kaznenom djelu i zaplijeni opojne droge djelatnika MUP-a,
u 139 slučajeva nakon dojave nadređenih zapovjednika postrojba Oružanih
snaga Republike Hrvatske, a u 23 slučajeva podnošenje kaznenih prijava
rezultat je provedbe operativnih mjera i radnji te zapljene opojnih droga
djelatnika Vojne policije.
Analizirajući iznesene podatke zaključno se može utvrditi da je tijekom
2001. zabilježen pad podnijetih kaznenih prijava za kaznena djela počinjena
u svezi sa zloporabom opojnih droga, koji u odnosu na isto razdoblje 2000.
(303 kaznenih prijava) predstavljaju smanjenje za 2%.
Nadalje, tijekom 2001. zabilježeno je povećanje evidentiranih kaznenih
djela za 5,2% u odnosu na 2000. Najzastupljeniji počinitelji kaznenog
djela su ročni vojnici na temeljnoj i specijalističkoj obuci, kojih je
tijekom 2001. evidentirano 166 kao počinitelja, ili 46,11% od ukupnog
broja prijavljenih pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Prema strukturi počinitelja kaznenog djela tijekom prve polovine 2001.
najzastupljeniji su vojnici, ukupno 346 vojnika ili 96,11% od ukupnog
broja počinitelja, zatim 4 pripadnika gardijskih brigada i 4 djelatne
vojne osobe.
Najviše ročnih vojnika kao počinitelja toga kaznenog djela zabilježeno
je u postrojbama Zapovjedništva za obuku, u Središtu za obuku pješaštva
u Požegi, ukupno 44 ročna vojnika ili 12,2% od ukupnog broja evidentiranih
ročnih vojnika. Drugi s po 32 ročna vojnika je ustroj Središte za obuku
pješaštva Sinj i Središte za obuku pješaštva Pula s 22 prijavljena ročna
vojnika.
Prema vremenu izvršenja kaznenog djela najviše ih je počinjeno u ožujku,
ukupno 35 kaznenih djela ili 9,7% od ukupnog broja, zatim u srpnju, ukupno
32 kaznena djela ili 8,8% od ukupnog broja, dok je najmanje kaznenih djela
počinjeno u prosincu, 10 kaznena djela – 2,7%.
U otkrivačkoj djelatnosti najveći broj kaznenih djela otkrili su nadređeni
zapovjednici i to u 139 slučajeva, ili 46,8% te djelatnici MUP-a u 135
slučajeva ili 45,4% i Vojna policija u 23 slučaja ili 7,8%.
Djelatnici MUP-a Republike Hrvatske imaju ovlasti postupati izvan vojnih
objekata i vojarni te su u 135 slučajeva otkrili opojnu drogu na tom području,
to jest na javnom mjestu. Iz toga se zaključuje da je povećan broj 139
slučajeva pronalaska časnika i 23 vojne policije, sveukupno 162 evidentirana
pronalaska opojne droge kod pripadnika Oružanih snaga zaplijenjeno u krugu
samih vojnih objekata i vojarni, to jest da se pripadnici Oružanih snaga
Republike Hrvatske susreću s problemom opojne droge i izvan vojnog života,
kada nisu u nadležnosti postupanja pripadnika Vojne policije. Činjenica
o relativno visokoj zastupljenosti postotka otkrivanja posjednika opojnih
droga zapovjednog kadra pojedinih postrojba Oružanih snaga je logična
i pokazuje da je upravo ta struktura vojnih osoba, koja je i sveprisutna
u vojarnama i vojnim objektima, gdje se brine o životu, redu i stezi podređenih
ročnih vojnika, ključna u razrješenju problema postojanja opojnih droga
u vojarnama i da se njihovim angažiranijim pristupom može postići veća
otkrivenost, a time i snažnija prevencija.
5. KORIŠTENJE DROGA U SVIJETU U PADU
U godišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda o drogama u svijetu kaže se
da se korištenje droga diljem svijeta počinje usporavati, nakon pedeset
godina gotovo neprekidnog rasta. Prema izvještaju, širenje opijata i kokaina
stabiliziralo se prošle godine, no u isto vrijeme došlo je do naglog porasta
korištenja marihuane. U izvještaju se također zaključuje da je marihuana
najproširenija droga, te da za njoj po učestalosti korištenja slijede
amfetamini, opijati i kokain.
web Zasluga za smanjenje proizvodnje opijuma i koke pripisuje se boljoj
policijskoj kontroli. Diljem svijeta, uzgoj opijumskog maka prošle je
godine pao za šest posto, a uzgoj koke za 11 posto. Prema procjenama Ujedinjenih
naroda, oko 185 milijuna ljudi u svijetu koristi nezakonite droge. To
je 3 posto svjetskog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine. Prošle
je godine marihuanu barem jednom uživalo 150 milijuna ljudi. Prema UN-u,
korištenje ove droge posebno se širi u Južnoj Americi, te u Istočnoj Europi
i Africi.
Što se tiče javnog zdravlja, među najozbiljnijim problemima su opijati,
za koje se traži najviše terapije, pogotovo u Aziji i Europi. U jugoistočnoj
Aziji poseban su problem postali metamfetamini. Kokain je još uvijek najveći
problem u Americi, no uživanje kokaina, pogotovo među učenicima i studentima,
polako pada.
Izvještaj UN-a o drogama objavljen je pred današnji Svjetski dan borbe
protiv zlouporabe droga i trgovine drogama.
LITERATURA
• Kušević Vladimir, Zloupotreba droga
• Izvješće o zloporabi droga , stanje i kretanje kriminaliteta u Hrvatskoj,
MUP RH
• Podatci odjela za analitički razvoj – MUP RH
• Izvješće o provedbi nacionalne strategije suzbijanja zloporabe opojnih
droga u Republici Hrvatskoj 2001/2002
• www.voanews.com/croatian/Archive/a-2004-06-26-2-1.cfm
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|