|
KRIMINAL I DEVIJANTNO PONAŠANJE
POJAM KRIMINALA
Pojam “kriminal” upotrebljavamo u općem govornom
jeziku kao zbir svih onih ponašanja koja napadaju ili ugrožavaju ljudske
temeljne vrednote, kao što su, naprimjer, životi, tjelesna nedodirljivost,
slobode i prava, imovina i sigurnost, kao i druge temeljne društvene vrijednosti,
kao sto su društveno uređenje, sigurnost države i njene najznačajnije
institucije. Riječ je, dakle, o onim dijelima koja se u nekoj državi smatraju,
za pojedinca ili društvo, najstetnija ili opasna, sto označavaju kriminal
ili zločin. Kriminalna dijela su samo ona dijela koja su zakonom kažnjiva,
međutim bitno je spomenuti da postoje dijela koja nisu zakonski kažnjiva,
ali ipak su štetna i opasna po društvo.
POJAM DEVIJANTONOG PONAŠANJA
Ljudski i društveni život se sastoji od beskrajnog broja pojedinačnih
postupaka, ponašanja i dijela. Ponašanjem zadovoljavamo svoje potrebe
i obavljamo svoje dužnosti. Potrebe i zadovoljstva ne obavljamo onako
kako kome odgovara, prijatno, lahko itd. nego nas pri tome vode određena
pravila. Ta pravila nastaju u svakodnevnom životu zbog suživota sa drugim
ljudima, posebno zato što je društveni život prije svega produkcija i
reprodukcija stvarnoga života. U tom procesu stupamo u međuljudske odnose,
podređene određenim pravilima. Ta pravila, koja su komande ili zabrane,
mogu biti običajna, moralna, socijalna ili pravna. Nesijemo zaboraviti
ni na uticaj religije na vrijednosni sistem pojedinca.
Riječ je dakle o ponašanju koje neka društvena skupina ili društvo u cijelini
smatra za nenor-malna, odnosno neuobičajena, štetna, nemoralna i za društvo
opasna. U savremenoj literaturi se navedena ponašanja koristi izraz devijantna
ponašanja.
DRUŠTVENO NEGATIVNE ILI SOCIJALNO PATOLOŠKE POJAVE
Devijantna ponašanja ljudi, koja predstavljaju kršenje normi ili zabrana,
brojna su i raznovrsna. U društvu se iskazuju kao pojave koje mozemo nazvati
društveno negativne ili socijalno patoloske pojave.
U socijalnopatološke pojave ubrajamo kriminal,
alkoholizam, narkomaniju,
nasilništvo i slično. Socijologija
kaže da imamo posla sa posebnim društvenim pojavama kad nam ponašanje
većeg broja ljudi izgleda kao nešto više od samo proste, mehaničke sume
djela i ponašanja pojedinca i ako je ta pojava istovremeno još i količinski,
statistički odrediva i moguče ju je kvalitetno, socijološki definisati
i odvijiti ih od drugih duštvenih pojava. Takve pojave za društvo predstavljaju
puno više od prostog zbira pojedinih odstupana i ponašanja. Kriminal,
alkoholizam, narkomanija itd. su npr. nešto sasvim drugo od pojedino krivično
dijelo ili predavanje alkoholu pojedinca. I količinska odredivost takvih
društvenih pojava nije sporna. Istina da je opseg takvih pojava teško
odrediti sa preciznošću.
POJAM KAŽNJIVOG PONAŠANJA
Kažnjiva ponašanja su samo ona koja izaberu ustavom određeni nadležni
zakonodavni i drugi državni organi prema posebnim kriterijima i kao takve
propišu u odgovarajućim pravnim propisima. Ali, i u okviru kažnjivih ponašanja
treba razluciti nekoliko skupina. Izraz kažnjiva ponašanja je u suštini
samo zajednički naziv za disciplinske prestupe, prekršaje i krivična djela.
Djela mogu biti najštetnija i naravno za ta kakva dijela određena su najstrožije
kazne.
ULOGA KRIMINALA U DRUŠTVU
Emil Dirkem, poznati francuski
filozof sociolog ustanovio je da je kriminalitet savtavni dio svih društava.
Vjerovao je da kriminalitet nije moguće u potpunosti otkloniti iz društva
i da društvo bez kriminala ne bi bilo idealno niti poželno. Prema Dirkemu
vladajuća društvena skupina definira određene oblike ponašanja kao nepoželjne
i zato kažnjive. U svakom društvu postoje ljudi kao individue, koji mogu
zbog svog ponašanja steći etiketu devijanta.
Prema Dirkemu i drugim teoretičarima uloga kriminaliteta je slijedeća:
1. Kriminalitet i socijalna konstrukcija dobrog i lošeg u društvu.
Poštivanje zakona znači nešto dobro i prihvatljivije od činjenja krivičnih
djela. Ako niko nebi učinio ništa zabranjeno, svi bi bili jednaki. Nebi
bilo slabih i dobrih građana. Zanimljiva je izjava: „Niko nije potpuno
bezvrijedan – najslabiji član drustva, u krajnjem slučaju, služi kao slab
primjer“.
2. Kriminalitet omogućava obavljanje puno zanimanja.
Kriminalitet uvjetuje nastanak velikog broja zanimanja i zapošljavanja
velikog vroja ljudi. Ako bi otkrili čarobnu formulu i otkolonili kriminal,
veliki broj ljudi bi u trenutku ostao bez posla. Posao bi izgubili policajci,
uposlenici u zatvorima, pravnici, sudije, čuvari itd.
3. Kriminalitet udružuje različite dijelove stanovništva u reakciji
na njega.
Kriminalitet prouzrokuje solidarnost među ljudima i udružuju ih protiv
onih koji prouzrokuju štetu društvu. Učinitelji krivičnih dijela krše
pravila ponašanja, koje većina poštuje i štiti. Kad se ljudi koji poštuju
zakon udruže da bi učiniteljima krivičnih dijela pokazali svoj bijes,
ljutnju, ogorčenogt i kaznili ih, među nima se razvija močna povezanost,
koju definiraju kao solodarnost.
4. Kriminalitet može doprinijeti učinkovitosti društvenog života.
Kriminalitet razvija kreativnost. Primjer za to su maloljtni hakeri su
„provaljivali“ u računarkse sisteme važnih ustanova i samom pojavom izazvali
su napredak pri zaštiti kibernetskog prostora. Zanimljivo je spomenuti
da neki predstuprnici nisu kažnjivani već su pozivani u sauradnju sa policijom,
da bi pomogli sprečavanje upada u računarske sisteme.
Internet kriminal unosniji od šverca droge.
Kriminal na Internetu, od pornografije do krađe indentiteta, generiše
danas veći profit od trgovine drogom, istaknuto je na trodnevnoj konferenciji
posvećenoj onlajn kriminalu u Sidneju. Učesnici skupa, stručnjaci za bezbjednost
na Internetu, predstavnici policija i tajnih službi, pravnici i akademici,
razgovarali su o novim formama saradnje, novim tehnikama za identifikaciju
kriminalaca i mjerama represije na globalnom planu. "Sajberkriminal"
se više ne vezuje isključivo za hakere. Mrežom danas haraju organizovane
kriminalne grupe koje, pod plaštom anonimnosti, vode čitav niza kriminalnih
aktivnosti, naveli su stručnjaci okupljeni u Sidneju, prenijela je agencija
Ansa. Oni su, također, ukazali na potrebu vođenja globalne akcije u borbi
protiv proliferacije dječije pornografije i sve češćih napada na bankarske
račune (popularni su spamovi i fišing poznati kao "nigerijska prevara"
i sajtove za društveno umrežavanje.Poslednji događaji vezani za upade
na najpopularniji soc-net sajt Facebook, kada su hakeri probili šifre
korisnika ovog sajta i preuzeli lične podatke nekih od njih.
5. Kriminalitet je upozorenje da u društvu nešto njie uredu.
Povećanje broja dekikata u vezi sa plaćanjem poreza je, naprimjer, znak
da treba promijeniti poreski sistem ili svijest građana.
UZROCI KRIMINALNOG PONAŠANJA
Sociološke treorije o uzrocima kriminalnog ponašanja sadrže pretpostavku
da kriminalitet prouzrokuju: slabo obrazovanje, siromaštvo,
neodgovarajuće stanovanje, neodgovarajuća socijalizacija, razdvojene obitelji,
društvo delikvenata, loši roditelji, poteškoće u obitelji i kriminogena
društvena sredina.
Prema sociološkim teorijama, sam pojedinac, nemože puno toga uraditi da
bi izbjegao svoju „sudbinu“. Uzroci kriminaliteta su su tako izvan pojedinca
i dio su društvene sredine. Učinitelj je, prema predpostavci, pasivna
osoba, koju vode okolnosti i nad kojima nema moć. Međutim postoje teorije,
pored sociološke teorije, biološka teorija i psihološka teorija.
UTICAJ DRUŠTVENOEKONOMSKI FAKTORI NA RAZVOJ KRIMINALA
UTICAJ EKONOMSKE KRIZE I PRIVREDNE DEPRESIJE NA KRIMINALITET
U većini zemalja u tranziciji dolazi do ekonomskih kriza i privrednih
depresija. To je svskako karakreristika pojedinih zemalja nastalih rapadom
Jugoslavije,u kojima je veci duži vremenski period na sceni ekonomska
krizai depresija. U pojedinim zemljama ovog regiona, posebno u Bosni i
Hercegovini, privreda je do te mjere da se konačni oporavak ni ne naslućuje.
Drugim riječima, ekonomska kriza, sa svim svojim posljedicama je permanentna.
Ono što je karakterizira takvu situaciju jeste život pun neizvjesnosti,
apatije, razčarenja, te socijalnih protesta. U posljednje vrijeme socijalni
protesti poprimaju karakter masivnosti, posebno kada se radi o pretestima
otpuštenih radnika i pentionera. Njihov socijalni status je na ivici ljudskog
dostojanstva, bez konkretnih vizija poboljšanja. Cijela atmosfera je konfliktna
i povoljna za kriminalna ili devijantna ponašanja. U kriminološkoj teoriji
se ističe da statistički podatci o učinjenim krivičnim dijelima za vrijeme
ekonomskih kriza utječu na porast kriminaliteta naročito imovinskog. Preciznih
podataka za Bosnu i Hercegovinu nema, ali se sa sigurnošću može reći da
je jedan od produkata privredne depresije takozvane sive ekonomije. Što
znači djelovanje mnogih u kriminalnoj zoni, počev od uličnih preprodavača
ukradene i protiv pravno uvezene robe.
SIROMAŠTVO I KRIMINAL
U koliko je siromaštvo značajnije izraženo u nekoj sredini, to će nedvojbeno
uticati na činjenje pojedinih krivičnih djela. Ovaj kriminogeni faktor
ne teba zanemariti bez obzira na različite teoriske stavove o uticaju
siromaštva na kriminalitet. Tako, jedni smatraju da je siromaštvo značajan
kriminogeni faktor, dok drugi smatraju da je kriminogeno siromaštvo manje
značajno. Oprez u ocjeni, odnosno procjeni uticaja siromaštva na kriminalno
ponašanje, svakako je potreban. Pogotovo se odnosi na moguće etiketiranje
siromašnih slojeva stanovništva kao potencijanih kriminalaca. Našu zemlju,
pored ostalog, nažalost, karakterizira i odsutnost istraživanja kriminaliteta,
što dodatno usložnjava zaključak o uticaju siromaštva na kriminalitet.
BOGATSTVO I KRIMINAL
U raspravama o kriminalitetu treba imati na umu i klasnu strukturu određenog
društva. Veoma je značajno posmatrati razne socijalne slojeve društva,
po određenim klasama, po društvenim slojevima i grupama. Posmatrano po
tom kontekstu, pojedina krivična djela „rezervisana“ su isključivo za
pripadnike imućnih slojeva. U prilog toga govori i Sutherlandova teorija
o „delikventima bijele kragne“ tj. osobama koje čine teška krivična djela
povezana sa prevarama na berzi, te takozvanog, „legalnog“ kršenja pravila
od srtane američkih kompanija poslovnih krugova. Danas je „kriminal bijele
kragne“ vrlo aktuelan u mnogim sredinama i regionima, a njegovi akteri
su pripadnici imućnih slojeva. Naravno tome treba dodati i orhanizovani
kriminal i korupciju. Ono što otežava naučno determinisanje bogatstva
i kriminala, jeste sto postoji tzv. „tamni pojas kriminaliteta“. Ovakva
krivična djela se teško otkrivaju, a još teže istražuju i kažnjavaju.
Prema tome, nema u statistikama tačnog podatka o ovakvoj vrsti prekršaja.
U kontekstu predhodnog mišljenja interesantno je spomenuti da u pojedinum
krugovima u Bosni i Hercegovini vlada mišljenje da se inkrimiranjem posjedovanja
droga želi donekle ublažiti nemoć policije i praqvosudnih organa u suzbijanju
narko kriminaliteta. Nema sumnje da je neusporedivo lakše otkrivati i
presuđivati osobe koje posjeduju drogu, nego one koje organizuju krijumčaarenje
i preprodaju, pa se smatra da će državni organi represije svoju djelatnost
usmjeriti prema onim prvima i tako poboljšati statistički učinak svoh
rada. Međutim, u tome se krije velika opasnost, tj. ostavlja još veći
prostor najtežim oblicima narkokriminaliteta odnosno boogaćenje njihovih
aktera.
UTICAJ NEZAPOSLENOSTI NA KRIMINAL
Nezaposlenost, u osnovi, može determinirati mnogobrojne segmente ljudskog
života. Prije svega, ono negativno utiče na ekonomski, pa samim tim i
socijalni status pojedinca, njihovih obitelji, ali i određenjih društvenih
slojeva. Bez obzira na sopstvene uzroke, ona uvijek utiče na pogoršavnje
položaja pojedinca, dovodeći ih vremenom u inferiorniji položaj u odnosu
na zaposlene. Pri tome, nezaposlenost se može održavati na dva načina:
prvi je nemogučnost zaposljenja i drugi gubitak postojećeg zaposlenja.
Kada bi govorili o Bosni i Hercegovini, na sceni bi bila oba načina. Tako
sada imamo veliki broj osoba koje su, iz raznioh razolga, ostale bez zaposlenja,
ali i onih koji nakon sticanja određene kvalifikacije nemogu da se zaposle.
Tome treba dodati i osobe koje nikada nisu završile školovanje, pa tako
nemaju nikavku kvalifikaciju. Ekonomski i socijalni status navedenih osoba
je nepovoljan što, pored ostalog, kod pojedinca može dovesti do raznih
nezadovoljstava, razočarenja i slično.
Uzimajućo u obzir navedene stvari u kontekstu kriminalng ponašanja nesumnjiva
je povezanost kriminala sa nezaposlenošću. Što netreba odmah generalizirati
pa reći da nezaposlenost automatski utiče na razvoj kriminala.
UTICAJ RATA NA KRIMINALNO PONAŠANJE
Neposredno pred rat karakteriziraju ratne pripreme sa jedne, i ratna psihoza
stanovništva, sa druge strane. Ratne pripreme podrazumjevaju, pored ostalog,
preorijentaciju proizvodnje koja se u određenoj mjeri usmjerava na zadovoljavanje
potreba vođenja rata. To neminovno, dovodi oskudica određenh životnih
namjernica na tržištu, a potom i do poremećaja cijana u uvda poskupljenja.
Takva situacija uzrokuje razne oblike kriminaliteta nezadovoljne trgovine,
a ponajviše raznim živtnim namjernicama, te oružjem i municijom. Takođe
možemo reči o činjenicama koje govere o povećanju kriminaliteta neposredno
poslije rata. U ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, pored regularne
vojske učestvovale su paravojne i parapoliciske jedineice sačinjene i
od kriminalaca, a koje su pretežno predvođene kriminalcima za koje postoje
sumnje da su se bavili organizovanim kriminalom. Tako su pored, ratnih
operacija, višili i razna krivična djela. Riječ je o genocidu, ratnim
zločinima, ubistvima, teškim krađama, prevarama, ucjenama, trgovini ljudima,
kriumčarenju osoba, ali i nedozvoljenoj trgovini oružja, municije, cigaretama,
narkoticima, naftom i prehrambenim proizvodima.
Post ratni period na prostorima bivše Jugoslavije karakterizira pojava
novih vidova kriminaliteta, zatim povećanje obina nekih socijalnopatoloških
pojava kao što su narkomanija i prostitucija. Također u stalnom porastu
je maloljetnička delikvencija. Ona svoje uzroke, pored ostalog, ima i
u deficijentnim obiteljim, kakvih je mnogo nakon rata. Tema krimanal poslije
rata je toliko opširna da bi se mogle voditi mnoge debate. Ali bitno je
spomenuti i nastanak organizovanog kriminala u post ratnom periodu. Bez
obzira na statističke podatke, sami smo svijesni na mnogobrojne revolveraške
obračune, ubistva, ucjene, prijetnje i zastrašivanja bez sumnje ukazuju
na kirminalitet koji je uzrokovao rat.
Nezaposlenost, siromaštvo, kriminal i korupcija gorući problemi u BiH
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da je izborna kampanja
fokusirana na "praktična i hitna rješenja gorućih problema sa kojima
se suočavaju građani u BiH - nezaposlenost, siromaštvo, kriminal i korupcija",
najbolji način da se zemlja vrati na pravi put.
VRSTE KRIMINALA
• sajber kriminal (en: cybercrime),
kriminal počinjen uz pomoć kompjutera i interneta, sa ciljem da se ukrade
lični identitet neke osobe, ili proda prokrijumčarena roba, ili da se
prikrade žrtvama, ili da poremeti nečiji rad uz pomoć štetnih programa
• delikti poput ubistva ili paljevine
• otmice, nasilno uzimanje neke osobe, zarobljavanje i odvođenje silom
• kidnapovanje, nezakoniti akt zarobljavanja i odvođenja osobe, protivno
volji te osobe, i njeno držanje u lažnom zarobljeništvu
• reketiranje (en: racketeering), učestvovanje u reketiranju, koje je
nesavjesna i nepoštena praksa, posebno kada uključuje pridobijanje novca
kroz prijevaru ili iznuđivanje
• podmićivanje je praksa nuđenja nečeg, obično novca, osobi, u cilju dobijanja
nedozvoljene prednosti
• krađa, pljačka, otimačina, lopovluk, je uzimanje nečega, od nekoga,
na nezakonit način
• kršenje povjerenja, je krađa nakon što je neko dobio povjerenje od drugog,
pa zatiom izvršio nezakonito djelo
• pronevjera; nezakonito uzimanje sredstava ili imovine koje su povjerene
na čuvanje pojedincu, ali u stvari pripadaju nekom drugom
• prepad, upad; pokušaj od strane špekulanata da prevare investitora
• haranje, pljačkanje brodova
• sitne krađe
• krađe u prodavaonicama
• pljačkanje radnji i banaka uz zastrašivanje i nasilje
• oružana pljačka
• gusarenje (en: hijacking); pljačkanje putnika, vozila u prolazu
• pljačkanje na putevima
• piratstvo na moru; preuzimanje kontrole nad brodovima
• biopiratstvo; krađa biološkog materijala, nezakonito prikupljanje autohtonih
biljaka od korporacija koje ih patentiraju za sopstvenu upotrebu
• prikrivanje prihoda u cilju neplaćanja poreza
• krađa ovaca i krava
• ucjena; iznuđivanje novca od strane lopova koji žele objaviti, objelodaniti,
odati, otkriti informacije koje mogu diskreditirati osobu kojaq je žrtva
ucjene i time dovesti do gubitka ugleda, i gubljenja povjerenja u nju
• plaćanje danka za lažnu zaštitu
• provalništvo; nezakoniti ulazaka na posjed u cilju činjenja nezakonitih
djela poput krađe, silovanja i sl.
• invazija na dom; provala u stambenu jedinicu u vremenu kada su stanari
prisutni
• krivotvorenje, falsifikat; pravljenje ili izmjena predmeta sa namjerom
prevare
• krivotvorenje novca
• obmana, prijevara, zloupotreba; namjerna varka koja ima za rezultat
povrjeđivanje druge osobe
• krađa identiteta; prikupljanje ličnih podataka osobe, njenih brojeva
socijalnog osiguranja, kreditnih kartica, pasoša, bez znanja žrtve i kriminalno
korištenje podataka. Potreban je naročit oprez kod davanja povjerljivih
podtaka drugom. Poznati su slučajevi kada su pojedinci neoprezno davali
svoje podatke osobma koje su se lažno predstavljale u telefonskim pozivima,
a ovi su im odavali svoje lične podatke.
• prijevare uz pomoć pisama
• prijevare na izborima; su lažna predstavljanja ili mijenjanja rezultata
izbora
• presumirana krivnja, smatranje da je neko kriv samo zbog okolnosti događaja
• prikrivanje nečijih prava i fer šanse da ih predstavi na suđenju
• podmuklost, himbenost, lukavost; prikrivanje nečega ili lažno prikazivanje
sa zlobnom namjerom da se ošteti drugog
• prijevara koja proističe iz npr. navođenja nekoga da potpiše lažan ugovor
• korištenje lažnih dokumenata
• lažna poslovna "piramida"
• šibicarenje
• sakaćenje, teško ozljeđivanje
• kršenje reda i mira
• lažno pretendovanje na vlasništvo, lažno predstavljanje i dobijanje
vlasništva kao rezultat toga
• javna nagost, golotinja; nepristojno i napasno izlaganje tijela na javnom
mjestu
• lažno svjedočenje
• pobuna, zavođenje u cilju svrgavanja vlasti
• napad, sa ciljem nanošenja povreda
• opiranje hapšenju
• seksualni napadi, seksualno zlostavljanje, seksualni kriminal
• zlostavljanje
• silovanje
• silovanje maloljetnica
• silovanje od strane počinioca poznatog žrtvi ( npr. na dogovorenom sastanku)
• ratprostitucijani zločin
Kao sto vidimo da postoje mnogobrojne vrste kriminala, koje utiču na svijest
pojedinca tako i na cjelokupno društvo. Međutima obrabit ću samo neke
tipove kriminala koje susrećemo svakodnevno i koliko to suiče na društvo.
PROBLEM NARKOMANIJE
Narkomanija kao socijalnopatološka pojava ima mnogobrojne uzorke i uvjete
sopstvenog nastanka i ekspanzije, ali je istovremeno pojava koja uzrokuje
kriminalno ponašane. Da je rijeć o ozbiljnom kriminogenom faktoru govore
općeprihvaćena teoriska stajališta prema kojima je kriminalitet uzrokovan
narkomanijom svrstan u posebnu kategoriju kriminaliteta povezanog sa drogom
i karakteriziran kao sekundarni kriminalitet. Rijeć je dakle, o katalogu
krivičnih djela koaja se čine radi pribavljanja droge, ili novca i drugih
sredstava za nabavku droge, kao i djela koja su učinjena pod dejstvom
droge.
Prema empiriskim iskustvima kriminologa, ustanovili su da narkomani ovisnici,
koji drogu konzumiraju svaki dan, troše dnevno 30-50 eura, zavisno od
vrste i količine droge koju kupuju. Ako pođemo od činjenice da su ti ovisnici
pretežno bez stalnog zaposlenja, onda logično trebamo postaviti pitanje
kako dolaze do novca za drogu, odgovor logično dobijamo činjenjem raznih
krivičnih dijela. Iskustva pokazuju da u najvećem broju slučajeva narkomani
ovisnici u početku čine krivična djela nad članovima svoje najuže porodice.
Kada govorimo o djelima narkomana ovisnika najčešće se spominje krađa,
nedozvoljenoj trgovini, iznudi i ucjeni.
Ukoliko su zaposleni, što nije čest slučaj, narkomani ovisnici najčešće
vrše pronevjere, krađe i džepne krađe. U zavisnosti od zaposlenja kradu
i tehničku robu, garderobu, nakit, hranu, od radnih kolega i sranki naročito
novac.
Citat iz nezavisnih novina:
"Štete čine na poljoprivrednim dobrima, obijaju kuće, radnje,
presreću i pljačkaju naše sugrađane, maltretiraju djecu i djevojke. Sve
to policija uredno evidentira i otkrije počinioce, a nakon toga zakažu
druge službe. Tražimo da se nadležni suoče s problemom maloljetničke delinkvencije,
u suprotnom ćemo pozvati sve građane distrikta na velike proteste u gradu
i ispred zgrade Vlade distrikta"
PROBLEM PROSTITUCIJE
Kriminolozi su dali definiciju za prostituciju kao činjenje nedopuštenih
seksualnih odnosa osaba ženskog spola na komercijalnoj osnovi, tj. na
osnovu prodavanja svoga tijela i slučajnog i uzgrednog susreta sa osobama
sa kojima stupaju u te odnose, koje karakterizira osjećaj ravnodušnosti.
Sa obzirom da je označena kao najstariji zanat na svijetu, logično je
da se kroz historiju različito ispoljavala. U Bosni i Hercegovini prostitucija
nije legalna djelatnost. Prema istraživanjima 2002. godine utvrđeno je
da u Bosni i Hercegovini postoje 224 objekta u kojima se nude usluge prostitutki,
koji se nalaze u Doboju, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru itd. prostitutke
su uglsvnom porijeklom iz Rumunije, Rusije, Moldavije, Ukrajin itd.
U nekim zemljama prostitucija nije zabranjena. U našoj državi je zabranjena,
iz razloga što je prostitucija u bilskoj vezi za organizovanim kriminalom.
Uz prostituciju su vezane i druge kriminogene radnje kao što su trgovina
ljudima, trgovina narkoticima,oružjem itd.
ORGANIZIRANI KRIMINAL
Prema naučnim i stručnim literaturama iz ove oblasti pokazujeda nepostoji
jedinstvena definicija o pojmu organizovanog kriminala. Postoje mnogobrojni
pokušaji da se dođe do nje, ali za sada bezuspješno. Razlozi su u tome
sto treba tražiti u različitom stanju, ali i u različitom tretiranju ovoga
fenomena u pojedinim zemljama koje su, barem zvanicno, suočene sa njim.
Treba naglasiti da danas u svijetu za ovaj fenomen koristi nekoliko termina,
kao sto su internacionalni organizirani kriminal, transacionalni organizirani
kriminal i globanli organizirani kriminal, što dodatno otežava davanu
jedinstvene definicije. Po američkoj definiciji organizirani kriminal
predstavlja udruživanje dvije ili više osoba sa svrhom uspostave monopola
na nekom geografskom području, u kriminalnoj djelatnosti koja donosi dobitak
ili stalni financijski dohodak, uz upotrebu zastrašivanja, teroriziranja
ili nasilja nad onima koji se suprodstavljaju njegovu razvoju, uz to podkupljivajne
javnih službenika, čije je sudjelovanje nužno za daljnji ilegalni opstanak
i razvoj kriminalne djelatnosti.
Organizirani kriminal na zapadnom Balkanu i dalje ugrožava europsku sigurnost
jer su balkanske države postale glavna zona za ulazak kriminalnih struktura
na prostor Europske unije.
Šverceri kokaina i heroina zarađuju svakog sata 12 miliona dolara, naglasio
je direktor Ureda UN-a za borbu protiv droge i organiziranog kriminala.
Organizirani kriminal godišnje ostvari prihod od 85 milijardi eura, od
čega se daleko najunosnijom pokazala trgovina drogom, saopćio je u ponedjeljak
Ured UN-a za borbu protiv droge i organiziranog kriminala. Organizirani
kriminal je narastao do "svjetskih proporcija", ustvrdio je
direktor Ureda Jurij Fodorov u ponedjeljak u Beču prilikom otvaranja sastanka
posvećenog Konvenciji iz Palerma protiv organiziranog kriminala sim što
usporava gospodarski razvoj i narušava vladavinu prava, organizirani kriminal
postao je ozbiljan problem u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini,
Makedoniji i Hrvatskoj.
Organizirani kriminal na zapadnom Balkanu i dalje ugrožava europsku sigurnost
jer su balkanske države postale jedna od glavnih zona za ulazak kriminalnih
struktura na prostor Europske unije. Trgovina drogom, duhanom i ljudima
smatra se glavnom kriminalnom djelatnošću u regiji i donosi veliku zaradu
ljudima koji su u to uključeni. Stoga je i povezanost pranja novca i organiziranog
kriminala i dalje bitan problem – stoji u dokumentu o stanju na zapadnom
Balkanu koji su izradili američki analitičari za potrebe Kongresa.
ZAKLJUČAK
Nesumnjivo je da kriminal utiče na pojedinca i društvo loše. Ali ako
bi smo se vratili malo napočetak vidjeli bi smo kako Emil Dirkem govori
da društvo nebi bilo idealno, čak ni poželjno društvo kada nebi postojalo
kriminala. Naravno da smatramo da je ta činenica nepoželjna, ali trebamo
je shatiti kao takvu i boriti se protiv nje.
LITERATURA
1. Borislav Petrović, Kriminologija, pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, 2008.godine
2. Gordaz Meško, Kriminologija, pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,
2008.godine
3. http://bs.wikipedia.org
4. http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/kriminal
5. http://emag.ba/forum/tema/94/internet-kriminal
6. http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Traze-zaustavljanje-kriminala-i-delinkvencij
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|
|