NASILJE U PORODICI
Pod
porodičnim nasiljem podrazumjevamo napad bilo koje vrste verbalni, fizički,
emocionalni, seksualni kao i aktivnu i pasivnu nebrigu koju vrši osoba
ili osobe na nekoga iz porodice, bilo da su u braku ili rodbina, bilo
da žive zajedno ili odvojeno, ili su razvedene.
Članovima porodice smatraju se:
• supružnici ili bivši supružnici;
• deca, roditelji i ostali krvni srodnici, te lica u tazbinskom ili adoptivnom
srodstvu,
odnosno lica koja vezuje hraniteljstvo;
• lica koja žive ili su živela u istom porodičnom domaćinstvu;
• vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri;
• lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj
vezi, odnosno
koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada
nisu živela u
istom porodičnom domaćinstvu.
Trenutna međunarodna istraživanja pokazuju da je porodično
nasilje globalni problem. Ono je prisutno kod pojedinaca bez obzira na
starosnu dob i nacionalnost, društveno-ekonomski položaj, i u porodicama,
bez obzira odrasli u religioznom ili nereligioznom domu. Pokazalo se da
je postotak incidenata sličan u gradskim, prigradskim i seoskim zajednicama.
NASILNO PONAŠANJE U PORODICI
Svake godine životi žena, djece i muškaraca bivaju izmjenjeni ili uništeni
od strane neke osobe koja vrši porodično nasilje nad njima. Emotivni,
fizički ožiljci, i uništenje koji su rezultat toga su očigledni u društvenim
i kriminalnim statistikama.
Nasilje može biti otvoreno, besramno i direktno u lice. Međutim, nasilje
može takođe biti suptilno i izokola. Ono može da eksplodira na sceni ili
da se postepeno uvuče u porodične I međuljudske odnose. Iako su žene glavne
žrtve nasilja, muškarci takođe mogu biti žrtve porodičnog nasilja.
Jedan od prvih koraka rješavanja problema nasilja jeste njegovo prepoznavanje.
Veoma često je teško prepoznati ga, zato što može da se manifestuje u
različitim oblicima.
Pod različitim vrstama nasilja se podrazumjevaju:
•Psihičko nasilje → je korišćenje mentalnih strategija
ili igranje nečijim umom. Ovo podrazumijeva stvari kao što su ljutnja,
agresivnost, ponižavanje, zastrašivanje, proganjanje, strah, moć i kontrola.
Cilj je da se nanese emotivna šteta
drugoj osobi.
•Fizičko nasilje → podrazumijeva korišćenje djelova
tjela ili oružja radi prijetnje, kazne, dominiranja, sprječavanja, kontrolisanja
ili povređivanja druge osobe.
Ovo nasilje čini 70% ukupnog udjela nasilja u statistikama, i to su
po pravilu najekstremniji oblici nasilja (prelomi ruku, prelomi nosa,
povrede glave, izbijanje zuba).U ovoj kategoriji su i slučajevi fizičkog
zlostavljanja žena u toku trudnoće I
periodudojenja.
•Seksualno nasilje → je korišćenje prisilnih seksualnih
radnji kojima se dominira, manipuliše, prijeti, povređuje, kvari ili
kontroliše druga osoba. Seksualno nasilje često prati i fizičko i psihičko
nasilje, a u većini slučajeva ti oblici nasilja se čine
zajedno.
Nasilje najčešće čine supruzi, bivši supruzi i vanbračni partneri i
to u 78% slučajeva. Na drugom mestu su sinovi 9%, a na trećem očevi
4,2%. Ćerka se u ulozi nasilnice javlja u 2% slučajeva, dečko u 1,8%,
a majka i svekrva u 1,6%.
Odnos nasilnik-žrtva ima veze i sa godinama žene. Nasilje od strane
partnera najčešće trpe mlade i žene srednjih godina, dok nasilje od
strane sinova je karakteristično za starije žene (preko 60 godina),
a nasilje koje čine očevi odnosi se na vrlo mlade žene, devojke.
•Finansijska zloupotreba → je korišćenje novca ili
drugih stvari povezanih sa finansijama radi dominiranja, prjetnje ili
kontrolisanja. Ovo se radi da bi se nanela šteta drugoj osobi ili radi
finansijskog iskorišćavanja te osobe.
•Duhovno nasilje → je kontrolisanje religioznih interesa
ili obreda druge osobe. Duhovna šteta može biti naneta kritikovanjem
religioznih ubjeđenja neke osobe ili njihovo pogrešno prikazivanje iz
religioznih razloga.
•Nasilje nad djecom → čine i očevi i majke, međutim
sama djeca nasilje vrlo retko prijavljuju jer ga ne prepoznaju. Nasilja
nad djecom ima mnogo više nego što se pretpostavlja i najčešće ga prijavljuje
komšiluk i rodbina. Svako nasilje u porodici u kojoj ima djece je i
nasilje nad djecom bez obzira da li su mu djeca neposredno izložena.
Prema sv Jetskim statistikama 200 od 1.000 dJece je u svom životu na
ovaj ili onaj način zlostavljano. Podaci beogradskog Instituta za mentalno
zdravlje pokazuju da 50-60% slučajeva zloupotrebe djece otpada na zanemarivanje,
što može da bude osnova za druge, teže oblike zlostavljanja. Doktor
Djordje Alimpijević specijalista sudske medicine zlostavljanje djece
poredi sa mučenjima logoraša u logorima u II svjetskom ratu.
•Društveno nasilje → podrazumjeva druge oblike zlostavljanja
radi dominiranja, manipulisanja ili kontrolisanja drušstvenih odnosa
neke osobe.
TIPOVI NASILNIKA
Iako su zlostavljanje i nasilje u porodici jedan od hitnijih društvenih
problema našeg vremena, većina društava jos uvijek smatra ovu krizu privatnom
stvari.
Zlostavljanim ženama često savjetuju da se trude da postanu bolje supruge.
U svom studiranju zlostavljanja, Evan Stark i Ann Flitcraft su došli do
zaključka da od milion žena koje su zatražile medicinsku pomoć zbog povreda
koje su im nanijeli muževi ili momci sa kojima su se zabavljale, doktori
su na ispravan način identifikovali povrede kao rezultat zlostavljanja
samo u 4% slučajeva. Često zlostavljanje djece i nasilje u porodici idu
jedno sa drugim. Muškarci koji zlostavljaju svoje žene će često zlostavljati
i svoju djecu. Istraživanja pokazuju da domovi u kojima se odvija nasilje
u porodici, djeca su zlostavljana 1500 procenata više od uobičajenog prosjeka.
Često ovo zlostavljanje počinje čak i prije nego što se dijete rodi. Jedno
proučavanje izmedju 1200 bijelih, latino i afričko-američkih trudniica,
pokazuje da je svaka šesta zena prijavila fizičko zlostavljanje tokom
trudnoće. Istraživači sada dolaze do zaključka da postoje dvije vrste
zlostavljača. Nil Džejkobson (Neil Jacobson) i Džon Gotman (John Gottman)
bilježe ovo u svojoj knjizi, “Kada muškarci tuku žene“.
Njihovo proučavanje više od 200 parova u opasnim vezama pomoglo je da
se razbiju mitovi i da se baci novo svjetlo na nasilje u vezama. Oni opisuju
dva tipa muškaraca koji tuku žene: kobre i pit bulove.
Kobre su mnogo nasilnije kada se uporede ova dva tipa. One napadaju brzo
i svirepo, uvijek zadržavajuci kontrolu i osjećajući da im pripada sta
god da požele. Pit bulovi su nasilni zato što su nesigurni. Velika je
vjerovatnoća da ce izgubiti kontrolu. dozvoljavajući da im emocije polako
sagorjevaju dok ne eksplodiraju u gnjevu.
Džejkobson (Jacobson) i Gotman (Gottman) su intenzivno proučavali oko
60 od 200 parova tako sto su gledali video kasete rasprava bez nasilja
izmedju teških slučajeva muškaraca koji tuku žene i njihovih supruga.
Kako bi eliminisali dio subjektivnosti, oni su takodje pratili vitalne
znake (otkucaji srca, protok znoja) ovih parova.
Shvatili su da su Kobre slične zmijama po kojima su i dobili imena. Oni
postaju mirni i usredsređeni pred sam napad na žrtvu. Oni iznutra postaju
mirni tokom zlostavljanja. Dok otkucaji srca kod Pit bulova rastu tokom
zlostavljanja, brzina otkucaja srca kod Kobri zapravo opada. Kobre su
i same često bile žrtve fizičkog ili seksualnog zlostavljanja (često u
djetinjstvu) i teže ka tome da gledaju na nasilje kao neizbježan dio života.
MITOVI O ZLOSTAVLJANJU
Najčešći mitovi o zlostavljanju su:
1. Žrtve zlostavljanja potiču iz porodica sa niskim primanjima
i niskim stepenom obrazovanja.
U stvarnosti, žrtve nasilja u porodici potiču iz svih životnih
položaja. Rasa, religija, socijalno-ekonomska pozadina nisu nikakvi predskazivači
zlostavljanja. Žrtve zlostavljanja mogu biti visoko obrazovane ili neobrazovane,
stručnjaci ili fizički radnici.
2. Žrtve ostaju u nasilnim vezama zato što im se dopada da
budu zlostavljane.
To jednostavno nije istina. Mnoge od žrtava su bile uslovljene da prihvate
batine zato što ih okrivljuju njihovi zlostavljači, ali njima se nikako
ne dopada da dobijaju batine. Mnoge žrtve zapravo “prihvataju nasilje
kao nešto uobičajeno u vezama.“
3. Do nasilja dolazi uglavnom među strancima.
Nasuprot popularnom vjerovanju, najveći rizik da žena bude
napadnuta dolazi od bliskog partnera. Statistike iz ministarstva pravosuđa
pokazuju da su napadi na žene sedam puta učestaliji od strane napadača
sa kojima imaju bliske odnose nego što su muške žrtve nasilja.
4. Zlostavljanje nije veliki problem.
Nasilje u porodici je jedan od ozbiljnijih zdravstvenih
problema danas. Kao što svi znamo, ono utiče na svaki društvenoekonomski
segment društva.
5. Često žrtve zlostavljanja osjećaju da zaslužuju to zlostavljanje
kome su podvrgnute.
Njih su, partneri , okolina ili možda sveopšte društo, ubjedili
da je zlostavljanje njihova krivica. To nije istina.
Iako zlostavljanje može biti različitih oblika, često su prisutni zajednički
elementi. Na primjer, često je prisutna težnja da se okrivi žrtva zlostavljanja.Ženi
će savetnik ili prijatelji mozda reći da se „potčini” ili „da se više
moli za svoj brak.” Često se žene vraćaju vezama u kojima su zlostavljane,
ostavljajući mnoge u čudu zbog toga.
MERE ZAŠTITE
Protiv člana porodice koji vrši nasilje sud može odrediti jednu ili više
mjera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili
ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice.
Mjere zaštite od nasilja u porodici su:
• izdavanje naloga za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće, bez
obzira na pravo
svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
• izdavanje naloga za useljenje u porodični stan ili kuću, bez obzira
na pravo
svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
• zabrana približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti;
• zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana
porodice;
• zabrana daljeg uznemiravanja člana porodice.
Mjera zaštite od nasilja u porodici može trajati najviše godinu dana.
Vreme provedeno u pritvoru kao i svako lišenje slobode u vezi s krivičnim
delom odnosno prekršajem uračunava se u vreme trajanja mere zaštite od
nasilja u porodici.
PRODUŽAVANJE MJERE ZAŠTITE
Mera zaštite od nasilja u porodici može se produžavati sve dok ne prestanu
razlozi zbog kojih je mera bila određena.
PRESTANAK MJERE ZAŠTITE
Mera zaštite od nasilja u porodici može prestati pre isteka vremena trajanja
ako prestanu razlozi zbog kojih je mera bila određena.
POSTUPAK U SPORU ZA ZAŠTITU OD NASILJA U PORODICI
U sporu za zaštitu od nasilja u porodici mesno je nadležan, pored suda
opšte mesne nadležnosti, i sud na čijem području ima prebivalište, odnosno
boravište član porodice prema kome je nasilje izvršeno.
POKRETANJE POSTUPKA
Postupak u sporu za zaštitu od nasilja u porodici pokreće se tužbom.
Tužbu za određivanje mere zaštite od nasilja u porodici, kao i za produženje
mere zaštite od nasilja u porodici, mogu podneti: član porodice prema
kome je nasilje izvršeno, njegov zakonski zastupnik, javni tužilac i organ
starateljstva.
Tužbu za prestanak mere zaštite od nasilja u porodici može podneti član
porodice protiv koga je mera određena.
NAROČITA HITNOST POSTUPKA
Postupak u sporu za zaštitu od nasilja u porodici naročito je hitan.
Prvo ročište zakazuje se tako da se održi u roku od osam dana od dana
kada je tužba primljena u sudu. Drugostepeni sud dužan je da donese odluku
u roku od 15 dana od dana kada mu je dostavljena žalba.
NASILJE U PORODICI - STATISTIKE
Kućno (porodično) nasilje je fenomen kojem se u mnogim zemljama ne poklanja
dovoljna pažnja. Često nasilje u kući i ne znači (pravno) zločin. Zbog
toga o pojedinačnim zemljama postoje samo nepotpuni podaci i studije o
tom fenomenu. Ove studije, javne statistike (npr. policijske statistike)
često ne prikazuju stvarno stanje stvari.
U Nemačkoj i SAD-u svaka treća žena bar jednom u životu biva zlostavljana
od muških članova svoje porodice, od strane supruga ili njenog partnera,
U Rusiji se 80% svih zločina dešava kod kuće.
1992. godine na Kubi je provedena anketa koja je pokazala da su 26,2%
ispitanica žrtve fizičkog, a 33,5% prihičkog nasilja od strane njihovih
supružnika.
Sudeći po rezultatima ankete provedene u Beijingu petina ispitanica je
žrtva zlostavljanja kod kuće.
U Egiptu jedna od tri žene biva najmanje jednom u životu pretučena od
strane svog supruga.
U Kuvajtu je oko 15% žena izloženo nasilju u kući.
U Pakistanu je 80% žena izloženo nasilju u kući
U Papua Novoj Gvineji dve trećine svih žena bivaju pretučene u braku.
U Litvaniji 34,5% svih žrtava ubistava su žene ubijene od njihovih supruga.
U Južnoj Africi svaki šesti dan bar jedna žena biva ubijena od strane
njenog muža ili dečka.
ZAKLJUČAK
Nasilje u porodici prodire u naše društvo i uvlači se u sve društveno-ekonomske
nivoe, religiozna vjerovanja, i kulturološke pozadine. Nasilje utiče na
naše živote, naše domove, i naše društvo.
Trebamo da budmo svjesni razmjera ovog problema: Društvene statistike
nam pokazuju kako i koliko nasilje prožima naše društvo. To nije problem
koji možemo ignorisati ili ga rješavati jednostavnim klišeima.
Prijatelji moraju da pomognu žrtvama nasilja da postave granice u svojim
životima. Tučene žene često teško donose odluke zato što je neko drugi
to uvijek činio za njih. Mnoge žene koje žive u nasilnim domovima su otišle
direktno iz očeve kuće u kuću čovjeka koji ih zlostavlja. Nikada nisu
imale mnogo iskustva u donošenju svojih ličnih odluka. Ako želite da pomognete
žrtvi nasilja, trebali biste da je ohrabrite da donese svoje odluke. Oduprite
se iskušenju da je izbavite i preuzmete kontrolu nad njenim životom.
Ona treba da se osjeti osnaženom, a ne bespomoćnom. Istovremeno, možete
da joj pružite predloge da pronađe dobrog porodičnog savjetnika organizaciju
protiv porodičnog nasilja, Sigurnu žensku kuću …
Društvo i država mora da govori o ovom važnom pitanju nasilja u porodici.
Time što govorimo o ovom pitanju, prekidamo tišinu koja obavija zlostavljanje.
Intervencija, suprotstavljanje, i oštra ljubav bi trebali da budu oruđe
koje ćemo koristiti da se borimo protiv zlostavljanja u našem društvu.
“Gdje vlada ljubav, nema mjesta želji za moći, dok tamo gdje
prevladava moć, ljubav
nestaje“ (Carl
Jung)
BIBLIOGRAFIJA
Ignjatović Đ.; Kriminologija; Beograd; 2008
Porodični zakon ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005)
Krivični zakon republike srbije ("Sl. glasnik SRS br 67/2003)
http://porodica.infobay.rs/
http://www.nasiljeuporodici.rs/
http://www.dadalos.org/srbija/
http://www.bgcentar.org.yu/
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|