|
VANOST PROMOCIJE ZA STAVOVE
Stavovi imaju vrlo vanu ulogu u ponašanju potrošaca.
Oni su središnja komponenta misaone strukture svakog pojedinca, i
kao takvi utjecu na ponašanje potrošaca.
Stavovi imaju vrlo vanu ulogu u marketingu, a posebno u promociji.
Promocija je širok pojam pa cemo se mi bazirati na samo jedan njen
segment, na propagandu.
Više se ne moe ni zamisliti ivot bez propagandnih poruka.
Svugdje nas okruuju, bez obzira upalite li televiziju, radio ili
se jednostavno prošetate ulicom. Postale su dio naše svakodnevice.
Pokušat cemo prikazati kako i na koji nacin je moguce, i je li uopce
moguce utjecati na stav, pojacati ga ili promijeniti propagandnim porukama.
Taj ce utjecaj biti proucavan s obzirom na smjer komunikacije i sadraj
propagandne poruke.
Nadalje cemo prouciti koliko je vano pozicioniranje propagandne
poruke, te koliko je vaan Internet za promociju. Vidjet cemo koliko
Hrvatska troši na oglašavanje propagandnih poruka u odnosu na
svijet te saznati kako propagirati proizvode koji su štetni za ljusko
zdravlje, kako ih napraviti prihvatljivima ili cak aktualnima.
To ce biti potkrijepljeno raznim anketama, propagandnim porukama koje
se nalaze na priloenom CD-u.
2. UTJECAJ PROMOCIJE NA STAV
2.1. SMIJER KOMUNIKACIJE
2.1.1. jednostrane i dvostrane propagandne poruke
Mnogi marketari pri oglašavanju svojih proizvoda i usluga koriste
jednostrane propagandne poruke. Na taj nacin oni ele prezentirati
samo dobre karakteristike svojih proizvoda.Medutim, promotivna poruka
ce uspješnije utjecati na promjenu stava potrošaca ako se u
njoj pokae poštovanje prema tom potrošacu. Zato se koriste
dvostrane propagandne poruke u kojima proizvodaci ne prezentiraju samo
pozitivne karakteristike svojih proizvoda, što je slucaj kod jednostranih
propagandnih poruka. U dvostranim propagandnim porukama proizvodaci izreknu
i negativne karakteristike svojih proizvoda, naravno uz naglašavanje
poboljšanja. Oni tako prikazuju da im je povjerenje kupaca vanije
od same zarade. Na taj nacin potrošaci zakljucuju da je rijec o poštenom
proizvodacu kojemu je cilj istinito informiranje.
2.1.2.direktne i indirektne propagandne poruke
Unutar komparativnih poruka razlikujemo direktne i indirektne poruke .
One uglavnom prikazuju koliko i zašto je promovirana marka bolja
od konkurentske.
Indirektne poruke su one u kojima se obiljeja našeg proizvoda
usporeduju s neidentificiranom konkurencijom. Primjeri za takve propagandne
poruke moemo svakodnevno vidjeti na televiziji pri oglašavanju
deterdenata, šampona i sl.
Za razliku od indirektnih poruka, direktne poruke su one u kojima se navodi
ime konkurentske marke. Poznati primjer za takvu vrstu propagandnih poruka
su American Express i Visa, te Coca Cola i Pepsi (vidi CD)
Direktne poruke su najefikasnije kad je potrošaceva motivacija, sposobnost
i mogucnost procesiranja informacija velika. Takvu vrstu poruke najcešce
koriste kompanije koje imaju manji dio trišnog udjela, te na
taj nacin napadaju velike kompanije, medutim marketari moraju paziti da
se sve tvrdnje mogu provjeriti inace konkurencija moe poduzeti pravne
akcije.
2.2. SADRAJ PORUKE
Nisu sve propagandne poruke namijenjene svim potrošacima, stoga
je vano da se nade na mjestu na kojem ce najlakše doprijeti
do ciljane skupine. Naravno, poruka mora biti, uz to i prilagodena svojim
sadrajem jer u protivnom nece postici eljeni efekt.
I sami moemo primijetiti da se u casopisima namijenjenim za mladu
populaciju stanovništva, kao što je Teen, Story i sl. nikad
nece pojaviti propagandna poruka nekog skupog vina ili putovanja. Naravno
zato ima i pravovaljan razlog. Citatelji tih casopisa najvjerojatnije
nece kupiti to vino, niti ce biti u mogucnosti odluciti se za neko od
reklamiranih skupocjenih putovanja, stoga je isplativije u takve casopise
umetnuti propagandne poruke stvari koje ti mladi trebaju i konzumiraju
ka što je na primjer labello.
2.2.1. emocionalna prerada informacija
U teoriji ponašanja potrošaca vrijedi pravilo, kad je emocionalna
ukljucenost prema objektu ili situaciji visoka, potrošac doivljava
jake osjecaje (ljutnju, radost, strah...) za poruku, a ovi osjecaji utjecu
na stav.
Osjecaji igraju kljucnu ulogu u promjeni stavova u situacijama kad se
uklapaju s ponudenim proizvodom ili kategorijom proizvoda. Npr. ljubav
je povezana s darivanjem zlatnog nakita, skupocjenih parfema.
Ponekad negativne emocije uvjetuju pozitivno ponašanje. Negativne
emocije (ljutnja, alost, strah) izazvane.
Osjecaji imaju direktan utjecaj na stavove ako ih potrošac spoznajno
povee s ponudenim. Propagandna poruka Johnson´s baby šampon
koji koristi tata za kupanje bebe izaziva ugodne osjecaje, ali se nece
kupiti ako se u poruci ne navode svojstva koja naglašavaju PH vrijednosti
i druga obiljeja šampona namijenjena djeci.
2.2.2. apeli straha
Apeli straha imaju najviše utjecaja na promjenu stava. Medutim, ako
poruka ima previsoku razinu straha, mogla bi djelovati suprotno od eljenog.
Stoga, da bi poruka utjecala na primatelja onako kako je zamišljeno,
razina straha mora biti srednja i mora pokazati neka pozitivna rješenja
i posljedice. Primjer je propagandna poruka od Nike-a:Why sport?
3. POZICIONIRANJE I PROMOCIJA
Smatra se da je pozicioniranje vrlo vano za svako poduzece. Pozicioniranje
je marketinška metoda kojom poduzece moe odrediti nacin promicanja
svojih proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju i ostale troškove.
Pozicioniranje je znacajno za svako poduzece, a posebno za mala koja nemaju
dovoljno snage da prebrode vece marketinške pogreške. Potrebno
je odabrati dovoljno veliko trište koje ce omoguciti razvijanje
posla, ali koje je i dovoljno malo da se obrani od konkurencije. Ciljana
promocija na ciljano trište su najsigurniji put do dobiti i
osvajanje udjela na trištu. Potrebno je odluciti kakav imid
eli poduzece stvoriti i , tj. što poduzece eli da o njemu
misle sadašnji i buduci kupci prilikom kupovine proizvoda.
Za uspješnu promociju nije vano da propagandna poruka bude
visoko kreativna i visoko ucena jer ce i jednostavna poruka takoder djelovati.
Pogrešno je mišljenje je da se poduzece moe pouzdati u
propagandnu poruku prenešenu usmenom komunikacijom. To je uglavnom
opravdanje za neulaganje u promociju. Takoder je cesta pogreška misliti
da se moe uštedjeti novac ako reklamu poduzece radi samo. Ovo
je skupa pogreška koju cine mnogi pocetnici, jer je amaterski oglas
skup. Profesionalno radena propagandna poruka je ona koja djeluje pošteno,
tocno i efikasno informira trište i vrijedi svoju cijenu.
4. VANOST INTERNETA ZA PROMOCIJU
Uvodenje i razvoj suvremene tehnologije i njene primjene zahtjeva i modernizaciju
razvoja marketinga i promoviranja. Na taj nacin se obuhvaca suvremenija
razmjena informacija izmedu poslovnih subjekata i potrošaca što
uvjetuje upotrebu i razvoj Interneta kao najsuvremenijeg vida tog komuniciranja.
Dosadašnji, klasicni marketing polako se potiskuje u prošlost
i vee se za razvoj Interneta.
Putem Interneta poslovni subjekt moe doci do svih bitnih informacija
i na taj nacin moe uociti svoj poloaj u odnosu na konkurenciju.
Nemu je cilj da svojim uslugama ili plasmanom proizvoda stekne prednost
na trištu. Razvoj Interneta je u velikoj mjeri utjecao i na
sam marketing. Kao suvremeniji oblik promoviranja proizvoda i usluga i
njihovog predstavljanja kako domacim kupcima i suradnicima tako i inozemnim.
Interes je svakom poslovnom subjektu da se propagira na što bolji
nacin, kao i da plasira proizvode na dobro istraeno trište
i da pri tom zauzme bolji poloaj u odnosu na svoju konkurenciju.
To su osnovni razlozi za prihvacanje najsuvremenijeg vida reklamiranja
proizvoda i usluga putem Interneta. Klasicni vid marketinga podrazumijevao
je reklamiranje proizvoda uz nedovoljnu informiranost i istraenost
trišta gdje su reklame nosile za sobom vece financijske izdatke,
a nisu pruale dovoljno koliko se ocekivalo.
Upravo zbog toga se sve više pristupa razvoju i korištenju Internet
marketinga koji omgucuje kupcima i potrošacima da se detaljnije informiraju.
Takav nacin reklamiranja i pruanja informacija bolje se prihvaca
od strane potrošaca, te izaziva vecu stimulativnu reakciju za kupovinom
ili posjedovanjem proizvoda. Uvodenjem Internet marketinga vecini poslovnih
subjekata je omogucilo da velikom brzinom i aurnošcu dodu do
efikasnih poslovnih rezultata i poslovne suradnje. Primjena Internet marketinga
u tradicionalnim gospodarskim djelatnostima je potaknula konkurenciju.
Putem Interneta moguce je i obavljati prodaju što je svakako cilj
svakog poduzetnika. Upotreba posebnih programa pomae da se utvrdi
odakle dolaze potencijalni kupci, koliko kupuju i šta najviše
kupuju.
Prvenstveno je potrebno odrediti ciljnu grupu korisnika. U zavisnosti
od izbora moguce je primijeniti jednu od strategija:
-osvajanje novih kupaca,
-prodaja novih proizvoda/usluga postojecim kupcima,
-osiguranje servisa i prodajne podrške kupcima,
-podrška klasicnim marketinškim aktivnostima.
Postoji niz marketinških taktika koje se koriste na Internetu. Slijedi
nekoliko primjera kako mogu biti primijenjene odredene taktike.
Ispitivanje stavova putem dijaloga s razlicitim trišnim akterima
omogucava istraivanje trišta. Tu su i razne vrste mjerenja,
kao što je broj posjetitelja, njihovo zadravanje, kretanje
po stranicama, koja omogucavaju da se sagleda kako, kada i zašto
ljudi koriste Internet.
Svaki proizvod moguce je detaljno opisati i predstaviti, što u tisku
ili drugim medijima, u okviru placene reklame, najcešce nije moguce
B2B aktivnosti: procjenjuje se da se cak 85% poslovnih aktivnosti odvijalo
business-to-business.
Pridobivanje kupaca te izgradnja lojalnosti moe se postici pruanje
ervisnih usluga i podrške kupcima tako da je kontakt moguc 24 sata
dnevno. Osnovna pretpostavka na kojoj se ova aktivnost zasniva je, da
se na osnovu ponašanja u prošlosti moe u odredenim granicama
predvidjeti buduce ponašanje. Na taj nacin se omogucuje racionalniji
pristup marketingu, radi postizanja maksimalnih rezultata.
Zahvaljujuci Internetu i male tvrtke ili obrtnici mogu ucestvovati na
globalnom trištu bez granica.
Putem Interneta moguce je vrlo lako i brzo pronaci traene informacije
o konkurentima, analizirati ih i usporediti s našim strategijama.
Prednost promocije putem Interneta je u postizanju uštede, primjerice
u zamjeni klasicnih marketinških materijala (hard copy publikacija
kataloga), njihovim OnLine izdanjima, kao i telefonskim troškovima.
Vrlo je lako pronaci strucnu pomoc konzultanata, strucnjaka koji pokrivaju
razlicite oblasti.
Za promciju su vrlo vani resursi pod kojima se podrazumijevaju kadrovi
koji su neophodni za realizaciju marketing plana, informacije neophodne
za provodenje plana i vanjski resursi poput Internet providera, Web dizajnera,
itd.
ANKETA:
Koliko je vano oglašavanje na Internetu?
1894 ispitanika:
Izvor: GFK, Centar za istraivanje trišta
U prikazanom grafikonu moemo vidjeti da vecina ispitanika (njih
68%) smatra da je oglašavanje putem Interneta neophodno. S tom tvrdnjom
se ne bi sloilo 5% ispitanika koji misle da to nije potrebno. Ostalih
27% dijeli mišljenje takvo oglašavanje slui svrsi.
5.OGLAŠAVANJE U HRVATSKOJ I U SVIJETU
Recesija u oglašivanju na sedam najvecih svjetskih oglašavackih
trišta (SAD, Japan, Francuska, Njemacka, Italija, Španjolska
i Velika Britanija), na koje otpada 74 posto svjetskih oglašavackih
izdataka, zapocela je 2001. god. kad je u odnosu na 2000. godinu na oglašivanje
potrošeno 5,4 posto manje novca. Na pad potrošnje na oglašivanje
utjecalo je usporavanje rasta globalnog gospodarstva, posebice nakon teroristickih
napada na SAD 11. rujna 2001. U Zenithu navode da ce, unatoc povratku
povjerenja potrošaca i naznakama ekonomskog oporavka u vecini od
sedam zemalja, oglašivaci poceti više trošiti tek kad povecaju
prihode. Dok se u svijetu od 2001. godine biljei snaan pad
ulaganja u oglašavanje, što je posljedica slabljenja najvecih
gospodarstava, vrijednost trišta oglašavanja u Hrvatskoj
i dalje raste. Razlog tome je sve jaca konkurencija na domacem trištu,
te sve veci razvoj trišne komunikacije, koja, kau strucnjaci,
tek treba dosegnuti svjetsku razinu. Prema podacima Hrvatskoga oglasnog
zbora, vrijednost trišta oglašavanja u Hrvatskoj 2001.
godine porasla 45 posto, pa je vrijednost investicija u trišnom
komuniciranju dosegnula oko 300 milijuna dolara. Velik utjecaj na taj
porast imala je mirovinska reforma.U HOZ-u kau da sva istraivanja
pokazuju da se i u Hrvatskoj oglašavanje sve više tretira kao
kljucni element poslovnog uspjeha jer je moderno poslovanje nezamislivo
bez trišnog nastupa i komuniciranja.
Polovica ukupnog godišnjeg ulaganja u trišno komuniciranje
u Hrvatskoj prolazi kroz medije koji od toga ive, a i njihov razvoj
ovisi o tome. No, kod tocnog utvrdivanja i mjerenja vrijednosti potrošnje
na oglašavanje postoje dva parametra
- placanje oglašavanja prema slubenom cjeniku i
- stvarno placeni iznos zakupa oglasnog prostora.
Istraivanja agencije Media Net dala su rezultate da procjena stvarne
potrošnje na oglašavanje u masovnim medijima iznosi izmedu 150
i 160 milijuna dolara, a prema cjeniku to bi iznosilo oko 240 milijuna
dolara.
Tako je vrijednost zakupljenog oglasnog prostora prema slubenim
cjenicima u hrvatskim medijima 2001. godine iznosila više od 250
milijuna eura, a godinu dana prije ta je vrijednost bila oko 150 milijuna
eura.
Najveci marketinški kolac dobila je televizija, kojoj je pripalo
oko 148 milijuna eura, tiskani su mediji od oglašavanja zaradili
više od 71 milijun eura, radio više od 18 milijuna, a vanjsko
oglašavanje poput citylightsa i golemih plakata oko 16,5 milijuna
eura. Istraivanje je pokazalo da je u 97 promatranih novinskih naslova
u prvih šest mjeseci 2002. godine objavljeno više od 53.000
komercijalnih oglasa, a u istom razdoblju 2001. godine u 105 novinskih
naslova objavljeno je 50.176 oglasa. U Media Netu upozoravaju na to da
je indeks porasta još veci promatra li se vrijednosno. U prvih šest
mjeseci 2002. godine oglašivaci su u nacionalnom tisku RH zakupili
oglasni prostor u vrijednosti 307 milijuna kuna, a u istom razdoblju 2001.
godine ta je vrijednost za veci broj novina bila 229 milijuna kuna.
6. MJESTO PROMOTIVNE PORUKE I PREPOZNATLJIVOST PROIZVODA
Pojavljivanje marke ili proizvoda, kako su opisali strucnjaci za marketing,
je umjetnost pregovaranja i lociranja prikladnog mjesta za proizvod, ime
ili uslugu u filmu ili televizijskim programima. Mjesto na kojem se nalazi
proizvod je nacin izgradivanja prepoznatljivosti marke, unapredenja imida
poduzeca i omogucavanje promocije putem najuspješnijih filmova ili
televizijskih programa danas.
Jedinstvene okolnosti unutar ove vrste marketinga - uzbudljive scene,
nametljiv stil slavnih, povodljiva publika, opušteno okruenje
-cine mjesto promocije proizvoda idealnim medijem za podravanje
kampanje za izgradnju imida. Pojavljivanje proizvoda je postala
prihvacena praksa medu TV i filmskim producentima i pogodan nacin za umanjenje
nekih troškova produkcije. Tako na primjer agencija iz Los Angelesa,
Norm Marshall & Associates, zasluna za parkiranje BMW-a u garai
James Bonda u filmu "Zlatno oko" (Golden eye), pronašla
je tragove pojavljivanja proizvoda u dalekim cetrdesetim godinama, kada
je NW Ayer, marketinška agencija za giganta u proizvodnji dijamanata
De Beers, ugovorila da glamurozna filmska zvijezda bude obasuta dijamantima
na ekranu. Tijekom pedesetih, prodaja cešljeva Ace je naglo porasla
nakon što je James Deen koristio jedan u filmu "Buntovnik bez
razloga" (Rebel Without a Cause).
6.1. KAKO PROMOVIRATI “ZABRANJENI PROIZVOD” ?
Unija potrošaca SAD (United States Consumers Union) je izjavila
da se pojavljivanjem proizvoda u filmovima kreira prepoznatljivost marke
i da tako prenosi promotivne poruke. Proizvodi koji se prodaju na ovaj
nacin su i duhan i alkohol.
Studija koju je provela Nacionalna koalicija protiv nasilja na televiziji
pokazala je da od 150 filmova koji su obradeni tijekom 1989. godine, 83%
prikazuju upotrebu duhana. Do kasnih osamdesetih godina, prikazivanje
cigareta u filmovima je bilo toliko uznapredovalo da je Kongres SAD razmatrao
zakon koji bi ogranicio takvo reklamiranje, nakon cega je postignut sporazum
sa proizvodacima duhanskih proizvoda da prekinu sa takvom praksom. Izmedu
ostalih preporuka, Unija potrošaca je pozvala Kongres da "donese
zakon koji bi zabranio kompanijama proizvodacima duhanskih proizvoda i
alkoholnih pica da placaju za pojavljivanje svojih proizvoda u filmovima.
Ovo prikriveno reklamiranje rizicnih proizvoda ne smije biti tolerirano
od strane društva kojemu je stalo do zdravlja njegove djece".
Pojavljivanje proizvoda, i druge zabavne marketinške tehnike, pokušavaju
uvjeriti gledatelje da kupe proizvod jer ga koristi zvijezda na ekranu.
U isto vrijeme cijena reklamiranja umanjuje troškove produkcije izuzetno
skupih filmskih projekata.
Proizvodaci duhanskih proizvoda cesto osiguravaju poklone, usluge ili
novac u zamjenu za pojavljivanje njihovih proizvoda u filmovima. Kompanije
rade na tome da se njihovi proizvodi pojave u odredenim filmovima i da
ih koriste odredeni glumci.
Od najprestinijih kreatorskih kuca širom svijeta, modnih revija
koje privlace bogate, slavne i glamurozne, rasprodaja na kojima se prodaju
ili kupuju posljednji modni hitovi, do ulica, na kojima moda ivi,
umire i modificira se u ono što se naredne godine "mora imati".
To sve predstavlja dio ivotnog ciklusa mode. Koriste imena najpoznatijih
kreatora i lijepa, prepoznatljiva lica modela da bi prodali svoje proizvode.
Oni sponzoriraju modne revije i natjecanja da bi omogucili dizajnerima
da dobiju publicitet i kredibilitet. Industrija duhana je uvijek vidjela
modu i prikazivanje cigareta kao modnog detalja, kao korisno oruje
za uvecanje trišta. Iako su cigarete u pocetku bile namijenjene
enama, marketinški napori su lagano mijenjani i usmjeravani
ka trendovima koji dopiru do mladih ljudi .
Tijekom sedamdesetih, industrija duhanskih proizvoda odlucila je iskoristiti
modu kao dodatnu strategiju za reklamiranje cigareta. Veoma uspješna
marka KIM lansirana je od British American Tobacco u Njemackoj, imajuci
za ciljnu grupu enske osobe od 16 do 39 godina starosti. Sa pojavljivanjem
vala emancipacije ena koji se osjeca posljednjih nekoliko godina,
najprije u SAD a kasnije i u Europi, došle su nove marketinške
mogucnosti. Ne samo da se otvorila mogucnost kreiranja posebnih marki
cigareta za ene, vec i velike mogucnosti za kompanije i poduzeca
koja se bave korištenjem novih tehnika za obracanje rastucem segmentu
emancipiranih ena. Pušac KIM-a je ena u potrazi za emancipacijom
i jednakosti sa muškarcem. Ali, ona se ne eli adaptirati na
svijet muškaraca. Ona eli osobni status i to pokazuje. Ona
je mlada, moderna i bez predrasuda. Ona razmišlja svojom glavom i
sama donosi odluke. Ona je slicna urbanoj djevojci, iz više društvene
klase, socijalno svjesna. Kao dio toga, ona uiva u trošenju
novca kako bi sebe ucinila atraktivnom i modernom. Tanak izgled i duina
dizajnirani su prema tankoj enstvenoj ruci, i tako je nastao slogan:
"Moderne i tanke – previše elegantno za ruke
muškarca"
Osim reklamiranja u modnim casopisima, proizvodaci duhana promoviraju
osobne marke odjece i sponzoriraju nekoliko manifestacija koje su u vezi
sa modom. Ove manifestacije, najcešce, nisu obuhvacene javnim ogranicenjima
ili zabranama reklamiranja, niti se organiziraju u promotivne svrhe. Danas,
top modeli takoder imaju "zvjezdanu moc" kao i glumci i glumice
i, slicno filmskim zvijezdama, manekenke i manekeni su cesto prikazani
kako puše. Bez obzira da li to zaista cine i u stvarnom ivotu,
ili je to samo još jedan nacin za prikazivanje duhanskih proizvoda,
to je njihov doprinos imidu glamura koji duhanske kompanije vole
povezivati sa cigaretama. Od nedavno se primjenjuje i strategija promoviranja
modnih dogadaja na mjestima na kojima se okupljaju mladi, na primjer u
nocnim klubovima. Takoder, s obzirom da su modeli ekstremno vitki, asocijacija
njihovog izgleda sa pušenjem doprinosi uticanju na još jednu
ciljnu grupu ena (na primjer, modeli puše kako bi ostale vitke;
djevojcice koje bi eljele da lice na modele puše kako bi i
one ostale vitke).
Interni memorandum tvrtke Phillip Morris iz 1991. godine "Kreativni
saetak/modni koncept Virginia Slims", opisuje kako jedna kompanija
zamišlja upotrebu mode u promociji njihovih proizvoda.
"Reklamiranje je suštinski prikazalo Virginia Slims kao vodecu
marku za ene. Predstavit cemo ovaj jedinstveni modni stav namijenjen
mladim, odraslim enama pušacima, koji ustanovljava Virginia
Slims kao 'modni autoritet'. Virginia Slims ce ostvariti rekord na osnovu
dvadesetogodišnje tradicije prikazivanja ene i mode, organiziranjem
'rasprodaje uzoraka' kojom ce predstaviti najnovije modne trendove u odjeci
i modnim detaljima.
Ciljevi
- organiziranje dogadaja koji se "obracaju" modernoj, mladoj,
odrasloj eni pušacu
- osnaivanje imida marke
- osiguravanje nacina predstavljanja uzoraka
- osigurati vidljivost marke
- osigurati nacin odgovora na brojne zahtjeve za nabavu proizvoda
koji se ocekuju.
Strategija
- osmisliti interaktivni dogadaj koji ustanovljava Virginia Slims
kao vodecu modnu marku koja predstavlja najnoviji dizajn na pristupacan,
ugodan i zabavan nacin osigurati prostoriju za pušenje na licu mjesta
- predloen izgled mora biti uskladen sa dizajnom i imidom
visoke mode koji prati Slims kao nacin reklamiranja. Mora biti snaan,
moderan i elegantan, ali ne avangardan, kako bi bio uskladen sa zahtjevom
potrošaca.
Tiskani materijal i vizualna sredstva moraju imati slijedece karakteristike:
- da utjecu na emocije posjetioca koji vode racuna o cijenama i onima
koji bi eljeli, ili vec vode racuna o modi
- osnauju imid marke i modno naslijede".
Tijekom oujka 2003. godine, 192 drave clanice Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO) pozvane su da prihvate ugovor koji je razvijan u posljednjih
pet godina. Okvirna konvencija za kontrolu duhana (Framework Convention
on Tobacco Control – FCTC), prvi medunarodni ugovor koji SZO predlae,
ce utemeljiti globalna pravila za, izmedu ostalog, reklamiranje, marketing,
promociju i sponzoriranje duhanskih proizvoda. Stav je SZO da epidemija
duhana, koja sada ubija oko 5 milijuna ljudi godišnje, predstavlja
bolest koja se prenosi reklamiranjem. Tijekom 2002. godine, SZO je pozvala
na prestanak manipulacije sportom od strane proizvodaca duhanskih proizvoda.
Odlukom da se utjece na slicnu zabranu promocije duhanskih proizvoda na
filmu i u modi, Okvirna konvencija poziva na medunarodnu istragu i odgovornost
za proizvode koji se slobodno promoviraju, nasuprot cinjenici da su stvoreni
da bi ubili jednog od dva svoja stalna korisnika.
Pod pritiskom, velikim dijelom zbog rada na Okvirnoj konvenciji, duhanske
kompanije su radile na nekoliko strana kako bi zadrali svoje pozicije
na trištu, narocito na onom kojem pripadaju mladi. Njihov prijedlog
je da ove standarde razrade na dobrovoljnoj osnovi i da usmjere reklamiranje
samo na odrasle. Ni jedna drava nije uspjela urediti ovu materiju,
narocito ne dobrovoljno na nacin koji bi sprijecio izlaganje djece reklamama
za cigarete, uz istovremenu dozvolu reklamiranja koje je usmjereno odraslima.
6.2. POZNATE OSOBE CINE PROPAGANDNE PORUKE PRIMAMLJIVIJIMA
Sveukupno gledano poznate osobe i slavna imena u propagandnim porukama
doprinose i popularnosti samih poruka. Posebno se to istice u Portugalu.
Preko 80% gradana u Portugalu smatra da sve poruke imaju prednost ukoliko
se u njima pojavljuju poznate osobe!
U Hrvatskoj i Sloveniji preko 75% ispitanih takoder smatraju da je to
istina
To su posebno istaknuli mladi ispitanici izmedu 15 i 24 godine starosti
(84%).
Atleticari su vrlo uspješna grupa za pruanje podrške,
osobito za atletske proizvode, napitke, opremu i dr.
Adadas, Nike i mnogi drugi cesto su se promovireli uz pomoc poznatih osoba.
Michael Jordan je tako podupirao Nike, Wilson, Coca-colu, McDonalds, a
u samo jednoj godini Nike je uz pomoc Jordana prodao tenisica i košarkaške
odjece u vrijednosti od 110 mil. dolara.
I mi smo prihvatili taj trend pa se svi sijecamo Severine u Frutissimi,
Janice i Ivice u Jamnici, Koulja i Blanke u Studenoj.....
ANKETA:
Mislite li da smo izloeni prevelikom broju reklama?
1945 ispitanika
Izvor: GFK, Centar za istraivanje trišta
Preko 60% gradana iskazalo je odredenu zasicenost kolicinom reklama. To
nas i ne iznenaduje s obzirom na broj masovnih medija kojima smo izloeni.
ANKETA:
Slaete li se sa sljedecim tvrdnjama o propagandnim porukama?
1000 ispitanika
Izvor: GFK, Centar za istraivanje trišta
ZAKLJUCAK
Nakon naše analize moemo slobodno zakljuciti
da promocija u velikoj mjeri utjece na kreiranje, pa tako i na promjenu
stavova. Uvidjeli smo da je jako bitno steci povjerenje potrošaca
te da se to moe postici na nacin da promotivnu poruku prenosi neka
poznata licnost u koju potrošaci vec imaju steceno povjerenje. Pojavljivanje
proizvoda, i druge zabavne marketinške tehnike, pokušavaju uvjeriti
gledaoce da kupe proizvod jer ga koristi zvijezda na ekranu. Mnogi potrošaci,
posebno djeca oponašaju svoje idole jer im ele postati što
slicniji. Cesto razmišljaju na nacin da, ako osoba, koja je na ekranu
koristi odredeni proizvod, taj proizvod mora biti dobar. Znajuci to, mnogi
proizvodaci to povjerenje iskorištavaju dajuci glumcima, sportašima,
modelima i drugim poznatim licnostima da koriste proizvode koji mogu biti
korisni pa cak i štetni za ljudsko zdravlje. Zato marketari kreiraju
propagandnu poruku koja ce kupnjom proizvoda koji oznacavaju statusni
simbol ili simbol ene u trendu, potvrditi potrošacevu pripadnost
odredenom staleu.
Nadalje, uvidjeli smo da je jako bitno pozicioniranje propagandne poruke,
te da su najutjecajniji televizija i Internet. Tu postoji veliki problem
jer se ne moe zabraniti odredenom dijelu gledateljstva, uglavnom
djeci da gledaju sadraje propagandnih poruka kaje nisu njima namijenjeni.
Jako je bitno prilagoditi sadraj poruke i napraviti ga zanimljivim.
Koliko je propaganda stvarno bitna pokazuje nam i cinjenica koliko se
novaca daje za njih. U Hrvatskoj su ulaganja u marketing premašila
300 milijuna dolara te se oglašavanje sve više tretira kao kljucni
element poslovnog uspjeha. Medutim, treba imati na umu da je svaka propagandna
poruka samo pomocni, a ne i odlucujuci argument za kupca.
LITERATURA
-Istraivanje trišta, Mira Marušic, Tihomir Vraneševic,
Adeco, Zagreb, 1997.
-Marketing, Sally Dibb, Lyndon Simkin, William Pride, O.C. Ferrell,
Mate, Zagreb,
-Marketinško upravljanje, Fedor Rocco, Školska knjiga/ CEMA,
Zagreb, 1994.
-Ponašanje potrošaca, Tanja Kesic, Adeco, Zagreb, 1999.
-Promocija, Josip Sudar, Goroslav Keller, Informator, Zagreb, 1991.
-Vecernji list, 9.listopad 2003.
-Internet: www.gfk.hr 10.2003.
www.poslovniforum.hr
www.MediaNet.hr
- WHO Brochure: World No Tobacco Day 2003
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|
|