Internet marketing Slovenije i Hrvatske
Da bi što bolje prikazali stanje na tržištima Slovenije i Hrvatske, krenućemo
od broja korisnika interneta, što je jedan od ključnih faktora koji utiču
na razvoj tržišta. Do stvaranja kritične mase korisnika interneta u Sloveniji,
koja je izazvala početni razvoj tržišta, došlo je pre oko tri godine (2000/2001).
Tada je broj korisnika interneta u Sloveniji dostigao nivo od oko 15%
ukupne populacije, da bi 2002. beležio rast, pa potom stagnaciju, krećući
se oko 30%, nakon čega ponovo raste. Taj postotak danas iznosi više od
40%.
U Hrvatskoj je broj korisnika interneta 2002. godine iznosio oko 15%,
dok je trenutno na nivou od oko 25%, pa se na ovom polju za Slovenijom
zaostaje oko dve godine.
S obzirom da se u Sloveniji kritična masa korisnika interneta (broj korisnika
potreban da se internet doživi ozbiljnije) pojavila ranije, internet tržište
se, takođe, počelo ranije razvijati. Ali, raniji razvoj je za sobom povukao
i određene posledice. Uticaj pada internet tržišta u svetu 2001. godine,
doveo je veći broj internet medija u Sloveniji u nezavidan položaj. No,
ovaj put zahvaljujući kašnjenju za ostatkom sveta, pad svetskog internet
tržišta nije imao devastirajući efekat na slovenačko, a ni na hrvatsko
tržište, koje je tada tek započinjalo svoj rast. U Hrvatskoj je 2001.
godine na internet tržištu postojao mali broj medija koji su živeli od
interneta, pa nije moglo biti ni većih posledica, ali su zato znatniji
pad osetili hrvatski ISP-ovi.
Vrednost tržišta internet oglašavanja
I na ovom polju može se primetiti da je slovenačko tržište naprednije
od hrvatskog. Napredak slovenačkog tržišta uzrokovan je većim procentom
korisnika interneta i - posledično - bržim i ranijim uočavanjem interneta
kao reklamnog medija u Sloveniji. Ovde je već moguće povući paralelu između
broja korisnika i procenta „oglasnog kolača” koji se usmerava na internet.
Udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet je u Sloveniji 2002. godine
iznosio oko 2.000.000 evra ili 0,8% bruto „oglasnog kolača”. U Hrvatskoj
je iznosio oko 1.000.000 evra ili 0,3%. Podatak ukazuje na zaostajanje
u procesu internetizacije, tj. na činjenicu da je i udeo u „oglasnom kolaču”
povezan sa razlikom u broju korisnika interneta. Drugim rečima, može se
zaključiti da je udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet manji onoliko
koliko je veće kašnjenje za brojem korisnika interneta u odnosu na ukupnu
populaciju. Već je pomenuto da Hrvatska za Slovenijom kasni oko dve godine,
pa se, ako se analizira podatak da je 2003. godine udeo koji je išao na
internet rastao, što je u Sloveniji iznosilo oko 1%, može doći do procene
da pomenuti udeo u Hrvatskoj iznosi oko 0,5%. Uvažavajući pomenuto kašnjenje,
predviđa se da će u Hrvatskoj u 2004. godini udeo koji će se utrošiti
u on-line oglašavanje iznositi oko 0,8%.
U Sloveniji je najveći deo internet „oglasnog kolača” usmeren na najveći
slovenački sajt, koji dnevno ima oko 130.000 jedinstvenih posetilaca,
a mesečno doseže i više od 75% slovenačkih korisnika interneta, internet
pretraživač Najdi si, koji nudi oglašavanje po ključnim rečima. Ostatak
„kolača” dele oglasne mreže Httpool i Iprom, te mediji Finance-on.net
(www.finance-on.net), Siol.net (www.siol.net), 24ur.com (www.24ur.com),
uz niz manjih. U Hrvatskoj, takođe, najveći deo „oglasnog kolača” ide
najvećem hrvatskom internet mediju, Iskon (www.iskon.hr) koji ima oko
100.000 jedinstvenih korisnika dnevno i više od 50% mesečnog broja hrvatskih
korisnika interneta. Ostatak dele oglasna mreža Httpool i mediji Monitor.hr
(www.monitor.hr), HTnet (www.htnet.
hr), Bug (www.bug.hr), Index (www. index. hr) i niz drugih manjih medija.
Zanimljivo je da u Hrvatskoj postoji određen broj medija koji po svojoj
posećenosti mogu ući u trku za ovaj deo „oglasnog kolača”, ali se tome
još nisu posvetili.
Što se tiče oglašivača, industrija koja najviše ulaže u oglašavanje na
internetu je automobilska, a slede telekomunikacije, banke, osiguravajuća
društva i kozmetička industrija. Iz ukupnog godišnjeg „oglasnog kolača”
u Sloveniji i Hrvatskoj može se videti i da je veliki broj oglašivača
na internet „došao” sa televizije, odnosno da internet vremenom malo-pomalo
„krade” udeo televiziji, koja više ne može povećati broj svojih korisnika.
Šta to sprečava brži razvoj?
Najveći problem internet tržišta je i njegova najveća prednost. To je
ogroman broj mogućnosti koji pruža! Problem je u tome što je još uvek
premali broj dovoljno edukovanih ljudi koji bi koristili potencijale koje
pruža internet. Naspram klasičnih medija, koji se jako sporo menjaju (ako
se uopšte i menjaju) i za koje je neophodan određeni nivo znanja za „pravilno
korišćenje”, ustanovljeno je da se internet već neko vreme konstantno
razvija, a proporcionalno tome razvijaju se i mogućnosti njegove upotrebe,
što zahteva kontinuirano usvajanje znanja potrebnog za uspešno korišćenje.
Da bi internet marketing doživeo
svoj zasluženi rast, potrebno je stvoriti kritičnu masu stručnjaka, koji
će svojim znanjem i zalaganjem dokazati njegovu efikasnost. Stručnjaci
bi edukovali širu populaciju, koja bi imala želju i potrebu za znanjem.
Edukovana šira profesionalna populacija bi sa svojih pozicija mogla proizvesti
pozitivan pomak. Ovde pod širom populacijom podrazumevamo, na prvom mestu,
osobe iz marketinških agencija, čiji je primarni zadatak da svojim klijentima
osiguraju što veći uspeh, sa što manje uloženih sredstava, jer vremenom
ionako moraju prihvatiti internet kao neizostavan deo marketinških strategija.
Trenutno znanje osoba iz marketinških agencija u Hrvatskoj je još uvek
relativno nisko, dok je u Sloveniji na nešto višem nivou. Ono što je zajedničko
slovenačkom i hrvatskom tržištu jeste da se internet još uvek pretežno
koristi kao dopunsko sredstvo u brending kampanjama, a ne i kao sredstvo
ostvarivanja ukupnih poslovnih planova nekog preduzeća.
Nakon marketinških agencija, na internet scenu bi trebala stupiti sama
preduzeća, koja bi trebala biti svesna mogućnosti interneta i koja bi
kontinuirano razrađivala načine ostvarivanja zadatih poslovnih planova
putem interneta, analizirala njihove rezultate, te optimizirala nastup
svog preduzeća na internetu.
Budućnost pretraživanja (Dragan Varagić)
“Na Internet-u postoje mnoga mesta sa razlicitim vrstama pretrazivanja,
pa ipak mnogi sadrzaji i dalje ostaju nepoznati. Kolicina podataka, brzina
promena, gasenje linkova, cine zajedno nemogucim organizovano kompletno
pretrazivanje.”
Neki ljudi koji se bave ovom problematikom imaju vrlo razlicita micljenja
o tome gde je stvarno problem. Neki misle da je u pitanju korisnicki interface,
neki misle da je u pitanju nacin prikupljanja podataka, neki da su u pitanju
nedostaci brzine hardware-a. . . S obzirom da smo i dalje u pocetnom stadijumu
razvoja Globalne Mreze potrebna su nova resenja. Ovde su navedeni neki
primeri novih pristupa koja se trenutno mogu pronaci na Net-u.
Mapiranje:
Kompanije kao sto su Perspecta (http://www.perspecta.com) i Semio Corp.
(http://www.semio.com) nude Java-baziran proizvod koji analizira i organizuje
dokumente po sadrzini i atributima, na osnovu postavljenog upita. Odgovorima
se moze pristupiti preko dinamicko generisanih mapa ili relacija i hijerarhija.
U svakom slucaju, ko voli Javu - neka izvoli.
On-line filtriranje:
Na adresi http://www.alexa.com moze se skinuti besplatan toolbar koji
stoji na desktop-u dok surfujemo i koji prikazuje statistike i informacije
o vlasniku site-a. Aleksa sugerise druge linkove na osnovu informacija
o tome gde su dalje otisli posetioci site-a na kome se nalazimo, kao i
na osnovu analize linkova i tekstova koji se nalaze na tom site-u.
Klijent software za Meta-pretrazivanje
:
WebSleuth (http://www.promptsoftware.com) nam omogucuje da istovremeno
pretrazujemo neogranicen broj pretrazivaca, s tim da da program analizira
sve ono sto treba da dobijemo kao rezultat pre nego sto ga pokaze. Analiza
se sastoji u tome sto program uklanja nepostojece adrese i neadekvatne
linkove.
Licne pretrage:
Firma Inquisit (http://www.inquisit.com) profesionalnim biznismenima nudi
pretpltnicko orijentisan "Personal Intelligence Service". Korisnik
postavi upite , a zatim program istrazuje bazu Inquisit-a i salje e-mail
korisniku u vreme koje je korisnik naveo.
Humane pretrage:
Postoji nekoliko mesta gde mozemo pitati ljude ono sto nas zanima i oni
nam odgovaraju sa linkovima. Na adresi http://www.miningco.com
korisnici mogu postati "Vodici" koji su odgovorni za odredjenu
oblast. Na svojim site-ovima oni obradjuju tu oblast i azuriraju postojece
i dodaju nove linkove.
Vezano sa ovim poslednjim preporucujem adresu http://www.humansearch.com.
Ako niste probali, postavite upit i u roku od 48 casova (nekada i duze)
dobicete kao odgovor jednu adresu koju volonteri sa date adrese smatraju
za najboljom, na osnovu vaseg upita (koji je detaljan - neophodno znanje
engleskog jezika).
Izvor: www.pretraga.co.yu/marketing/index.php
Internet marketing
Internet marketing kao tema ovog rada je u informatički razvijenim zemljama
dosta široko područje. Kod nas se uglavnom shvatanja ovog termina završavaju
na postavljanju reklame na Internetu. Stoga smatram da je potrebno definisati
sam termin Internet marketing i time ograničiti područje koje će ovaj
rad razmatrati.
Shvatimo li marketing kao proces planiranja i izvođenja koncepcije, određivanja
cijena, promocije ideja, proizvoda i usluga, da bi se stvorila razmjena
koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacija, Internet marketing
ćemo lako objasniti kao marketinški alat koji pomaže marketingu u svim
elementima marketing mixa (proizvod, cijena, distribucija i promocija).
Zašto Internet marketing ?
Veliki broj menadžera i direktora domaćih firmi imaju problema u shvatanju
marketing koncepcije preduzeća. Većina pod marketingom podrazumijeva samo
promociju. Pored toga još veći broj rukovodnih lica pod Internetom podrazumijeva
kompjutersku mrežu koja služi za zabavu (surfanje, chat i sl.). Upravo
zbog tih pogrešnih razmišljanja osjetio sam potrebu da razumljivim jezikom
objasnim kako posao može imati koristi od Interneta. Nesumnjivo su najveće
mogućnosti komercijalnih organizacija za iskorištavanje Interneta upravo
u području marketinga.
Još jedan razlog jeste što sam mišljenja da mjesto na Internetu postoji
za skoro svaku organizaciju, bilo da posluje na industrijskom ili potrošačkom
tržištu, bilo da je velika ili mala, bilo da je izvozno orijentisana ili
okrenuta domaćem tržištu. Internet se svakodnevno širi, sve veći je broj
korisnika Interneta kako u svijetu, tako i kod nas. I ako se pitate da
li koristiti Internet u poslovanju, postavljate pogrešno pitanje. Pitanje
je samo kada ?
U ovom radu ću pokušati pokazati osnovne modele Internet marketinga koji
trenutno postoje na Mreži i koji su do sada pokazali svoju uspješnost.
Promocija na Internetu ipak nije trivijalna stvar i zahtijeva vremena,
novca i najviše razumijevanja za Internet kao medij. To nedostaje našim
poslovnim ljudima, koji onda na webu proizvode i objavljuju svašta. Takav
pristup nije lako promijeniti jer se uglavnom radi o ljudima koji se boje
promjena u radu i razmišljanju, što Internet nedvojbeno donosi. No, vjerujem
da će zdrava konkurencija između takvih i onih koji se ne boje novih izazova
i imaju volju da prihvate nove tehnologije, donijeti rezultate kako na
BH Internet prostoru tako i na kompetitivnosti naše ekonomije.
Rad sam podijelio u 6 poglavlja, koji čitaoca treba postupno da uvedu
u problematiku i na kraju ponude moguće strategije u lansiranju poslovanja
na Internet.
1. Suština marketinga, je poglavlje
koje čitaocu treba da pokaže razloge zbog kojih je potrebno primjenjivati
marketinšku orijentaciju u poslovanju;
2. Internet - pojam i mogućnosti objašnjava pojam Interneta
i njegove mogućnosti sa komercijalne tačke gledišta;
3. Elektronsko tržište je poglavlje u kome se razmatra
trenutna veličina Internet tržišta u svijetu i kod nas, razmatraju se
osnovne karakteristike korisnika Interneta, te pokušavaju dati osnovni
podaci koji mogu pomoći u predviđanju budućnosti komercijalne upotrebe
Interneta.
4. E-marketing obavještavanje obrađuje mogućnosti upotrebe
Interneta za istraživanje tržišta, prikupljanje podataka i obavještajne
djelatnosti firmi.
5. E-marketing mix je poglavlje u kome se razmatra
upotreba Interneta u kreiranju svih elemenata marketing mixa, daju uspješni
modeli elektronskog poslovanja i pomaže u donošenju odluke o nastupu
firme na Internetu.
6. Zaključak treba da ukratko izvrši reviziju najbitnijih
tačaka, ohrabri čitaoca na razmišljanje i kao i svaki dobar marketinški
materijal, emotivno ga veže za temu.
U radu sam prilikom obrade određenih tema navodio primjere uspješnih
nastupa na Internetu od strane domaćih ili stranih firmi, navodeći i
njihove Web adrese koje mogu poslužiti u detaljnijem razmatranju određenih
modela ili ponuditi dodatne informacije.
INTERNET TRGOVINA
Internet trgovina
(e-commerce, elektronička trgovina), kao sastavni dio elektroničkog poslovanja
(e-business), omogućuje Internet posjetitelju (kupcu) naručivanje
proizvoda putem Interneta.
Kupovanje preko Interneta može biti najbrži i često najjeftiniji način
kupovine nekog proizvoda.
Trgovina putem interneta se smatra najprofitabilnijim obilikom
trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je
moguće u bilo koje doba dana ili noći, niste ogranićeni samo na kupce
iz susjedstva, ne plačate zakup poslovnog prostora i sl. Bilo gdje se
nalazili, postavljajući vaš proizvod na Internet omogućujete ostalim korisnicima
Interneta da vide Vaš proizvod i ako su tisućama kilometara daleko. Uspostavljanje
klasičnog maloprodajnog lanca zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu,
prostor, uposlenike i prateću opremu. To su ogromna ulaganja ako se želi
prodavati na velikom prodručju (kao što je na primjer, cijela država).
Organiziranje Internet maloprodaje bitno je jeftinije, obzirom da sve
fizičke trgovine zamjenjuje jedan Internet site.
Internet trgovine svoju ekspaniziju doživjele su u Americi i Europi a
sve više i domaćih tvrtki pokreće Internet trgovine uz klasičan oblik
trgovine. Nakon nekoliko godina razvoja, vrijednost američke Internet
maloprodaje dosegnula je preko 70 milijardi dolara.
U svakom poslu najveću zaradu ostvaruju oni koji su ispred svoje konkurencije,
te postoji izuzetna prilika za one koji takav naćin trgovine sada pokreću
u Hrvatskoj da osiguraju svoje mjesto na ovom novom tržištu.
Pojavom virtualnih prodavaonica na Internetu, stvoreno je novo "online"
tržište koje ne poznaje granice. Više od 300 miliona ljudi širom svijeta
trenutno pristupa svjetskoj računalnoj mreži.
Bez obzira čime se bavite, ne možete ignorirati 300 miliona ljudi. Internet
tržiste je jedno od najvećih svijetskih tržista u razvoju. Samo od Vas
zavisi koji će dio ovog tržista pripasti Vama.
Čak i ukoliko nemate ambicija poslovati na međunarodnom tržištu, Internet
će Vam pomoći i u uspješnosti i na domaćem tržištu. Pristup Internetu
ima 1,4 milijuna hrvatskih građana
Prema najnovijem istraživanju GfK Online Monitora ( lipanj 2003.g.),
pristup Internetu u Hrvatskoj ima oko 1,4 milijuna osoba, što je oko 350.000
više nego na kraju 2002. godine.
Od onih koji imaju mogućnost pristupa Internetu, njih čak 34 posto ga
ne koristi. To znači da je u Hrvatskoj oko 935.000 aktivnih surfera.
Struktura korisnika je 56 posto muškaraca i 44 posto žena, a u dobnoj
strukturi predvode osobe od 15 do 24 godine (34 %), zatim slijedi skupina
od 25 do 34 godine (23 %).
Najviše korisnika je srednje stručne spreme (48 %), a iza toga su korisnici
sa višom i visokom spremom (28 %). Prema mjestu stanovanja vodi grad sa
77 posto, a ostatak od 23 posto je selo.
Gotovo je polovica ili 47 % hrvatskih surfera zaposleno, 38 % su učenici
i studenti. Najviše se surfa od kuće (78 %) i s posla, a svaki je dan
on-line 34 posto korisnika. Izvor...
Navedeno, ali i druga istraživanja najbolje pokazuju neutemeljenost zabluda
da se u Hrvatskoj "nitko ne koristi Internetom", ili "da
na Internetu nema potencijalnih kupaca", "da se Internetom služe
samo djeca" i sl.
Korisnici se, ukoliko postoji kvalitetna ponuda, rado odlučuju na Internet
kupovinu jer ona podrazumijeva veći izbor, jednostavnu usporedbu cijena
između više prodavača, ali i uslugu dostave na kućna vrata što nedvojbeno
štedi vrijeme.
Jedan od većih problema nerazvijenosti trgovine putem Interneta u Hrvatskoj
je nizak stupanj informatičke pismenosti i to na strani trgovaca. Iako
postoji nekoliko kvalitetnih domaćih Internet trgovina, sa odličnom ponudom
i prihvatljivim cijenama, većinu ćete ih pronaći samo ako budete pažljivo
tražili. Očito je da nedostaje kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u
marketing, koja bi neku Internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi
brand. Krivca za to možemo tražiti u nedefiniranoj ponudi na online marketinškom
tržištu, ali i u nespremnosti domaćih trgovaca da usvoje osnovne aspekte
Internet reklamiranja. U Hrvatskoj postoje uvjeti za Internet trgovinu,
postoje potencijalni kupci, i to bolje platežne sposobnosti od hrvatskog
prosjeka, no još uvjek nema dovoljne ponude na Internetu jer znatan dio
trgovaca su ili osobe starije dobi, "stara škola" kako se vole
nazivati, osobe koje su trgovinu učile na principima ponude i potražnje
za vrijeme socijalima i nestašice ulja i kave.
Inozemne tvrtke već su nekoliko godina prisutne na Internetu, a mnoge
putem Interneta i prodaju svoje proizvode. Tako ćete danas na Internetu
pronaći mnogobrojne “virtualne” trgovine različitih namjena, no uglavnom
inozemne.
Izbor u tim trgovinama na Internetu gotovo je fantastičan: npr. knjižara
Amazon.com nudi preko milijun naslova knjiga, a CDnow.com ima odličan
izbor od više desetina tisuća glazbenih CD-a i filmova. > Blagdansko
ludilo na webu
Prednosti Internet trgovine
Vaša Internet prezentacija i trgovina može biti dostupna 24 sata dnevno,
7 dana u tjednu, 365 dana u godini, i uvjek je spremna za kontakt sa Vašim
poslovnim partnerima. Također je dostupna i svim potencijalnim kupcima,
koji u svakom trenutku mogu saznati sve ono što im je potrebno za sklapanje
nekog poslovnog ugovora ili kupovinu.
Kupac putem Interneta na jednostavan način može doći do svih potrebnih
informacija o Vama, Vašoj djelatnosti, proizvodima i uslugama koje nudite,
uvjetima i načinu naručivanja i plaćanja, garanciji, mogućnostima za zamjenu
kupljenih proizvoda i sl. Moguće je formirati listu odgovora na najčešća
postavljana pitanja, sva ona pitanja na koja kupci i potencijalni suradnici
žele znati odgovor prije nego što počnu poslovanje sa Vama.
Prednost Interneta je i što se ponekad informacije mijenjaju brzinom
koju tiskani i klasični mediji ne mogu pratiti. Sve informacije na Vašim
stranicama ili npr. cijene u Internet trgovini možete promijeniti u roku
od nekoliko sekundi, što ih čini trenutno dostupnim svima kojima su te
informacije potrebne. Nijedan tiskani materijal nema tu fleksibilnost.
Za razliku od drugih medija, Internet jedini nudi interaktivnost. Vaši
korisnici (kupci) pošto na Vašem stranicama ili Internet trgovini saznaju
sve o proizvodima (uslugama) koje ih interesiraju, mogu ih direktno naručiti,
uz jednostavno popunjavanje unaprijed pripremljenog upitnika.
Kada kupac odabere sve proizvode koji ga zanimaju i koje želi naručiti,
mora imati i mogučnost odabira načina plačanja. Najjednostavnije je to
učiniti kreditnom karticom. U obrazac na Web stranici upisuje se broj
kreditne kartice i time je plačanje obavljeno.
Sigurnost
Međutim, neki se korisnici boje slanja brojeva kreditnih kartica preko
Interneta zbog jednog razloga: nisu sigurni koliko je sama mreža sigurna.
Priče o nesigurnosti plačanja kreditnim karticama na Internetu šire nestručnim
pisanjem i pojedini novinari i mediji.
Teoretski, zbog načina na koji Internet radi, postoji mogućnost da netko
putem “pokupi” broj vaše kreditne kartice dok on putuje od vašeg računala
do poslužitelja te trgovine. Zato su razvijeni posebni protokoli (načini
komunikacije), poput SSL protokola, koji omogućavaju sigurno slanje raznih
podataka putem Interneta bez mogućnosti da ih netko neželjeni pročita.
Podaci se prije slanja šifriraju i takvi se šalju poslužitelju. Zbog načina
na koji radi taj sustav šifriranja, praktički je nemoguće probiti takvu
šifru u kratkom vremenu (za najjednostavniji kôd bilo bi, prema nekim
računima, potrebno nekoliko desetaka godina), pa netko ne bi imao koristi
od šifriranih podataka čak i ako se njih dokopa. Stoga se slanje brojeva
kreditnih kartica i drugih povjerljivih informacija preko Interneta može
smatrati vrlo sigurnim ako se koristi protokol SSL. Opširnije...
Osnovu sigurne kupovine čini šifriranje povjerljivih podataka. Browseri
(Internet preglednici) omogućavaju šifrirano slanje podataka preko Interneta
i zbog toga imaju dva moda u kojima rade, normalni i sigurni mod. To možete
utvrditi na način da pogledate dolje desno i uočite ključ ili lokot, ovisno
o programu koji koristite. Kada je ključ puknut , odnosno lokot otvoren,
ili kada ih nema nalazite se u normalnom modu. Svaki put kada pristupite
sigurnoj stranici ključ postaje čitav, ili lokot postaje zatvoren. Kada
ste na sigurnoj stranici svi podaci koje šaljete s nje prije slanja se
šifriraju. Drugi način da provjerite da se nalazite na sigurnoj stranici
je da pogledate web adresu stranice na kojoj se nalazite. Uobičajeno adresa
web stranice počinje sa 'http://'. Sigurna stranica započinje sa 'https://'
gdje dodatno slovo označava da trgovac koristi sigurni (secure) server
za primanje podataka. Opširnije...
Digitalne certifikate izdaju internacionalne tvrtke koje garantiraju
identitet trgovca sa svim potrebnim podacima te da trgovac ima Internet
stranice koje zadovoljavaju propise o Internet poslovanju. Digitalni certifikat
predstavlja elektronski potpis i ne može biti krivotvoren jer ga mogu
napraviti jedino tvrtke koje se bave isključivo njegovim izdavanjem.
Sigurnosni certifikat je važan iz razloga što vaši posjetitelji mogu
provjeriti da iza Web sitea stvarno stoji tvrtka koja je vlasnik stranica,
a ujedno je i posjetitelj siguran da je proces slanja povjerljivih informacija
zaštićen (kriptiran) i siguran. Sigurnosni certifikat je komponenta bez
koje nije moguće napraviti Web shop koji prihvaća kreditne kartice kao
sredstvo plaćanja. Ukoliko se plačanje obavlja uz korištenje sigurnosnog
certifikata, kupovina putem Interneta, nije manje sigurnija od plačanja
kreditnom karticom u trgovini. Naprotiv. Plaćanje karticama u trgovinama
ili restoranima je mnogo nesigurnije jer je broj kreditne kartice dostupan
i vidljiv većem broju ljudi.
Plaćanje kreditnim karticama
Većina inozemnih elektroničkih trgovina prima kreditne kartice American
Expressa, Vise i Mastercarda dok se Diners Card rijeđe prima. Ukoliko
kupac ne želi platiti kreditnom karticom (ili je nema), postoji mogućnost
slanja čeka, odnosno novčane uputnice (devizne doznake) putem svake banke,
a novac se može slati i SWIFT-om (posebnim brzim bankarskim sustavom),
gdje uplata do Amerike stiže i za manje od tjedan dana. Za slanje novčane
doznake, potrebna je samo adresa primatelja, a je istaknuta na samom poslužitelju
tvrtke od koje se proizvodi naručuju.
Razvoj prodaje na Internetu doveo je do pojave dot-com kompanija koje
pružaju usluge MAP-a (Merchant Account Provider). Radi se o tvrtkama koje
nude servis autorizacije kreditnih kartica i naplaćivanja naručene robe
pod različitim uvjetima i uz različitu nadknadu. Korisnici MAP usluga,
tj. vlasnici Internet trgovina, pristupaju MAP sustavu gdje imaju pregled
izvršenih transakcija. Novac od narudžbi pristiže na korisnički račun
kod MAP tvrtke. Korisnici MAP usluga u pravilu plaćaju mjesečnu ili godišnju
članarinu, a također plaćaju i naknadu za svaku transakciju napravljenu
preko MAP sustava. Problem sa stranim MAP uslugama je što se zaobilazi
hrvatski porezni sustav.
Hrvatska rješenja (bez kartica)
Stoga je u Hrvatskoj, u večini slučajeva, telefonska autorizacija kreditnih
kartica još uvijek nužnost, ali i postoji nekoliko projekata koji bi to
u bliskoj budućnosti trebali promijeniti.
Stoga domaći Internet poduzetnici razvijaju i koriste nekoliko zaobilaznih
načina naplaćivanja koji ujedno zaobilaze postojeće pravne i tehničke
probleme.
Skoro svi hrvatski Internet dućani nude mogućnost plaćanja kupljene robe
pouzećem, uplatnicom ili virmanom, a telefonska autorizacija se i tada
provodi, da bi se isključila mogućnost lažnih narudžbi. Neke hrvatske
Internet trgovine imaju i vlastite dostavljače, koji korisniku na vrata
isporuče račun (za plaćanje gotovinom) ili slip (za plaćanje kreditnom
karticom). Takav sustav prodaje, isporuke i naplaćivanja na najbolji način
zaobilazi probleme autorizacije kreditnih kartica, a ujedno je i rješenje
za one kupce koji nemaju kreditne kartice.
HTnet Pay Way
Jedna od usluga koja bi u budućnosti trebala zaživjeti je i HTnet usluga
online autorizacije koja predstavlja autorizaciju kreditnih kartica u
stvarnom vremenu za plaćanje izabranih proizvoda i/ili usluga putem Interneta.
Uslugom bi bila omogućena sigurna online autorizacija kreditnih kartica
preko HTnet Pay Way autorizacijskog sustava za online kartičnu naplatu.
HTnet usluga online autorizacija namijenjena je vlasnicima web dućana
koji svojim kupcima žele ponuditi sigurno plaćanje svojih proizvoda i/ili
usluga kreditnim karticama putem Interneta, a sebi riješiti problem naplate
i ostvariti dodatnu sigurnost u poslovanju.
Online autorizacija predstavlja procesiranje zahtjeva za autorizaciju
kreditne kartice za određeni iznos prema autorizacijskom centru izdavatelja
kartice u stvarnom vremenu preko Interneta, što znači da nema ručnog procesiranja
zahtjeva kreditnih kartica. Broj kreditne kartice se automatski provjerava
i autorizira u autorizacijskom centru kartične kuće te kupac nakon nekoliko
sekundi dobiva povratnu informaciju da mu je kupnja odobrena. Nakon potvrde
valjanosti kartice, kupcu se izdaje digitalni račun kao potvrda narudžbe
i plaćanja, a trgovcu se dostavlja obavijest da robu može dostaviti kupcu.
Trgovcu je omogućeno putem HTnet Pay Way administracijskog sučelja izvršiti
naplatu autoriziranog iznosa narudžbe, kada mu je narudžba spremna za
isporuku.
HT Pay Way sustav, osiguran 128-bitnim SSL poslužiteljem, podržava American
Express, MasterCard, Visa i Visa Electron kartice što kupcima pruža veću
slobodu izbora, a u pripremi je i podrška za Diners Club International
kreditne kartice.
Kakva mora biti Internet trgovina
Internet trgovina mora biti jednostavna i pregledna, sa jednostavnim
procesom naručivanja, kako loše sučelje ili kompliciran proces narudžbe
ne bi odvraćao kupce koji se slabije snalaze za računalom. Izrada Internet
trgovina zahtjeva složena programerska rješenja koja moraju omogućiti
razgledavanje proizvoda, dodavanja u košaricu, vračanje iz košarice, određivanje
količine i sl.
Poslovni Forum nudi dosta gotovih rješenja, prilagođena i za trgovce koji
su obični korisnici Interneta i računala, te se angažman trgovaca u mnogim
slučajevima svodi samo na unos proizvoda putem za to posebno pripremljenih
administratorskih stranica sa poljima za unos i pračenje narudžbi. Administracija,
u što prije svega spada dodavanje novih proizvoda, uglavnom se obavlja
preko Internet preglednika (browsera), a u nekim, zahtjevnijim slučajevima,
trgovina je integrirana sa poslovnim softverom kojeg tvrtka već koristi.
Sa korisničke strane, treba voditi računa o ugodi kupovanja i jednostavnom
naručivanju. Korisnici koji prvi puta kupuju mogu biti sumnjičavi prema
kupovini putem Interneta, pa svakako treba izraditi kvalitetne stranice
za podršku, gdje će biti opisani načini i vrijeme dostave, upute za korištenje
i navigaciju, kao i odgovori na najčešće probleme i pitanja, jer Vaši
kupci ne moraju biti (a najčešće i nisu) profesionalci detaljno upoznati
sa tehnologijama koje stoje iza Vaše trgovine i s obzirom da Internet
trgovanje ne podrazumijeva fizički kontakt, kvaliteta podrške korisnicima
bit će jedan od osnovnih razloga zbog kojeg će kupac umjesto konkurentskog,
za kupovinu izabrati upravo Vašu Internet trgovinu.
Ponekad je i dojam koji kupac stekne korištenjem Internet trgovine i važniji
od cijene koju će za neku robu platiti.
I dok poduzeća i pojedinci širom svijeta prihvaćaju Internet, američka
informatička industrija nastavlja napredak obećavajući dovesti novi medij
u dnevne boravke i na stolove milijuna novih korisnika, mnogi od kojih
se ni ne smatraju "korisnicima kompjutora".
Brze komunikacijske mreže, brzi PC-iji, nove generacija "informacijskih
uređaja", od pametnih telefona do mikrovalnih pećnica sa pristupom
na Internet, nalaze nam se na horizontu.
Baš kao što se novine, časopisi i ostali "tradicionalni" mediji
već suočavaju sa gotovo trenutnim online izdavaštvom, tako Internet prijeti
i televiziji.
Već sada, kompanije kao što su CNN planiraju video informacijske servise
putem Interneta koji će korisnicima omogućiti kreiranje vlastitih "vijesti",
sukladno njihovim interesima i prioritetima, umjesto onih televizijskih
urednika.
Ako su vaši interesi poslovne vijesti i košarka, onda možete izabrati
gledati samo takve vijesti. Dodavanje Internetu brzih video i audio mogućnosti
također stvara prijetnju tradicionalnoj industriji zabave.
Već je danas moguće igrati kompjutorske igre putem Interneta protiv protivnika
udaljenih tisuće kilometara. Moguće je igrati i igre sa stotinama igrača
iz svih krajeva svijeta.
Gledanje televizije putem Interneta mogao bi biti treći korak. Već danas
postoje siteovi na kojima se mogu naći video spotovi i isječci iz filmova,
a marljivi Internet poduzetnici već ih spajaju sa opcijama za kupnju video
kazeta, DVD-a i ulaznica za lokalne kino predstave.
Ali to je tek početak. Jednom kada e-trgovina uključi video putem Interneta,
Internet shopping će dobiti velike prednosti nad tradicionalnim trgovinama
od cigle i cementa. Zamislite, primjerice, "probnu vožnju" auto
putem Interneta. Sa kvalitetnom trodimenzionalnom grafikom potencijalni
bi kupac mogao isprobati svaki aspekt vozila, od prednje maske do podnih
obloga, pritom ne izlazeći iz kuće ili ureda.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|