|
PROBIOTICI I NJIHOV ZNAČAJ
U
posljednjih dvadeset godina probiotički mikroorganizmi se veoma koriste
u proizvodnji različitih vrsta hrane, naročito u proizvodnji fermentiranih
mliječnih proizvoda.
Nekoliko faktora, uključujući sigurnost, funkcionalne i tehnološke karakteristike,
moraju se uzeti u obzir prilikom razmatranja procesa u kojima učestvuju
probiotički mikroorganizmi. Fermentirani mliječni napitci su najpopularniji
komercijalni industrijski proizvodi zbog unosa probiotičkih mikroba u
ljudski probavni sistem.Osnovni hemijski sastav fermentiranih mliječnih
proizvoda velike je nutritivne vrijednosti. Glavni sastojci su proteini,
mast, ugljikohidrati, mineralne tvari i vitamini. Konzumiranje takvih
proizvoda zbog blagotvornog zdravstvenog uticaja datira unazad nekoliko
hiljada godina, a znanstvenici su ih od davnina opisivali kao lijekove
za metaboličke poremećaje probavnog sistema.U ovom radu dat je pregled
novijih spoznaja o probiotičkim fermentiranim mliječnim proizvodima.
Osnovni cilj ovog rada bio je da se pobliže upoznate sa ovom vrstom bakterija,
načinom njihovog djelovanja u organizmu i proizvodima u kojima se nalaze.
Zašto stanovništvo na području BiH, ali i Hrvatske, ne koristi ove proizvode
u većoj mjeri ? Da li je razlog toga cijena samih proizvoda ili možda
nedovoljna upućenost potrošača o zdravstvenom učinku ovih proizvoda, također
će sepokušati objasniti u ovom radu. Treba naglasiti da se probiotički
proizvodi danas sve više propagiraju putem medija i reklama, ne bi li
se na taj način povećala svijest potrošača o značaju ovih proizvoda za
zdravlje čovjeka.
2. Probiotički mikroorganizmi i njihova svojstva
Danas se sve češće čuju mišljenjada je 10- 70% kancerogenih oboljenja
uzrokovano nepravilnom prehranom, koja je uzrok gomilanja toksičnih tvari
u organizmu.
Posljednjih godina u prehrambenoj industriji sve su popularniji dodaci:
probiotici, prebiotici i simbiotici, koji uz druga svojstva proizvodu
osiguravaju i svojstva funkcionalne hrane. Pozitivno djelovanje probiotičkih
bakterija je neupitno. Istraživanjima je dokazano kako je potrebno utvrditi
ne samo stvarnu prisutnost probiotika u proizvodu već i njihovu količinu,
tj. koncentraciju. Probiotici djeluju pozitivno na potrošača samo ako
se nalaze u dovoljnoj količini,tj. koncentraciji (koja je u nekim zemljama
već propisana ). Novija istraživanja pokazala su i primjenu prebiotika
vrlo korisnom. Osim što prebiotici snažno potiču rast i razvoj probiotika,
imaju i blagotvorno djelovanje na potrošača.
Prebiotici se definišu kao neprobavljivi ingredijenti
hrane, koji u neizmjenjenom obliku dospjevaju u debelo crijevo i povoljno
djeluju na rast i/ili aktivnost jedne ili više bakterijskih vrsta i time
imaju povoljan zdravstveni efekat. Koncept prebiotika zasnovan je
na saznanjima da inulin i oligosaharidi selektivno stimulišu bifidobakterije.
Da bi navedeni sastojak bio označen kao prebiotik potrebno je da posjeduje
slijedeće karakteristike:
a) Ne smije biti hidrolizovan niti apsorbovan u gornjem dijelu gastrointestinalnog
trakta
b) Mora biti selektivna sredina za određenu grupu korisnih mikroorganizama
c) Mora da dovede do izmjene sastava mikroflore kolona u pravcu povećanja
broja saharolizičkih mikroorganizama i smanjenja broja truležnih vrsta
d) Mora imati pozitivan efekat na zdravlje domaćina
Mogući korisni efekti prebiotika su:
• Poboljšanje pražnjenja crijeva
• Povećanje produkcije masnih kiselina s manjim brojem C atoma
• Stimulacija rasta i aktivnost bifidobakterija
• Bolje usvajanje minerala
• Smanjenje serumskog holesterola i serumskih triglicerida
• Smanjenje rizika od raka debelog crijeva
• Smanjenje egzogenih i endogenih intestinalnih infekcija
U najznačajnije prebiotike spadaju: laktuloza, fruktooligosaharidi,
inulin, galaktooligosaharidi, ostali nesvarljivi
oligosaharidi i nesvarljivi škrob.
Laktuloza
Laktuloza kao galakto-oligosaharid, dobija se iz laktoze i proizvodi
se u najvećim količinama. Laktuloza nije prisutna u mlijeku, ali se dobija
u malim količinama kada se mlijeko zagrijava. Najviše se koristi kao laksativ
u farmaceutskoj industriji. Dokazano je da laktuloza posjeduje karakteristike
koje mogu da je svrstavaju u grupu prebiotika.
Fruktooligosaharidi
Ova grupa oligosaharida spada u najznačajnije.Fruktooligosaharidi se proizvode
na dva različita načina i pri tome se dobijaju slični proizvodi.
Inulin
Inulin također spada u grupu potencijalnih prebiotika, sličan je oligofruktozi.
Kombinacija probiotičkih mikroorganizama i prebiotičkih sastojaka hrane
poznata je pod imenom simbiotik. “Simbiotik je smjesa probiotika iprebiotika
koja korisno djeluje na domaćina poboljšavajućipreživljavanje probiotika
za vrijeme prolaska kroz gornjidio probavnog sistema i osiguravajući efikasniju
implantaciju u mikrofloru debelog crijeva”.
Značajni parametri za selekciju efikasnih probiotičkih mikroorganizama
:
1) njihova otpornost na kiselinu (problem prolaska kroz želudac),
2) njihova otpornost na žučne soli (problem prolaska kroz duodenum),
3) sposobnost adhezije za ćelije epitela tankog crijeva (jejunuma i ileuma)
ili debelog crijeva,
4) sposobnost proizvodnje antimikrobnih faktora,
5) sposobnost stimulacije mukoznog imunog sistema sa ili bez stimulacije
sistematskog imuniteta,
6) efikasnost preživljavanja u GIT ( gastro – intestinalnom traktu ) nakon
unošenja,
7) dužina boravka i stepen kolonizacije GIT.
Definicija probiotičkih sojeva bakterija mijenjana je nekoliko puta,
pa postoji više defincija probiotika, ovisno o autoru. Ovdje su neke od
najpoznatijih definicija probiotika:
„Probiotici su živi mikrobni dodaci hrani koji doprinose zdravlju
potrošača održavanjem ili poboljšavanjem ravnoteže njegove crijevne mikroflore“.
Huis In’T Veld i suradnici su 1992. godine proširili definiciju probiotika
kao „jedna ili više kultura živih mikroorganizama koji, primijenjeni
u ljudi i životinja ( npr. kao osušene stanice ili fermentirani napitak
), povoljno utiču na organizam poboljšavanjem osobine unutrašnje autohtone
crijevne mikroflore“.
Definiciju probiotika dao je i Evropski odbor stručnjaka ( European Expert
Committee): „Živi mikroorganizmi koji konzumirani u određenom broju
(najmanje 109 CFU po danu) uzrokuju zdravstveni boljitak iznad granica
normalne prehrane“.
Posljednju definiciju probiotika dali su Schrezenmeir i de Vrese 2001.
godine, a ona glasi: „Probiotici su održivi,definirani mikroorganizmi
koji kada se nalaze u dovoljnoj količini mijenjaju mikrofloru domaćina
i na taj način pozitivno djeluju na zdravlje domaćina“.
Kao što vidite, sve ove definicije su slične i govore o jednom – o pozitivnom
djelovanju probitičkih bakterija na zdravlje čovjeka. Postoji velika mogućnost
da ova definicija bude promijenjena u budućnosti. Danas još uvijek nije
dokazano da probiotičke bakterije mogu štetno da djeluju na zdravlje čovjeka
ili da u većim koncentracija prouzrokuju smrt. Ipak postoje teorijski
nepoželjni učinci probiotika, a to su:
- sistemska infekcija,
- opasnost od nepoželjnih metaboličkih aktivnosti
- opasnost od nepoželjnih učinaka i promjena imunološkog
sistema i
- opasnost od prijenosa gena
Pozitivno djelovanje probiotičkih bakterija na zdravlje čovjeka mora
biti znanstveno utvrđeno kliničkim studijama i ispitano na ljudima, a
istraživanja treba da provedu neovisni istraživački timovi. Probiotici
potiču uglavnom izgrupa bakterija koje se zovu bakterije mliječne kiseline
i bifidobakterije kojeinače čine normalnu, uobičajenu intestinalnu mikrofloru
ljudi. Bifidobakterijesu osobito dominantan bakterijski rod prisutan u
debelom crijevu zdravih ljudi.
Bakterije mliječne kiseline (BMK), kvasci, plijesni ili njihove kombinacije
koriste se u proizvodnji fermentiranih mlijeka i sireva. Ipak, samo neki
od sojeva imaju probiotička svojstva. Probiotički mikroorganizmi moraju
podnositi djelovanje želučane kiseline i žučnih soli u probavnom sistemu
ljudi. Danas su u svijetu identificirane različite vrste probiotičkih
mikroorganizama. Probiotici se najčešće koriste u proizvodnji fermentiranih
mliječnih proizvoda. Da bi probiotici mogli pozitivno djelovati na domaćima
moraju se nalaziti u dovoljnoj koncentraciji i u odgovarajućim uvjetima
sredine.
Faktori koji utiču na aktivnost probiotika su :karakteristike soja, karakteristike
supstrata za fermentaciju, veličina inokuluma i ostali faktori.U ostale
faktore spadaju temperatura i pH vrijednost.
Temperatura je veoma bitan faktor, jer od temperature na kojoj se odvija
fermentacija ovisi i kvalitet finalnog proizvoda. Optimalna temperatura
za rast i razvoj probiotika je 37°C. Obzirom da se fermentacija uglavnom
vrši na 43°C, primjenom nižih temperatura produžava se vrijeme fermentaicije,
a na taj način povećava se koncentracija probiotika.
Dokazano je da laktobacili proizvode octenu i mliječnu kiselinu i na taj
način snižavaju pH vrijednost i inhibiraju rast patogenih mikroorganizama.
Jedan od najznačajnijih faktora odumiranja probiotičkih stanica jeste
snižavanje pH vrijednosti mlijeka i nakupljanje organskih kiselina.
Za dobivanje probiotičkog proizvoda najčešće se koriste bakterijemliječne
kiseline iz rodova Lactobacillus, Streptococcus i Bifidobacterium. Različite
vrste soja Bifidobacterium najbrojnije su u digestivnom traktu čovjeka.Debelocrijevo
jevrlo gusto naseljeno mikroorganizmima čija koncentracijaprelazi 1011
stanica po gramu sadržaja. Ovi mikroorganizmi i njihovemetabolizamske
aktivnosti mogu pozitivno i negativno uticati na ljudsko zdravlje. Niska
pH vrijednost stomaka i visoka koncentracija žučnih soli koje se nalaze
u tankom crijevu, a koje razaraju ćelijske membrane, su izazovi koje probitičke
bakterije moraju prevazići.
Iako životinje također sadrže bakterije iz roda Lactobacillusi Bifidobacterium,
koje se koriste za dobivnje probiotičkih proizvoda, smatra se da najveći
efekat na ljudsko zdravlje imaju probiotici koji su ljuskog porijekla.
U tabeli 1 prikazani su neki primjeri probiotičkih mikroorganizama koji
su najčešće korišteni u mliječnim proizvodima.
Tabela 1: Komercijalni probiotički mikroorganizmi
u fermentiranimmliječnim proizvodima uključivši napitke, sireve i pasteriziranamlijeka.
3. Industrijska primjena probiotika
Ispitivanjem tržišta možete vidjeti da je danas sve veći broj probiotičkih
proizvoda. Potražnja za ovim proizvodima u drugim, većim zemljama je velika,
međutim ljudi u BiH, a naročito na USK još uvijek nisu u potpunosti upoznati
sa ovom vrstom proizvoda. Stanovništvo na ovom području ima malu averziju
prema ovoj vrsti proizvoda, vjerovatno iz razloga što kada se spominju
bakterije misli se na nešto loše, na nešto što štetno djeluje na zdravlje
čovjeka, a ne znaju da ove bakterije imaju terapijsko djelovanje.
Zdrave osobine probiotičkih bakterija isprepleću se sa zdravim osobinama
mliječnih proizvoda pa tako uz dodatak vitamina, kalcija, drugih minerala
i proteina iz mliječnih proizvoda slika probiotičkih bakterija postaje
čak privlačnom za uzimanje.Danas putem medija i tv reklama možete vidjeti
da se paleta ovih proizvoda stalno povećava, a akcenat se stalno stavlja
na njihovo terapeutsko djelovanje. U probiotičke proizvode najčešće se
ubrajaju fermentisana mlijeka, ali u zadnje vrijeme u ovu grupu proizvoda
ubrajaju se i drugi, kao što su naprimjer razni tipovi sireva, dezerti,
sladoled, fermentisani proizvodi na bazi soje itd.Kod specijalnih proizvoda,
kao što je slatko mlijeko obogaćeno probioticima, probiotici se u mlijeko
dodaju tako da prežive, ali se njihov daljnji rast sprječava postupcima
hlađenja. Probiotici se danas jako puno koriste u proizvodnji funkcionalne
hrane.Hrana je funkcionalna ako sadrži sastojke koji pozitivno djeluju
na jednu ili više ciljanih funkcija u tijelu.
Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i acidofila najpoznatiji
su predstavnici funkcionalne hrane u skupini mliječnih proizvoda.Najvažnija
namjena funkcionalne hrane nije da utaži glad niti da osigura ljudskom
organizmu neophodne hranjive tvari, već da sprječava bolesti te da poboljša
fizičko i psihičko stanječovjeka.U funkcionalnu hranu se ubrajaju i novi
proizvodi sa probiotskim svojstvima koji predstavljaju kvalitativan pomak
od uobičajnih proizvoda i pozicioniraju se na pola puta od hrane ka lijeku.
Oni se nazivaju nutriceuticals. Osim u fermentiranimmliječnim proizvodima,
bakterije mliječne kiseline probiotičkogdjelovanja mogu se naći u različitim
suplementimau prahu, tekućim ekstraktima, kapsulama i tabletama.
Za poboljšanje teksture i senzorskih svojstava probiotičkih fermentiranihmlijeka
često se koriste bakterije koje proizvode egzopolisaharide (EPS). Poznato
je nekoliko bakterija mliječne kiseline koje proizvode EPS. Njihova tačna
funkcija je još uvijek nejasna, iako se smatra da djeluju na adhezijskasvojstva
stanice te njenu zaštitu u različitim eko sistemima. Bakterije mliječnekiseline
koje proizvode EPS imaju važnu ulogu u mljekarskoj industriji zbognjihovog
uticaja na teksturu, osjet u ustima i stabilnost fermentiranih mlijeka.Osim
tehnološke funkcionalnosti, za neke se EPS, koje te bakterije proizvode,smatra
da imaju blagotvorno fiziološko djelovanje.
Tabela 2. Zainteresovanost kupaca za različite proizvode ili
konstituente
Danas se pored uobičajnih proizvoda sa sadržajem bakterijskih ćelija
od 106-107 po ml proizvoda, uvode i novi proizvodi sa znatno većom koncentracijom
bakterijskih ćelija i po nekoliko milijardi ćelija u ml. Ovi proizvodi
se pozicioniraju kao lijek za određene gastrointestinalne poremećaje ili
kao moćan imunološki stimulans.
4. Probiotički proizvodi
Zadnjih je godina vidljiv izrazito brz razvoj novih prehrambenih proizvoda,
a korisnici su sve izloženiji marketinškompritisku njihova reklamiranja.
Sve više takvih proizvoda naglašava svoja ljekovita svojstva,svoju funkcionalnost.
No postavlja se pitanje do koje su mjere navodi na ambalaži istiniti i
jesu li oni zakonski regulirani?
Danas se probiotički proizvodi nalaze i na našem tržištu, mada i nisu
baš toliko popularni među potrošačima. Zašto je to tako ? Da li je po
srijedi cijena samih prozvoda ili je u pitanju ipak nešto drugo ? Malo
sam israživala po marketima i mjestima gdje se prodaju ovi proizvodi i
zaključila da cijena ipak nije razlog što se ovi proizvodi ne prodaju
u većoj količini. Cijena ovih proizvodi, npr. jogurta sa probioticima
je približno ista kao i cijena običnog jogurta. Takav slučaj je i sa ostalim
proizvodima. Razlog je u tome što ljudi misle na nešo loše kada se spomenu
bakterije, jer većina ljudi nije upoznata s tom činjenicom da postoje
i „dobre“ bakterije koje se nalaze u našem organizmu.Kod nas ove proizvode
uglavnom koriste sportaši i to najčešće jogurt sa probioticima. U slijedećoj
tabeli dat je set joguta sa probioticima koji se najčešće proizvode u
Evropi :
Tabela 3 : Novi probiotski set jogurt proizvodi
u Evropi
Probiotske kulture se koriste i za proizvodnju sireva i to svježih, ali
i tvrdih po tipu Gaude i Mazdama.
Iako danas postoji veliki broj probiotičkih proizvoda, ipak su najpoznatiji
oni koji sadrže bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG ili LGG proizvodi.Budući
da LGG preživljava visoku kiselost u želucu i naseljava ljudska crijeva,
brzo uspostavlja poremećenu ravnotežu crijevne mikroflore i pojačava prirodnu
crijevnu otpornost prema patogenim mikroorganizmima ( također je jako
učinkovit u sprječavanju i liječenju proljeva, ali i niza drugih poremećaja
i bolesti). Smatra se da terapijska dnevna doza iznosi 100 grama probiotičkog
proizvoda koji sadrži od milijun do deset milijuna živih stanica LGG-a
po gramu proizvoda.
4.1. Probiotički napitci od kozjeg mlijeka
Probiotički fermentirani proizvodi mogu se proizvoditi i od drugih vrsta
mlijeka, ne samo od kravljeg. Tako se za dobivanje ovih napitaka koristi
i kozje mlijeko. Kozje mlijeko ima neke nutritivne i zdravstvene prednosti
pred kravljim mlijekom, prije svega bolju probavljivost i antialergijska
svojstva. U toku fermentacije kozje mlijeko djelomično gubi svojstven
okus, neprihvatljiv mnogim potrošačima, pa fermentacija kozjeg mlijeka
probiotičkim bakterijskim kulturama, uz eventualni dodatak prebiotika,
može rezultirati proizvodom velike nutritivno-zdravstvene vrijednosti.
Istraživana je fermentacija kozjeg mlijeka na Prehrambeno-biotehnološkom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pa je proizveden jogurt, probiotički
jogurt, fermentirano acidofilno i fermentirano bifido mlijeko te kefir
od kozjeg mlijeka s dodatkom mlijeka u prahu, koncentrata proteina sirutke
i inulina i uspoređen s kravljim mlijekom. U pokusima su korištene DVS
kulture: jogurtna kultura YC 180, mješovita kultura Lactobacillus acidophilus,
Streptococcus thermophilus i Bifidobacterium spp. ABT 4, Lactobacillus
acidophilus La 5 i Bifidobacterium bifidum Bb 12 (Chr. Hansen) te zamrznutakefirna
kultura KC 1 (Visby) odnosno kefirna zrnca iz domaćinstva.
U ovim istraživanjima svi fermentirani proizvodi od kozjeg mlijeka imali
su mekšu konzistenciju u odnosu na iste od kravljeg mlijeka. Konzistencija
kontrolnih proizvoda od kozjeg mlijeka (bez dodataka) bila je gotovo tekuća.
Također senzorska svojstva probiotičkih proizvoda od kozijeg mlijeka bila
su bolja nego kod onih od kravljeg miljeka, a i samo vrijeme fermentacije
bilo je brže.
4.2. Probiotički kiselomliječni napitci
Za dobivanje probiotičkog proizvoda najčešće se koriste bakterijemliječne
kiseline iz rodovaLactobacillus, Streptococcus i Bifidobacterium, aliza
uspješno probiotičko djelovanje potrebne su točno određene vrste tihrodova
koje imaju dokazano terapijsko djelovanje. Proizvodi koji u sebi sadrže
bakterije mliječne kiseline (BMK) - probiotike, imaju velik značaj i to
je jedan od razloga što je ovih proizvoda sve više na tržištu.
Dokazano je da je čovjek od svoje najranije aktivnosti koristio prirodno
fermentisane proizvode, neznajući da su BMK prirodnog ambijenta, koji
ga okružuje u najvećem broju slučajeva odgovorne za nastajanje fermentisanih
proizvoda. U posljednjih desetak godina sve se više radi na konstrukciji
starter kultura za dobivanje probiotičkih proizvoda, a što je posljedica
izučavanja BMK na molekularno-genetičkom nivou. Prilagođavanje standardnih
tehnologija za proizvodnju kiselomliječnih napitaka ili razvoj novih tehnoloških
linija za dobivanje probiotičkih proizvoda, zavisiće od fizioloških zahtjeva
BMK koje se budu koristile kao probiotici.Uključivanje sojeva bifidobakterija
u starter kulture ima sve više značaja, s obzirom da su različite vrste
soja Bifidobacterijum najbrojnije u digestivnom traktu čovjeka. U posljednje
vrijeme se sve veći broj fermentisanih proizvoda koji sadrže žive BMK
humanog porijekla pojavljuju na tržištu za mliječne proizvode sa BMK,
koje imaju direktnog uticaja na zdravlje ljudi.Mlijeko fermentisano pomoću
sojeva Lactobacillus acidophilus prisutno je na svjetskom tržištu već
više godina. Šta više, različiti sojevi Lactobacillus acidophilus se koriste
za dobivanje mliječnih proizvoda, kao što su acidofilni jogurt ili slatko
acidofilno mlijeko. Nutritivna kao i tarapeutska vrijednost mliječnih
proizvoda koji sadrže žive forme Lactobacillus acidophilus su predmet
istraživanja već dvije decenije. Međutim, razvoj palete mliječnih proizvoda
baziranih na Lactobacillus acidophilus može imati problema. Glavne poteškoće
su vezane za spor rast većine Lactobacillus acidophilus u mlijeku, posebno
bez dodataka stimulatora rasta, kao i održavanje varijabilnosti bakterija
tokom skladištenja do finalne upotrebe, relativno visoke kiselosti i veoma
često usljed neprihvatljivog mirisa ili konzistencije proizvoda.
Mnoga istraživanja su dokazala da industrijska primjena sojeva bakterija
mliječne kiseline ne predstavlja ekološku opasnost, niti ima negativnih
efekata na zdrastveno stanje potrošača.
4.3. Probiotički sir od kravljeg i kozjeg mlijeka
U posljednje vrijeme raste interes za proizvodnju različitih probiotičkih
proizvoda, pa tako i probiotičkog sira.Dokazano je da proizvodi moraju
sadržavati minimalno 106 živih bakterija po mL/g proizvoda da bi imali
terapeutsko djelovanje.
Pošto probiotičke bakterije sporo rastu u mlijeku i spori su proizvođači
kiseline i tvari arome, često se kombiniraju s neprobiotičkim bakterijama
mliječne kiseline. Tako su seDrgalić I., Tratnik Lj., Božanić R. i Koruga
S. u svom radu bavili proizvodnjom sira sa probiotičkim bakterijama i
to primjenom mješovite ABT-4 kulture koja sadržava probiotičke bakterije
Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium spp. te neprobiotičku bakteriju
mliječne kiseline Streptococcus thermophilus. Oni su izabrali kozje mlijeko
jer je puno probavljivije od kravljeg, posjeduje jače izražene bakteriocidne,
imunološke te antialergijske osobine. Oni su u pokusima proizvodnje svježeg
sira koristili sirovo kozje i kravlje mlijeko dobiveno od domaćinstva
iz okolice Zagreba.Utvrdili su da je optimalna količina sirila za sirenje
kozjeg mlijeka (0,01%), bez obzira na udjel mliječne masti.Oni su dobili
različite rezultate, ovisno o postotku mliječne masti u kravljem i kozjem
mlijeku.
Probiotički svježi sirevi od kravljeg i kozjeg mlijeka proizvedeni uz
optimalne uvjete bili su 100% prihvatljivi od testiranih potrošača i to
s prosječnom ocjenom 7,72 za probiotički svježi sir od kravljeg mlijeka
te 7,61 za probiotički svježi sir od kozjeg mlijeka. Na osnovu ovoga vidimo
da se danas ulaže veliki trud kako bi se proširio asortiman proizvoda
sa probiotičkim bakterijama, a koji bi zadovoljili potrebe potrošača.
4.4. Aroma probiotičkog jogurta sa i bez dodataka
Jogurt je danas najpoznatiji fermentirani mliječni proizvod, a veoma
je popularan ne samo zbog terapijskih svojstava nego i zbog karakteristične
arome, okusa, izgleda i konzistencije.
Jogurt se proizvodi kontroliranom fermentacijom jogurtnih kultura. Jogurtna
kultura sadrži dvije bakterije mliječne kiseline i to Streptococcusthermophilus
i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus. Te dvije kulture
rastu u simbiozi.Jogurtnoj kulturi mogu se dodati probiotičke bakterije
koje poboljšavaju terapijska svojstva jogurta. Da bi se stimulirao rast
i metabolička aktivnost probiotičkih bakterija, jogurtu se dodaju oligosaharidi
kao prebiotici.Karakterističnu aromu jogurtu uglavnom daju laktobacili
koji proizvode mliječnu kiselinu i acetaldehid, ali kompleksna aroma je
izbalansirana mnogim nusproizvodima fermentacije i drugim karbonilnim
spojevima kao što su aminokiseline.Najvažnija tvar arome jogurta je acetaldehid.
Njegova koncentracija mora biti relativno visoka jer o njemu ovisi optimalan
okus jogurta. Druga važna komponenta je diacetil. Prisustvo diacetila
vrlo je važno jer doprinosi delikatnom, punom okusu i aromi te pojačava
okus jogurta.U jogurtu je i limunska, ali i različite organske kiseline
(mravlja, octena, propionska i dr.) o kojima djelomično ovise konačna
svojstva i senzorske karakteristike fermentiranih proizvoda.
Postoji mnogo metoda za određivanje tvari arome, a jedna od najčešće korištenih
metoda za određivanje komponenata arome je headspace plinska kromatografija.
5. Terapijska svojstva biofermentiranih mlijeka
Probiotički proizvodi danas se koriste upravo iz razloga što imaju terapeutsko
djelovanje i utiču na zdravlje čovjeka. Postoji nekoliko aspekata sa kojih
se posmatra njihovo djelovanje na zdravlje čovjeka, a to su ublažavanje
alergijskih reakcija i infekcija, olakšanje kod iritabilnog kolona, regulacija
crijevne mikroflore i probave.
Ljudski gastrointestinalni sistem sastoji se od kompleksnog mikrobnog
ekosistema kojega čini nekoliko stotina različitih bakterijskih vrsta.
Debelo crijevo je, posebice, vrlo gusto naseljeno mikroorganizmima čija
koncentracija prelazi 1011 stanica po gramu sadržaja. Ovi mikroorganizmi
i njihovemetabolizamske aktivnosti mogu pozitivno i negativno uticati
na ljudsko zdravlje. Izraz “intestinalna mikroflora” (različite bakterijske
vrste u crijevima) podrazumijeva njeno korisno djelovanje na zdravlje
čovjeka, a samo su neke bakterijske vrste patogene.Uspješna primjena probiotičkih
fermentiranih mlijeka u terapiji određenih humanih bolesti uključuje slijedeće:
a) adheziju probiotičkih mikroorganizama na humane intestinalne stanice;
b) opadanje fekalne mutagenosti;
c) poboljšanje konstipacije;
d) proizvodnju bakteriocina;
e) uticaj na površinski karcinom mjehura;
f) uticaj na mikrobnu populaciju sline.
Rezultati ekstenzivnih istraživanja potvrdili su blagotvorno djelovanje
fermentiranih mliječnih proizvoda u slučajevima netolerancije laktoze,
infekcija probavnog sistema, viralne dijareje, dijareje uzrokovane antibioticima,
u prevenciji i tretmanu putničke dijareje te gastritisa uzrokovanog bakterijom
Helicobacter pylori. Manje konzistentni rezultati dobiveni su proučavanjem
djelovanja fermentiranih mlijeka pri uticaju radioterapije, konstipacije
i prevencije karcinoma.U slijedećoj tabeli dati su primjeri korisnog djelovanja
probiotičkih fermentiranih mlijeka naljudsko zdravlje.
Tabela 4: Primjeri korisnog djelovanja probiotičkih fermentiranih
mlijeka na ljudsko zdravlje
Blagotvorni učinak : |
Mogući mehanizam djelovanja : |
Poboljšanje tolerancije laktoze |
Smanjena koncentracija laktoze u proizvodu, laktazna aktivnost BMK,
aktivna laktaza prisutna u proizvodu. |
Suzbijanje dijareje uzrokovane antibioticima te putničke dijareje
|
Suzbijanje patogena probiotičkim bakterijama i biogenima ( mliječna
kiselina, laktoferin ), kompetitivna inhibicija, normalizacija intestinalne
mikrobne populacije. |
Suzbijanje gasroenteritičkog rotavirusa |
Modulacija sastava intestinalne mikrobne populacije, indukcija ekspresije
intestinalnog mucin gena, obnavljanje oštećene permeabilnosti epitela,
imunomodulacija. |
Kontrola upalnih bolesti crijeva |
Normalizacija intestinalne mikrobne populacije, imunomodulacija
koja dovodi do uravnoteženog imuno odgovora, opskrba epitelnih stanica
debelog crijeva kratkolančanim masnim kiselinama i vitaminima ( folati
). |
Redukcija faktora rizika za nastajanje karcinoma debelog crijeva |
Redukcija toksičnih/mutagenih reakcija u crijevima, opskrba epitelnih
stanica debelog crijeva kratkolančanim masnim kiselinama i vitaminima
( folati ), smanjenje dekonjugacije žučnih soli i njihove sekrecije,
poboljšanje nutritivne bioraspoloživosti te antikarcinogena aktivnost
sastojaka mlijeka
( konjugirana linolna kiselina, bioaktivni peptidi, glutation ). |
Krajem 2007. godine objavljen je prijedlog Liste zdravstvenih tvrdnji
vezano na EU Direktivu o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. U Listi
se osim ostalih nutrijenatau hrani, obrađuju i probiotičke bakterije (ukupno73
vrste), prema čijoj se koncentraciji predlaže određena zdravstvena tvrdnja.
Tvrdnjom se potvrđuje, sugerira ilinavodi na mišljenje da postoji veza
između kategorije hranei zdravlja [12]. U slijedećoj tabeli date su neke
vrste probiotičkih bakterija i način njihovog djelovanja na zdravlje čovjeka.
Tabela 5. Primjeri iz Liste zdravstvenih tvrdnji
6. Probiotici i liječenje poremećaja i oboljenja probavnog trakta
Probiotičke bakterije pozitivno djeluju u prevenciji i terapiji različitih
bolesti. Danas se uticaj probiotika na zdravlje proučava s nekoliko aspekata:
ublažavanjealergijskih reakcija i infekcija, olakšanje kod iritabilnogkolona,
regulacija crijevne mikroflore i probave.
Ljudski gastrointestinalni sistem sastoji se od kompleksnog mikrobnogekosistema
kojega čini nekoliko stotina različitih bakterijskih vrsta. Debelocrijevo
je, posebice, vrlo gusto naseljeno mikroorganizmima čija koncentracijaprelazi
1011 stanica po gramu sadržaja. Ovi mikroorganizmi i njihovemetabolizamske
aktivnosti mogu pozitivno i negativno uticati na ljudsko zdravlje.
Danas je opće poznata i dokazana činjenica da su probiotici živi mikroorganizmi
čijom se konzumacijom višestruko pozitivno djeluje na ljudsko zdravlje,
a većina ih se povezuje sa fermentacijom samog proizvoda.Osim u fermentiranimmliječnim
proizvodima bakterije mliječne kiseline probiotičkogdjelovanja mogu se
naći u različitim suplementimau prahu, tekućim ekstraktima, kapsulama
i tabletama.
6.1. Dijareja
Dijareja spada u najčešće bolesti u svijetu i ponekad
može čak da završi i smrtonosno. Postoji više tipova dijareje: akutna
dijareja kod djece, putnička dijareja, dijareja uzrokovana
terapijom zračenja, dijareja uzrokovana liječenjem antibioticima
i dijareja uzrokovana netolerancijom na laktozu.
U većini slučajeva akutna dijareja kod djeceposljedica je infekcije rotavirusima.Istraživanja
koja su obuhvatila djecu udobi od mjesec do 36 mjeseci pokazala su da
svakodnevnokorištenje probiotičkih bakterija mliječne kiseline i/ilibifidobakterija
neovisno o tome jesu li one bile u sastavufermentiranih mlijeka, kapsule
ili oralne rehidratacijskeotopine, smanjuje trajanje dijareje 30 - 40
%. Također rezultati dvogodišnje studije (2000. - 2002.) pokazuju daprobiotičke
bakterije Bifidobacterium lactis i Lactobacillusreuteri u koncentraciji
od 107 cfu/g smanjuju pojavu dijarejeu dojenčadi kao i njezino vremensko
trajanje.
Danas se još uvijek nemože sa sigurnošću govoriti kolika je stvarna učinkovitostupotrebe
probiotičkih bakterija u liječenju putničke dijareje. Rezultati istraživanja
koje je proveo McFarland (2007.),potvrđuju da korištenje mješovite kulture
Lactobacillusacidophilus i Bifidobacterium bifidum uz Saccharomycesboulardiisigurno
i visoko učinkovito djeluje u prevencijiputničke dijareje [14].
Terapijom antibioticima narušava se prirodna ravnotežacrijevne mikrobne
populacije, što omogućava ubrzani rastbakterije Clostridium difficile,
a kao posljedica toga je nastanak dijareje. Istraživanja koja je proveo
McFarland 2006., pokazala su da upotreba probiotika može smanjit rizik
od nastanka dijareje u djece kao posljedice uzimanja antibiotikana 11,9
% od potvrđenih 28,5 % slučajeva u kontrolnoj skupini.
Zračenje je jedna od najčešćih metoda koja se koristi u liječenjubrojnih
tumora. Kao posljedica toga je činjenica dapribližno 80 % pacijenata ima
akutne simptome, od kojihje dijareja najučestalija. Dokazano je da uzimanjem
liofilizirane mješoviteprobiotičke kulture sastavljene od četiri soja
laktobacila, trisoja bifidobakterija i jednog soja Streptococcus delbrueckiisubsp.
thermophilus tijekom terapije, dijareja se možeznačajno smanjiti.
U 80 % laktoza netolerantnih osoba nakon unosa 18 g laktoze mlijekom javlja
se dijareja i/ili nadimanje.
U slijedećoj tabeli prikazani su sojevi probiotičkih bakterija s klinički
potvrđenim djelovanjem na različite vrste dijareje.
Tabela 6: Učinkovitost probiotičke bakterije protiv
dijareje
6.2. Crijevne upale
Probavni sistem je mjesto iznimne metaboličke aktivnosti koju mogu ometati
mnogi faktori kao što su: upala crijeva, promjene crijevne mikroflore,
smetnje u metabolizmu lijekova, povećani unos masti, kao i genetiči faktori.
Danas se u kliničkoj prehrani koriste posebne dijete s probioticima za
liječenje crijevnih upala, jer se unosom odgovarajućih probiotičkih bakterija
mliječne kiseline postižne zaštitini učinak na organizam.
6.3. Urogenitalne infekcije
U ženskoj populaciji česte su infekcije urinarnog trakta. Pojedini sojevi
laktobacila urovaginalnog porijekla posjeduju adhezivna svojstva kojima
inhibiraju i/ili sprječavaju naseljavanje uropatogena na epitelne stanice.
Najbolji učinak imaju bakterije roda L. rhamnosus GR-1 i L. fermentum
RC-14.
6.4. Snižavanje serumske razine kolesterola
U crijevima i jetri mogu da se nalaze znatne količine kolesterola. Visoka
razina kolesterola u plazmi može da dovede i do srčanog udara. Smatra
se da neki sojevi L. acidophilus i Bifidobacteriummogu sniziti razinu
kolesterola u crijevima, međutim mehanizam snižavanja kolesterola još
uvijek nije u potpunosti razriješen.
7. Doziranje i deklaracija probiotika
Sigurnost upotrebe probiotičkih bakterija mora se uvijek iznova procjenjivati.Osim
u fermentiranimmliječnim proizvodima, bakterije mliječne kiseline probiotičkog
djelovanja danas se mogu naći u različitim suplementimau prahu, tekućim
ekstraktima, kapsulama i tabletama.
Premaliteraturnim podacima i kliničkim studijama, za zdravstveniučinak
potrebna je minimalna količina probiotičkih kulturaod 107 cfu/ml napitka
ili 109 cfu/dan, tj. u 100 ml napitka.Jedinica cfu (engl. Colony Forming
Units) – označavabroj poraslih kolonija (npr. 107 cfu/ml odgovara 10 milijunakolonija
u 1 mililitru napitka). Treba naglasiti da nemaju svi fermentirani proizvodi
probiotički učinak, jer im je količina probiotičkih kultura manja od minimalno
potrebne da biproizvod imao probiotički učinak.
Prilikom deklaracije ovih proizvoda treba poštovati određene zakonitosti.
Ako se proizvod želi deklarirati kao probiotik, proizvođačje obavezan
navesti vrstu i količinu mliječno-kiselihbakterija (cfu/ml), napisati
zdravstvenu tvrdnju, te prije stavljanja na tržište napraviti analizu
zdravstvene ispravnosti u zavodu za javno zdravstvo. Danas se ipak postavlja
pitanje do kojesu mjere navodi na ambalaži istiniti i jesu li oni zakonski
regulirani?
Zaključak
Na osnovu svega izloženog u radu može se zaključiti slijedeće :
1. Probiotici djeluju pozitivno na potrošače samo ako se u proizvodu
nalaze u dovoljnoj količini.
2. Prebiotici djeluju pozitivno na zdravlje čovjeka jer u neizmijenjenom
obliku dospijevaju u debelo crijevo i na taj način stimuliraju rast bakterijskih
vrsta koje imaju pozitivan zdravstveni učinak. Kombinacijom prebiotika
i probiotika nastaje simbiotik.
3. Za fermentirane probiotičke proizvode bitna je sposobnost kulture da
utiče pozitivno na senzorska svojstva proizvoda.
4. Interakcija probiotičkih i ostalih mliječno kiselih bakterija u sastavu
utiče na kvalitet gotovog proizvoda.
5. Probiotičke mliječne kisele bakterije znatno snažnije djeluju na patogene
ukoliko se nalaze u fermentiranom mlijeku, nego ako su izloirane kao čiste
aktivne stanice u suspenzijama probiotika.
6. Postoje mnogi zahtjevi kojima mikroorganizmi moraju udovoljavati da
bi bili tretirani kao probiotici. Zajedničko svima je obilježje da povoljno
djeluju na zdravlje domaćina, te da se mogu ciljano koristiti u prevenciji
i liječenju određenih oboljenja.
7. Osim svojih pozitivnih terapeutskih karakteristika, kultura probiotika
mora biti sposobna da preživi pod uticajem parametara procesa, zadrži
svoje probiotičke osobine nakon procesa, te bude sposobna opstati u velikom
broju tokom trajanja skladištenja.
8. Na probiotičkim proizvodima najčešće stoji deklaracija ''terapijski'',
pa ih kupac kupuje s ciljem poboljšanja i očuvanja zdravlja.
9. Različiti mliječni proizvodi, naročito fermentirani probiotički proizvodi,
se uvoze jer ne postoji domaća proizvodnja.
U posljednjih desetak godina probiotičke bakterije imale su značajnu
ulogu u prevenciji i terapiji dijareje. Cilj ovog rada bio je istaknuti
najznačajnije rezultate o preventivnom i terapijskom uticaju probiotičkihbakterija
na: akutnu dijareju kod djece, putničku dijareju,te dijareje uzrokovane
liječenjem antibioticima, zračenjem inetolerancijom na laktozu, utvrđene
u razdoblju posljednjihdesetak godina.Korištenje probiotičkih bakterija
u prevenciji i terapiji različito uzrokovanih dijareja nema isti učinak.
U literaturi često različito interpretirani rezultati o učinkovitosti
probiotičkihbakterija u prevenciji i terapiji dijareje posljedica su iznimnesloženosti
tih vrsta istraživanja.
Literatura
1. Tamime, A.J., Božanić, R., Rogelj,I.( 2003 ): Probiotički
fermentirani mliječni proizvodi.Mljekarstvo 53 (2) 111-134.
2. Šarović, J.( 2006 ): Značaj probiotika i prebiotika u proizvodnji
fermentisanih napitaka. (http://www.tehnologijahrane.com ). Pristupljeno
dana: 30. 09. 2009.
3. Šušković, J., Kos, B., Frece, J., Beluhan, S., Matošić, S. ( 2003
):Sinbiotička svojstva Lactobacillus acidophilus M92.Mljekarstvo 53
(2) 83-110.
4. Krznarić, Ž. ( 2008 ):Klinička prehrana danas.Medicus, Vol. 17, No.
1, str. 65.
5. Kočevski, D. ( 2005 ):Ispitivanje stupnja inhibicije Listeria monocytogenes
u fermentiranim napitcima od kozijeg i kravljeg mlijeka. Diplomski rad,
Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,
Osijek.
6. Lee, Y.K., Salminem, S.( 2009 ): Probiotic microorganisms.Handbook
of Probiotics and Prebiotics, Second Edition.
7. Hruškar, M., Bucak, I., Vahčić, N. ( 2003): Aroma probiotičkog jogurta
sa i bez dodataka. Mljekarstvo 53 (3) 195-210.
8. Lee, Y.K., Salminem, S.( 2009 ): Probiotic microorganisms. Handbook
of Probiotics and Prebiotics, Second Edition.
9. Prof. dr. sc. Papa, B. Zdrav život br. 67/2008. (http://www.zdrav-zivot.com.hr
). Pristupljeno dana: 15. 11. 2009.
10. Šušković, J. Probiotici – funkcionalni dodaci hrani. (http://www.hmu.hr/index.php
). Pristupljeno dana: 25. 11. 2009.
11. Drgalić, I., Tratnik, Lj., Božanić, R., Koruga, S. ( 2006 ): Optimiranje
proizvodnje probiotičkog svježeg sira od kozjeg i kravljeg mlijeka.
Mljekarstvo 56 (2) 107-118.
12. Pollak, L. ( 2008 ): Dodaci prehrani i hrana za posebne prehrambenepotrebe.Medicus,
Vol. 17, No. 1, 47 – 55.
13. Justin L. Sonnenburg, Christina T. L. Chen, Jeffrey I. Gordon (
2006 ): Genomic and Metabolic Studies of the Impact of Probiotics on
a Model Gut Symbiont and Host. PLoS Biology, December , Volume 4 , Issue
12, str. 2213.
14. Samaržija,D., Tudor, M., Prtilo, T., Dolenčić Špehar, I., Zamberlin,
Š., Havranek, J. ( 2009 ):Probiotičke bakterije u prevenciji i terapiji
dijareje. Mljekarstvo 59 (1), 20-24.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|
|