ULOGA MEDICINSKE SESTRE U
GINEKOLOGIJI I AKUŠERSTVU
Obrazovana medicinska sestra koja je stekla znanje o ciljevima, principima
i metodama zdravstveno-vaspitnog rada mora da postane vaspitač omladine
i roditelja.
Ulogu medicinske sestre u ginekologiji i akušerstvu možemo posmatrati
kroz ulogu u polnom odgoju, planiranju porodice, njegu trudnica i njegu
babinjara.
2. Polni odgoj
Polni odgoj, u kom važnu ulogu ima medicinska sestra, treba da usmjeri
čovjekove polne interese u postizanju unutrašnje ravnoteže, te razvijanju
zdravih socijalnih odnosa u porodici i društvu. To je trajni proces koji
dijete započinje u krugu porodice, a nastavlja u vaspitno obrazovnim-ustanovama,
zdravstvenim ustanovama i u okolini u kojoj živi.
Medicinska sestra zna da je polni odgoj sastavni dio procesa odgoja čovjeka
i to od njegovog najranijeg djetinjstva. Rad medicinske sestre, s aspekta
polnog odgoja, usmjeren je na uspostavljanju što prisnijih odnosa između
oca i majke, braće i sestara, jer je to baza polnog odgoja djeteta.
U okviru polnog odgoja djeteta medicinska sestra upoznaje roditelje, edukujući
ih, ukoliko je to potrebno, da na pitanja o seksualnosti djetetu odgovaraju
informacijama adekvatnim njegovoj životnoj dobi.
3. Planiranje porodice
Jedno od osnovnih prava ljudi jeste da oni sami određuju broj djece,
kao i razmak između porođaja. To je ujedno i definicija planiranja porodice.
Realizacija ovog ljudskog prava zavisi od raspolaganja roditelja, prije
svega žene, znanjima i sredstvima potrebnim za planiranje porodice, tako
da se još prije začeća odluči za broj djece i razmak između trudnoća.
Planiranje porodice predstavlja najvažniji dio populacione politike jedne
zemlje, a razvijene zemlje imaju svoje nacionalne programe za planiranje
porodice, prema kojima žena ima sve značajniju i dominantniju ulogu.
Sistem zdravstvenog obrazovanja i vaspitanja treba da omogući punu obaviještenost
bračnih drugova, naročito žena o svim mogućnostima kojima se može uticati
na reprodukciju stanovništva i planiranje porodice.
U okviru službe za zdravstvenu zaštitu žena i planiranje porodice formira
se organizaciona jedinica koja se zove savjetovalište za planiranje porodice
i kontracepciju. Zadaci savjetovališta su mnogostruki, međutim ističu
se dva osnovna zadatka:
1) Obučiti omladinu i bračne parove da poznaju biološke, zdravstvene,
psihološke i društvene problema polnosti, ljubavi i odnosa među polovima.
2) Pomoći bračnim parovima da kroz planiranu biološku reprodukciju dobiju
željeno dijete, a da pobačaj prestane da bude sredstvo za regulisanje
reprodukcije stanovništva, odnosno planiranja porodice.
Osnovni cilj postojanja savjetovališta za planiranje porodice jeste očuvanje
zdravlja žene i rađanje u skladu sa željom i mogućnostima bračnih parova.
U savjetovalištu radi edukovana medicinska sestra i ljekar specijalista.
Obavještavanje građana o radu savjetovališta može se vršiti promocijom
u školama, na kursevima zdravstvenog vaspitanja omladine, prilikom patronažnih
posjeta, i sl. Obaviještenje bi trebalo biti koncipirano tako da potiče
građane da se obrate za pomoć u savjetovalište za planiranje porodice
i kontracepciju. Činjenica je da su žene više zainteresovane za djelatnost
ovog savjetovališta, pa im treba pružiti odgovarajuće obaviještenje uvijek
kada dolaze u zdravstvenu ustanovu, bilo da je riječ o kontroli zdravstvenog
stanja genitalnih organa, o trudnoći, porođaju, abortusu ili nekom drugom
razlogu.
Patronažna sestra može da informiše ljude na terenu na kome radi i da
na taj način animira veliki broj ljudi da se javi u savjetovalište za
planiranje porodice i kontracepciju. Najbolje je da to bude nezvaničan,
usputan razgovor koji će sestra voditi sa ženama prilikom posjete iz sasvim
drugih razloga. U tu svrhu može se koristiti brošurama, lecima, poster
prezentacijama i svim raspoloživim očiglednim sredstvima.
Informisanje o kontracepciji se realizuje na prvom mjestu u službama za
zdravstvenu zaštitu žena, međutim, medicinske sestre to treba da provode
i u ordinaciji opšte i porodične medicine, kako bi kontracepcija postala
pristupačna što širem krugu stanovništva. Medicinska sestra preuzima individualnu
obradu osoba, odnosno edukuje ih kako pravilno koristiti propisanu metodu
kontracepcije od strane lijekara specijaliste.
Propagiranjem sredstava za kontracepciju medicinska sestra radi na uklanjanju
straha od neželjene trudnoće iz intimnog života bračnih parova.
U službama za zaštitu zdravlja žena medicinska sestra edukuje žene o značaju
lične i seksualne higijene, zaštiti od polno prenosivih bolesti, ukazuje
im na značaj redovitih ginekoloških pregleda, a takođe ih obučava za samopregled
dojki. Na taj način medicinska sestra radi na unaprđenju zdravlja žene,
sprečavanju bolesti, kao i pravovremenom otkrivanj bolesti i liječenju.
4. Edukacija trudnica
Zdravstvena kontrola i zaštita trudnica sastoji se u kontrolisanju njenog
opšteg stanja, razvoja ploda i njegovog uticaja na organizam žene. Rad
u savjetovalištu za trudnice obavlja ljekar i medicinska sestra. Pregledi
se u savjetovalištu za trudnice obavljaju jednom mjesečno do sedmog mjeseca,
ako se trudnoća normalno razvija, a od sedmog mjeseca dva puta mjesečno.
Češći pregledi potrebni su u slučajevima gdje su otkriveni razni poremećaji
koji se mogu kontrolisati i liječiti ambulantno.
Željena trudnoća je sigurno najuzbudljivije razdoblje ženinog života koja
stvara novu atmosferu u porodici, mijenja ritam i životne navike. S početkom
trudnoće žena ulazi u novi život. Trudnoća je posebno vrijeme koje donosi
mnoge promjene, dragocijeno i posebno iskustvo. Tokom devet mjeseci razvoja
bebe trudnice prolaze kroz različita stanja i različiti osjećaji čuđenja,
nemira, zabrinutosti, sreće, suze, a pritom je i svaka trudnoća različita.
4.1. Ishrana trudnica (važnost zdrave ishrane u trudnoći)
Uravnotežena ishrana je naročito važna u toku trudnoće, jer tijelo trudnice
od prvog dana predstavlja izvor života za dijete. Ishrana tokom trudnoće
treba da bude raznolika, da sadrži sve hranjive materije, minerale i vitamine.
Trudnice trebaju da uzimaju namirnice bogate bjelančevinama - zbog rasta
ploda, te ugljenim hidratima i mastima koje im služe kao energetski materijal,
a posebno se povećava i potreba za vitaminima i mineralima.
Posebnu pažnju treba obratiti na unos Fe, da ne bi došlo do smanjenja
rezervi Fe kod majke - sideropeniske anemije, odnosno do pojave
rađanja djece sa malom porođajnom težinom, nedonesenosti i prekomjernog
rasta placente.
Folna kiselina je važna za izgradnju mozga i kičme te sprečavanja
anomalija djeteta, pa je zbog toga bitno staviti akcenat na unos hrane
bogate folnom kiselinom.
Trudnoća nije vrijeme za redukciju ishrane, ali pravilna ishrana uz šećer
i masti u malim količinama, dovoljan unos tečnosti, izbjegavanje unošenja
alkohola, redukcija pušenja, ravnomjeran raspored unosa hrane, nepreskakanje
obroka posebno doručka, dobro pranje voća i povrća, izbjegavanje sirovih
jaja i mesa jako je važno u ishrani trudnica. Za trudnice je najpovoljnije
da hranu uzimaju češće i u malim količinama (5-6 obroka), jer se na taj
način postiže bolja probava. Rastom ploda trudnica iz dana u dan dobiva
na TT, ali treba naglasiti da taj porast težine ne smije na kraju trudnoće
biti veći od 10-12kg.
4.2. Higijena trudnica
Odjeća trudnica treba da je komotna i da obezbedi normalnu toplinu tijela,
a obuća takođe komotna sa nižim potpeticama.
Zbog pojačanog lučenja lojnih i znojnih žljezda trudnicama se savjetuje
kupanje najmanje jedanput dnevno u vidu tuširanja.
Njega bradavica mora se primjenjivati tokom cijele trudnoće jer se na
taj način smanjuju komplikacije pri dojenju.
Redovna posjeta stomatologu.
5. Edukacija porodilja
Porođaj ne mora da bude bolan, bol pri njemu nije ni potreban, a ni
koristan.
Uticajem riječi, govora stvoren je uslovni bolni refleks. Taj refleks
se može ukloniti savremenim vaspitanjem i pripremom trudnica za porod.
U pripremi trudnica će se upoznati sa anatomijom i fiziologijom svojih
polnih organa, sa fiziologijom trudnoće i porođajnim kontrakcijama.
Cilj psihofizičke pripreme za porod je da žena zauzme aktivan stav da
bi mogla da se koncentriše na tok svog porođaja, a to zavisi od same trudnice.
Jedan od uzroka bolnosti kontrakcija leži u tome što zbog nedovoljnog
dotoka kiseonika kontrakcije nisu pravilne. Da bi to spriječila trudnica
treba da se nauči tehnici disanja i mišićne relaksacije što omogučuje
dobar dotok kiseonika.
• Vježbe relaksacije
• Vježbe disanja
Ako trudnica dobro uvježba tipove disanja i opštu relaksaciju, lakše će
tokom poroda psihički i fizički savladati bol prilikom kontrakcija. U
toku porođaja trudnica treba da sarađuje sa ljekarom i babicom, sluša
njihove savjete i sugestije.
5.1. Njega porodilja
Babinje su posleporođajni period koji traje 6-8 nedelja kada treba da
se svi organi,a naročito genetalni,inovacijom povrate u predgravidno stanje.Jedino
se dojke dalje razvijaju zbog specifičnosti funkcije,a rane ukoliko su
nastale tokom poroda zarastaju.
Potrebno je odezbjediti njegu porodilje u vidu:
• kontrole opšteg stanja,
• kontrole genitalnih organa,
• kontrole laktacije,
• kontrole funkcije drugih organa,
• kontrola i njega rane.
Kontrola opšteg stanja započinje već u rađaoni u četvrtom porođajnom dobu
i traje do zvršetka babinja. U prvih 24h prati se puls, TA, TT, psihološko
stanje, boja kože i sluzokože, disanje,....
Kontrola lohija odmah poslije porođaja lohije se sastoje gotovo isključivo
od krvnih elomenata i dosta su obilne, a vremenom se izgled mijenja i
količina smanjuje.
Lična higijena porodilje - održavanje lične higijene prvih dana mora biti
intenzivnije zbog pojačanog znojenja, a poseban akcenat se mora stavitina
njegu dojki, genitalnih organa i rana nastalih usled poroda.
5.2. Ishrana porodilja
Porodilja prva tri dana davati lako svarljivu i kašastu hranu. Pojačan
unos tekućine, a hrana treba da bude bogata vitaminima, mineralima i željezom.
5.3. Dojenje (laktacija)
Dojenje je jedini način fiziološkog hranjenja i napredovanje djeteta.
Prije svakog dojenja babinjara mora oprati ruke i dojke. Kod dojenja majka
mora voditi računa da djetetu da onu dojku koja je prethodno bila druga,
odnosno da dojke daje naizmenično radi boljeg pražnjenja.
Podoje obavljati na 3-4 sata, osim noću kada po pravilu jedan podoj preskače.
Da bi beba efikasno sisala bitno je pravilno stavljanje bebe na dojku,
o čemu babinjari objasni babica kada donese dijete prvi put na podoj.
• Stavljanje bebe na dojku
• Položaji za dojenje
Poslije podoja beba se podigne i ispravi da bi podrignulo i izbacilo eventualni
progutani vazduh.
Porodilja ima dovoljnu količinu mlijeka ako dijete jede najmanje 8x tokom
dojenja čuje se kako guta, između podoja izgleda zadovoljno, koža je ružičasta
i brašunasta, pelene su mokre 6x ili više, a mokraća gotovo bez boje i
dobija na kilaži 20-30gr dnevno.
Zaključak
Osnovni zadatak medicinske sestre i medicinskog tehničara je unapređenje
zdravlja i sprečavanje bolesti. Nerazdvojiva povezanost sa zdravstvenom
njegom je poštovanje života, dostojanstva i prava čovjeka.
U skladu sa prethodno navedenim medicinska sestra brine za očuvanje života
i zdravlja žene. Svoj posao obavlja humano, stručno i odgovorno, te u
odnosu sa pacijentom poštuje njegove individualne potrebe i vrijednosti.
Literatura
1. D. Mladenović, Z. Bogdanović, A. Mihajlović, Ginekologija i akušerstvo,
šesto izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
2. Broz, Budisavljević, Franković, Zdravstvena njega,treće izdanje,Školska
knjiga, Zagreb,1999.
3. D.Ćetković, Akušerstvo, prvo izdanje, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Sarajevo,1986.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|