OSTALI SEMINARSKI RADOVI
IZ MEDICINE |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ALERGIJSKE BOLESTI OKA
Alergijski konjuktivitis je alergijska bolest spojnice
oka čiji su uzroci vezani najčešće na razne alergene: smog, dim, plinovi,
UV i druga zračenja, produžena izloženost TV i računalnim ekranima.
Broj alergena raste iz dana u dan. Osim navedenih treba
navesti i klasične alergene kao biljnog i životinjskog porijekla: grinje,
polen,perje i dr.
Zajednički simptomi upalnih promjena spojnice su: hiperemija,
eksudacija sa edemom, papilarna hipertrofija, pojačano
lučenje sekreta i blefarospazam. Subjektivne smetnje su:
svrbež, pečenje, fotofobija, osjećaj stranog
tijela u oku. Svi ovi simptomi zastupljeni su u pojedinim formama
u različitom intenzitetu.
O BOLESTI
Alergije
oka uglavnom zahvaćaju konjuktivu, mukoznu memebranu koja pokriva
očnu jabučicu i unutrašnjost kapka. Konjuktiva je kao i koža u direktnom
kontaktu sa vanjskim svijetom, prema tome je i direktno izložena brojnim
alergenima. Bogata je krvnim žilama te ima mnogo više mastocita nego pluća.
Upravo zato burno reagira na alergene. Oko polovine ljudi koji boluju
od alergija imaju alergijski konjuktivits.
Suzne žlijezde su locirane u gornjem vanjskom uglu oka. Suze sadrže vodenu
komponentu, imunoglobuline, limfocite i enzime.
Rožnica je prozirni sloj smješten ispred leće. Ne sadrži krvne žile, ima
vrlo slabu imunološku aktivnost.
Alergijski konjuktivitis najčešća je bolest oka. Često je udružena s alergijskim
rinitisom. Najizraženiji simptom ove bolesti je izraziti svrbež očiju.
Pri tome je vidna oštrina najčešće nepromijenjena.
Glavne forme alergijskog konjuktivitisa:
1. Sezonski ili atopični (SAC) konjuktivitis
2. Vernalni keratokonjuktivitis
3. Kontaktni ili akutni konjuktivitis
4. Gigantopapilarni konjuktivitis (GPC)
5. Bakterijski ili gljivični alergijski konjuktivitis
1. Sezonski ili atopični konjuktivitis
Najčešće je vezan za periodičku pojavu alergena u okolini (npr. pelud
ili alergeni životinjskog porijekla). Vrlo često je udružen sa alergijskim
promjenama na koži (osipi, kruste, ragade) i respiratornom traktu (curenje
nosa i kihanje). Vrlo često ga nalazimo u ljudi koji su imali atopični
dermatitis u djetinjstvu. Ako duže traje može zahvatiti i korneu.
Oči su intenzivno crvene, edematozne i osjetljive na svjetlo. Može biti
izražena papilarna ili folikularna hiperplazija spojnice. Nalaz je sličan
onome kod klamidijskog konjuktivitisa. Ako se ne liječi trajno zadebljala
konjuktiva i češanje oštećuju korneu što može oštetiti vid. U vrlo teškim
slučajevima može dovesti do sljepoće.
2. Vernalni keratokonjuktivitis (VKC)
Bolest je tipična za dječju dob. Javlja se oko pete godine života, a prolazi u pubertetu. Puno se češće javlja u muške djece. Javlja se u rano proljeće, ciklički. Kao provokativni faktor navodi se UV zračenje, pojava peludi i dr. Sluznica je hiperemična, mliječnog izgleda. Izraženi su fotofobija i suzenje. Podrobnija pretraga sluznice kod težih formi ponekad pokazuje jako oštećenje mastocita uz akumulaciju eozinofila uz limbus. To su tzv TRANTASOVE MRLJE. Preporuča se preventivno nošenje tamnih naočala.
3. Kontaktni ili akutni alergijski konjuktivitis
Nakon prvog kontakta sa alergenom javlja se senzibilizacija na taj alergen. IgE antitijela su vezana na ovdje prisutne brojne mastocite. Nakon ponovnog kontakta sa istim alergenom mastociti odmah otpuštaju histamin i druge medijatore. Rezultira jaka reakcija spojnice: pečenje, svrbež, suzenje i crvenilo. Javlja se fotofobija. Kapak može oteći, a konjuktiva može protrudirati izvan kapka. Zahvaćena su oba oka. Bolest najčešće provociraju: trava, pijesak, kućni ljubimci. Dakle, najmarkantniji simptom je jaki edem. Iako izgleda dramatično, bolest se spontano povlači za par sati.
4. Gigantopapilarni konjuktivitis
Pojava ja vezana na prisutnost stranog tijela u konjuktivalnoj vreći. Najčešće se radi o proteinima nakupljenim na mekim kontaktnim lećama. Prisutna je izrazita papilarna hiperplazija.
5. Bakterijski ili gljivični alergijski konjuktivitis
Javlja se kao reakcija preosjetljivosti na antigen gljivičnog ili bakterijskog porijekla. Kao najčešći uzročnici spominju se Klamidija i Stafilokok.
PATOFIZIOLOGIJA ALERGIJSKOG KONJUKTIVITISA
Sklonost alergijama vezana je za pojam atopičnog sindroma. Negdje od
70. tih godina prošlog stoljeća pojam atopičnog sindroma obuhvaća alergijske
reakcije koje se ispoljavaju na sluznicama i koži. Dakle, promjene su
prisutne na dijelovima tijela koji direktno komunicira sa okolinom. Tu
ubrajamo: atopični dermatitis (u Njemačkom govornom području govorimo
o neurodermitisu ili endogenom ekcemu), alergijski rinitis, alergijski
konjuktivitis, astmu.
Alergija se, ovisno o naslijeđu i vanjskim provokativnim faktorima ispolji
ili na sluznici ili na koži. Samo u 15-30%slučajeva simptomi se pojavljuju
podjednako na koži i sluznici. Najčešće se izmjenjuju jedna i druga forma.
Gotovo uvijek se izmjene ispoljavaju između šeste i sedme godine života.
Alergenski provokatori mogu biti vrlo različiti: inhalacioni, nutritivni,
klimatski uvjeti, stres i drugi. Atopija je vezana na "atopični gen"na
kromozomu 14q11.2 (Lancet, 1996), što znači da se sklonost pojačanoj "pogrešnoj"
funkciji obrane nasljeđuje. Uz adekvatan "trigger"-okidač ta
pogrešna, a pojačana obrana počinje djelovati. Već smo rekli da svaka
supstanca s kojom dolazimo u kontakt sluznicom ili kožom stavlja na kušnju
naš imunološki aparat. Obrambeni sistem revno analizira, prepoznaje i
uklanja sve što može oštetiti organizam. U ovih osoba, nažalost, ta je
reakcija neadekvatna. Obrambeni sustav aktivira cijeli niz obrambenih
reakcija. Osobe sa atopijom imaju urođen poremećaj funkcioniranja određene
forme leukocita, tj. ne postoji pravilna kontrola produkcije antitijela.
Količina antitijela je povećana i to posebni IgE frakcija. Ukoliko u osobe
postoji povećana količina IgE antitijela u krvi, a osoba nema alergije
u anamnezi, najvjerojatnije se radi o latentnoj formi alergija. To znači
da osoba još nije došla u kontakt sa provokatorom koji će pokrenuti alergijski
mehanizam djelovanja. Ako u roditeljskoj anamnezi postoji pozitivan podatak
o alergiji može se uzeti uzorak krvi iz pupkovine pri rođenju i odrediti
visina IgE antitijela.
U ranoj alergijskoj reakciji dolazi do prodora alergena u sluznicu konjuktive.
Plazma stanice proizvedu antigen specifična IgE antitijela koja se vežu
na površinu mastocita. Kada dođe do slijedećeg kontakta sa antigenom on
se veže na IgE antitijela koja su fiksirana na površini mastocita. Rezultat
te reakcije je razgradnja mastocita i oslobađanje :histamina, faktora
kemotaksije eozinofila, prostaglandina i leukotriena. Histamin izaziva
edem svrbež i crvenilo, prostaglandini bol i edem, leukotrieni kemotaksiju,
edem i povećanu vaskularnu propusnost.
I na eozinofilima su receptori za IgE antitijela pa nakon ponovnog kontakta
sa antigenom dolazi do razgradnje istih. I oni ispuštaju u okolinu medijatore
upale čime se još pogoršava klinička slika. Posebno se ističe osnovni
protein (major basic protein). On je najodgovorniji za nastavljanje alergijske
reakcije ponovnim izazivanjem degranulacije mastocita koje traje i nakon
što se ukloni antigen.
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Da se alergijska bolest oka ne bi zamijenila sa drugim bolestima treba imati na umu da su osnovni simptomi ove bolesti svrbež i pečenje. Diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze slijedeće bolesti:
SUHO OKO
Bolest nastaje radi smanjene produkcije suza. Dominantni simptom je osjećaj grebenja, prisutnosti stranog tijela i pečenja. Javlja se iza 65 te godine života. Simptomi se pojačavaju uzimanjem nekih oralnih medikamenata: betablokatori, anitihistaminici, sedativi.
OBSTRUKCIJA NAZOLAKRIMALNOG DUKTUSA
Bolest također susrećemo kod starijih osoba.Simptomi su:vodene, suzne oči koje ne svrbe i ne peku.
UPALA SPOJNICE BAKTERIJSKOG ILI VIRUSNOG OBLIKA
U slučaju bakterijske upale spojnica je izrazito
crvena, kapci su slijepljeni, naročito ujutro. Prisutan je gnoj. Kod virusne
upale spojnica je svjetlo crvena. Čest uzročnik virusne upale je adenovirus.
Vrlo je kontagiozan. Lako se prenosi na mjestima kao što su bazeni.
Ponovimo: za razliku od navedenih alergijski konjuktivitis svrbi, mliječno
je crvene boje, manje peče nego kod suhog oka, kapci nisu slijepljeni
ujutro.
LJEČENJE
Da bi odabrali pravilnu terapiju potrebna je dobra anamneza. Isto tako treba obratiti pažnju na kliničku sliku. Ako ikako možemo ukloniti etiološki faktor to ćemo učiniti. Od posebne je važnosti pacijenta upozoriti da ne češe oko jer se time oštećuje još više mastocita i time oslobađaju dodatno medijatori upale.Terapija je uglavnom simptomatska.
Antihistaminici
se daju peroralno ili topički. Ovaj drugi oblik ima prednost nad prvim
i u novije se vrijeme koristi uglavnom ovaj način primjene. Antihistaminici
blokiraju histaminske receptore na konjuktivi. Peroralno primjenjeni ovi
lijekovi suše oko. Rezultat antihistaminskog djelovanja je smanjen svrbež.
Ova terapija ne djeluje na crvenilo i edem.
Lijekovi koji smanjuju kongestiju
smanjuju crvenilo tako što suze krvne žile. Ne smiju se dugo upotrebljavati
jer mogu izazvati naviku i pogoršati postojeći glaukom.
U lakšim slučajevima kombinirati ćemo obje vrste lijekova. Time se smanje
crvenilo, svrbež i edem.
Topički stabilizatori mastocita
Preveniraju otpuštanje kemijskih medijatora upale. Efektni su u svim slučajevima
alergijskog konjuktivitisa. Preparati su naročito dobri u liječenju vernalnog
i alergijskog konjuktivitisa. Mnogi od njih mogu se dati u dječjoj dobi,
a promptno smanjuju svrbež i pečenje. Ako se daju pravovremeno mogu prevenirati
simptome bolesti.
Topikalni antiupalni medikamenti
Steroidne kapi rezervirane su za teže slučajeve radi poznatih nuspojava:
povećavaju očni tlak i mogu izazvati kataraktu, te povećavaju tendenciju
krvarenja. Inače inhibiraju sintezu leukotriena i prostaglandina.
Nesteroidni antireumatici inhibiraju sintezu prostaglandina, a nuspojave
su im slične onima koje izazivaju kortikosteroidi.
Uz svu navedenu terapiju neophodno je potrebno mehanički zaštiti oko (sunčane naočale), rehidrirati oko, što pomaže otplavljivanju alergena. (BRUNAC kapi , npr.vlaže i imaju mukolitični efekt).
ZAKLJUČAK
Iz navedenog se dade zaključiti da ima sve više alergijskih bolesti oka. Za pravilnu terapiju potrebno je postaviti točnu dijagnozu. Za to je potrebno uzeti dobru anamnezu. Terapija se sastoji u uklanjanju etioloških faktora, topičkoj primjeni stabilizatora mastocita, kao i mehaničkoj zaštiti oka i njegovoj rehidraciji. Pri izboru lijekova prednost dajemo onima sa što manje nuspojava. Uputno je, ako je ikako moguće lijekove aplicirati profilaktički.
LITERATURA
1. http://www.medicinenet.com/eye_allergy/article.htm
2. PLIVA zdravlje: alergijski konjuktivitis u nosioca kontaktnih leća, objavljeno 30.06.2004.
3. PLIVA zdravlje:alergijski konjuktivitis,objavljeno:06.08.2003.
4. NEURODERMITIS,hans - Werner Tuttenberg: Medicus Verlag Gesundheit, Berlin,1997.
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
