|
FRANCUSKA VINA
Francusko
vino spada već stoljećima u sam svjetski vrh i nerijetko je o njemu pisala
povijest. Kao nijedna druga zemlja svijeta, Francuska kombinira svoje vino
sa kulturom i spravlja prava kulinarska umjetnička djela. Za sve svjetske
vinogradare francusko vino još uvijek vrijedi kao mjerilo. Različita podneblja
i tla razlog su nevjerojatnoj raznovrsnosti, od laganih, bijelih vina iz
doline Loire do težih, crnih vina iz pirinejskog juga.
Sasvim visoko na svakoj vinskoj karti već odavno stoji vino iz Bordeauxa
i Burgundije. I regija Champagne,
sa svojim pjenušavim vinima, je Francuskoj donijela svjetsku slavu. Ove
kapljice su poznavateljima sasvim jedinstvene. Po posebnosti su znana imena,
poput Mouton-Rothschilda, Kruga
ili Chambertina.
Osim proslavljenih koji se izvoze, u mnogim regijama se proizvodi vino jedva
poznato izvan svog okruženja. U Nizzi je tako lokalno poznato bijelo
vino Bellet, a u Limouxu
pjenušac.
2. TRADICIJA VINA U FRANCUSKOJ
Francuska je jedna od najvećih zemalja proizvođača vina u svijetu, poznata
po odličnoj kvaliteti vina. U Francuskoj se u vinu sjedinjuju mnoge značajke
regije: struktura tla te njegov sastav, položaj i nagib terena, broj sunčanih
dana, količina padalina, mraz, vrućina i vjetar. Ne samo da rad u vinogradu
utječe na kvalitetu vina, nego je od iznimnog značenja i podrumarstvo.
Vino govori o čovjeku koji ga proizvodi. Ono ocrtava njegov karakter,
njegovo kulturno i povijesno naslijeđe, njegovu filozofiju i njegovu etiku.
2.1. Povijesni pregled vinarske tradicije u Francuskoj
Na površini od oko 914.000 ha rodnih vinograda, (stanje u 2001. godini)
Francuska proizvede godišnje oko 55.000.000 hl vina, pa na svjetskoj rang
ljestvici zauzima treće mjesto po površini pod lozom (iza Španjolske i
Italije), a najčešće drugo po proizvodnji vina (iza Italije). Vinogradima
i proizvodnjom vina najbogatiji dio zemlje je jug Francuske gdje se u
samo devet departmana nalazi polovica svih površina pod lozom.
Grafikon 1: Prikaz zemalja sa najvećom površinom pod vinogradima
Grafikon 2: Prikaz površina
vinograda po kontinentima 2006. godine
Većina francuskih vinskih regija proizvode vino još iz vremena Rimskog
carstva. Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa
do pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj.
Francusko vino je nastalo još u 6. stoljeću p.n.e., kada su stari
Grci kolonizirali i nastanili južni Gaul. Uzgoj vinove loze posebno
je napredovao s osnivanjem grčke kolonije Marseille. Rimsko carstvo
licenciralo je regije na jugu da proizvode vino. St. Martin od Toura
(316.-397.) bio je zadužen i za širenje
kršćanstva i za sadnju vinograda. U Srednjem vijeku, monasi su održavali
vinograde te se bavili očuvanjem znanja i vještina o pravljenju vina.
Manastiri su imali resurse, sigurnost i motivaciju da proizvode stalne
količine vina kako za misne proslave tako i za zaradu. U to vrijeme najbolji
su vinogradi bili u vlasništvu manastira a njihovo se vino smatralo vrhunskim.
S vremenom je i plemstvo razvilo svoje velike vinograde. Međutim, Francuska
revolucija je dovela do konfiskacije većine vinograda u posjedu Crkve
i drugih.
Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do pristupačnih
koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj. Dva najvažnija obilježja
vrhunskih francuskih vina su „terroir” koji podrazumijeva vezu stila vina
sa specifičnim lokacijama vinograda i proizvodnjom, te „Appellation
d’Origine Contrôlée” (AOC) sistem. Pravila apelacije precizno definiraju
koje se varijacije grožđa i načini proizvodnje dopuštaju u svakoj od nekoliko
stotina geografski definiranih apelacija, a to mogu biti cijele regije,
pojedinačna sela ili vrlo konkretni vinogradi.
Napredovanje francuskog vinarstva nakratko je stalo kada su se pojavile
bolesti loze poput plijesni i filoksere (trsna uš) u cijeloj zemlji, pa
čak i u cijeloj Evropi, koje su poharale vinograde. Nakon toga uslijedio
je ekonomski krah u Evropi, a potom i dva svjetska rata, pa se francuska
vinska industrija oporavljala od štete desetljećima. U međuvremenu je
došla i konkurencija koja je postala direktna prijetnja dragocjenim francuskim
brandovima kao što su Champagne i Bordeaux.
2.2. Činjenice o francuskom vinu
Francuska je jedna od zemalja koje imaju dugu povijest stvaranja vina.
Ne samo da je velika površina vinograda, obujam proizvodnje je velik,
potrošnja je visoka, ali i kvaliteta cijelog proizvodnog je široko priznat
na svijetu. Francusko vino se proizvodi u nekoliko regija u Francuskoj
u količinama od 50 do 60 miliona hektolitara godišnje, što je oko 7-8
milijardi boca. Francuska ima najveću proizvodnju vina na svijetu (ispred
Italije), a druga je po ukupnoj površini vinograda (nakon Španjolske).
Izvoz francuskih vina čini 34.01 posto od ukupnog svjetskog tržišta vina.
Odavno je poznato da su francuzi najbolji majstori za vino. Vjekovima
su francuzi poznati kao proizvodjaci visoko kvalitetnih vina savrsenog
kvaliteta, okusa I ambalaze. Danas se pod vinogradima nalazi nekoliko
miliona hektara Francuske.
Zahvaljujući površini vinove loze od oko 950 000 hektara i proizvodnji
od 50 do 60 hektolitara (6,7 do 8 milijardi boca), Francuska je, uz Italiju,
najveći proizvođač vina u svijetu.
Grafikon 3: Potrošnja vina po zemljama
Najveća svjetska izvoznica vina i žestokih pića u prošloj godini je prodala
20% manje svojih proizvoda. U izvozu 8,7% manje vina i 12% manje žestokih
pića. Izvoz im je pao na nivo prije 10 godina. Najviše je stagniralo njihovo
tradicionalno najbolje izvozno tržište G.B. Inače prošlogodišnji izvoz
francuskih vina vrijedio je 5,5 milijardi €.
3. FRANCUSKE VINSKE REGIJE I VRSTE VINA
Champagne je u svijetu poznata po proizvodnji pjenušca
postupkom koji je tu usavršen (méthode champenoise). Ta proizvodnja raste,
pa je od 1960., kada je iznosila 49.265.173 boce, kroz idućih petnaest
godina narasla za dva i pol puta.
Alsace je vinorodna zona s oko 10.000 ha vinograda (što
površinom ne zaostaje za opisanom Champagne), i s oko 2% od ukupne Francuske
proizvodnje vina. Ovdje se uzgajaju i proizvode gotovo isključivo bijele
sorte grožđa od kojih 1/3 otpada na silvanac zeleni, a 1/5 na mirisni
traminac. Uz najveća bijela vina (od spomenutih i drugih sorata, poput
rizlinga rajnskog, pinota bijelog i sivog, plemenke koju ovdje zovu chasselas
i muškata) proizvode se, ali znatno manje, tek oko 3% od ukupnih količina
i crna vina, rose, pjenušava i slatka vina pretežito iz pinota crnog.
Nalazi se u istočnoj Francuskoj na rijeci Rhine i graniči sa Njemačkom.
Dobri poznavatelji vina tvrde da su Alzaška vina među najcjenjenijima.
Crna vina (ružičastocrvene boje) proizvode se iz najmanje tri sorte (poulsarda,
pinota crnog i trousseau-a), a bijela pretežito iz savagnin blanc (savanjina
bijelog) i chardonnaya.
Bordeaux je velika regija na obali Atlantika, s dugom
tradicijom izvoza vina u druge zemlje. Ovo je prvenstveno regija crvenih
vina, čuvena po vinima Chateau Lafite-Rothschild, Chateau Latour, Chateau
Mouton-Rothschild, Chateau Margaux i Chateau Haut-Brion iz pod-regije
Medoc; Chateau Cheval Blanc i Chateau Ausone u mjestu St Emilion; te Petrus
i Chateau Le Pin u Pomerolu. Ova su crvena vina uglavnom kupaža sorti
Cabernet Sauvignon, Merlot i katkad Cabernet Franc. Bordeaux također proizvodi
suha i slatka bijela vina, kao npr. poznato slatko vino iz apelacije Sauternes,
Chateau d’Yquem.
Bourgogna je nadaleko, čuvena francuska vina i vinorodna
pokrajina. Iako se po njoj sorta gamay i kod nas još ponegdje naziva borgonja,
glavne sorte ove pokrajine su pinot crni i chardonnay. Jako do srednje
alkoholna crna vina iz ove pokrajine (poput onog iz Chablisa, Côte d’Or
ili Beaujolaisa) poznata su u cijelom svijetu. Od bijelih najviše se spominje
Bourgogne aligoté.
Savoie je vinorodna pokrajina s godišnjom proizvodnjom
od oko 200.000 hl, od čega gotovo 1/3 pod zaštitom (AOC). Kaže se da se
ovdje proizvode pitka bijela vina, najviše iz plemenke-chasselas. Mnogo
veća i, s obzirom na proizvodnju, zanimljivija je vinorodna pokrajina
Côtes du Rhône, gdje se asortiman proizvodnje kreće od bijelih, ružičastih
i crnih, do aperitivnih i desertnih vina, od kojih se posebno ističe Châteauneuf
du Pape. Vodeće sorte u ovoj pokrajini su syrah i grenache crni iz kojih
se proizvode dobro obojena, buketna i alkoholna crna vina koja se u znatnim
količinama i izvoze.
Mnogo veća i, s obzirom na proizvodnju, zanimljivija je vinorodna pokrajina
Côtes du Rhône, gdje se asortiman proizvodnje kreće od bijelih,
ružičastih i crnih, do aperitivnih i desertnih vina, od kojih se posebno
ističe Châteauneuf du Pape. Vodeće sorte u ovoj pokrajini su syrah i grenache
crni iz kojih se proizvode dobro obojena, buketna i alkoholna crna vina
koja se u znatnim količinama i izvoze.. Crna vina (ružičastocrvene boje)
proizvode se iz najmanje tri sorte (poulsarda, pinota crnog i trousseau-a),
a bijela pretežito iz savagnin blanc (savanjina bijelog) i chardonnaya.
Najbitnije vinske regije u Francuskoj su:
• Alsace - regija bijelih vina
• Bordeaux – regija crvenih vina (Chateau Lafite-Rothschild,
Chateau Latour, Chateau Mouton-Rothschild, Chateau Margaux i Chateau Haut-Brion)
• Burgundy - je regija u kojoj su podjednako važna
bijela i crvena vina
U Burgundyju se najviše koriste dvije sorte grožđa - Chardonnay
za bijela vina i Pinot Noir za crvena. Bijela vina se još rade
i od Aligoté sorte, te nekih drugih sorti povremeno.
• Champagne – domovina pjenušavih vina
• Jura - proizvode neki unikatni stilovi vina, npr. Vin
Jaune i Vin de Paille
• Languedoc – Roussillon - Poznata je
i po nazivu „vinsko jezero”, a njihova vina se uglavnom prodaju pod etiketom
Vin de Pays d’Oc.
• Loire dolina - je uglavnom regija bijelih vina
• Gornja Loire - s vinima poput Sancerre AOC,
• Touraine - oblast sa bijelim vinima iz hladnije klime
(suha, slatka i pjenušava), Anjou-Saumur oblast koja je slična Tourainu
u smislu sorti, ali njihova vina kao što su suhi Savennières AOC i slatki
Coteaux du Layon AOC su jača od onih kod susjeda, a od crvenih imaju Saumur
AOC i Saumur-Champigny AOC, te oblast Pays Nantais koja je najbliža Atlantiku
i radi vino Muscadet AOC od grožđa Melon de Bourgogne .
• Provence – najtoplija vinska regija u Francuskoj. Proizvode
većinom rosé i crvena vina. Najvažnija njihova oblast je Bandol.
• Rhône – regija crvenih vina na jugositoku Francuske,
uz rijeku Rhone.. U stalnoj su konkurenciji sa Bordeaux vinarima.
• U ostale regije spadaju i Savoy (većinom bijelo vino, blizu Švicarske)
te Jugozapadna Francuska (Sud-Ouest, crvena vina nalik onima iz Bordeauxa,
a imaju i suhih i slatkih bijelih vina), koja se dijeli na Bergerac i
druge oblasti uzvodno uz rijeku Dordogne; oblast uzvodne Garonne; Gascony
u kojoj se također proizvode Armagnac, Madiran, Côtes de Gascogne, Côtes
de Saint-Mont, Pacherenc du Vic-Bilh i Tursan; Bearn, s oblasti Jurançon;
i oblast Basque zemlje, kao što je Irouléguy.
Fotografija 1: Vinogradi Francuske
U Francuskoj se proizvode svi uobičajeni stilovi vina: crveno, rosé,
bijelo (suho, polu-suho, polu-slatko i slatko), te pjenušavo. U svim ovim
stilovima, francuska vina se rade u spektru od jeftinih i jednostavnih
verzija do nekih od najčuvenijih i najskupljih primjeraka na svijetu.
U Francuskoj rade i tzv. ‘pojačana’ (fortified) vina, ali ona su uglavnom
nepoznata izvan Francuske.
Svijetski poznate sorte (Cabernet Sauvignon, Chardonnay,
Pinot Noir, Sauvignon Blanc and Syrah) potiču upravo
iz Francuske.
3.1. Francuska bijela vina
Burgogne Chardonnu - vino čiste zlatne boje, profinjene
arome bijelog voća koje u ustima stvara osjecaj svjezine. Servira se na
temperaturi od 12° C kao aperitiv uz ribu, paštu i salatu.
Cremant de Bougogne - Blanc Brut - je vino koje se pravi
od grožđa pino blan i game tako sto se grožđe ručno mrvi a zatim prikuplja
u specijalne kutije. Proces filtriranja je završen kada se grožđe i sok
razdvoje u dve bačve . Poslije punjenja flaša ostaje u horizontalnom položaju
nekoliko godina kako bi vino "sazrelo" I postalo što bolje.
Njezini mjehurići oslobadjaju ukus voćne arome. Služi se na temperaturi
od 8-10 °C a najbolje ide uz poslastice sa ukusom vanilije ili pomorandže.
Bijela vina - Chardonnay Blanc J.Moreau - vino žute boje
sa zlatnom notom mediteranskih vina, voćno, zrelog ukusa.
Chateau romer sauternes - Grand Crus Classe Deuxiemes
Cru Chateau Romer je nekad pripadao grofu Beaurepaire-Louvagny. Od 1911.
pripada obitelji Farges koja je uložila veliku brigu i pozornost u njegove
vinograde.
Chateau Romer je klasificiran kao Deuxiemes Crus 1855 (2nd Growth). Apelacija:
Sauternes. Površina vinograda 2 ha. Cuvee sorti: 90% semillon, 5% sauvignon,
5% muscadelle.
Prosječna dob loza 20/25 godina. Vinifikacija i zrenje: nakon prešanja,
24 sata u inoxu a nakon toga fermentacija u bačvama. Vino je odležavano
u punoj količini u bačvama kroz 12 do 18 mjeseci (1/3 bačava se obnavlja
svake godine). Zlatne boje s jantarnom nijansom. Suptilni bouquet kandiranih
marelica i lješnjaka. Fino, elegantno, podatan, zaokružen, harmonično
vino odražava velik karakter koji će se razvijati u nekoliko slijedećih
godina. Poslužiti rashlađen na 8 °C uz npr. pačji foie gras, ribu, bijela
mesa i deserte.
Sauvignon de Saint Bris - temperamentno,pikantno vino
sa osvježavajućim kiselinama, aromom bujnog mirisa trava, raznih biljaka
i zelenog voća.
Chatea ducal entre deux mers – Suhovino, punih aroma
sauvignona, cvetnih mirisa. Idealno kao aperitiv, uz seafood, perad u
sosu ili foie gras.
Sauternes aureus Yvon Mau - Sazrijeva u hrastovim bačvama.
Dijamantne, zlatne boje.
Bouquet - otvorene, intenzivne boje kristaliziranog voća
i lješnjaka. Zaokruženo, mnoštvo voćnih aroma, slatko. Širom svijeta cijenjeno
DESERTNO VINO sa položaja Aureus de S. oplemenjeno doprinosom plemenite
plijesni Botrytis cinerea. (Sauternes se smatra najfinijim desertnim vinom
na svijetu). Cvjetnih aroma i lagane vanile. Poslužuje se uz jače plemenite
sireve, foie gras ili deserte.
Chablis Blanc 2005 – Vino svijetle boje zlata, čisto,mirisno
sa nježnim tonom grejpa, svježe, iskričavo, elegantno sa ukusom limuna.
Cavalier royal blanc - Isto tako, pouzdano bijelo vino
za svaki dan.
Champagne – Champagne vina mogu biti i bijela i rosé.
Vrlo malo se proizvode obična bijela vina u Champagneu (npr. AOC vino
Coteaux Champenois), a neka mogu biti i crvena. Vina proizvedena izvan
regije Champagne ne smiju se zvati šampanjci čak iako su proizvedena tom
metodom, na etiketi se označavaju kao tradicionalna ili klasična metoda.
Fotografija 2: Klasične šampanjske sorte: Chardonnay, Pinot Meunier,
Pinot crni
Brut Imperial - Moet & Chandon - Predstavlja najsuši
i najbolji cuvee kuće Moet & Chandon. Zlatno žute boje sa nijansama
zelene, delikatne arome, izrazito vinske sa cvijetnim mirisom i aromom
limete.
3.2. Francuska crna vina
Cremant de Bougogne - Rose Brut – vino je ružičaste
boje, blistavoga sjaja, prijatne arome maline i vanilije, delikatne pjenušavosti,
i skladnosti sastava grožđa koje mu daje snagu, strukturu i punoću ukusa.
Odlično je kao aperitiv, obavezno se služi hladno a najbolje prija uz
plodove mora.
Mercura - je crno vino, napravljeno od grožđa pino noar.
Čuva se u velikim hrastovim bačvama od 10 - 14 mjeseci, ali može stajati
od 6-8 godina. Ima ukus svježeg grožđa i vanilije a odlično ide uz dobru
tradicionalnu kuhinju. Služi se na temperaturi 16-18° C.
Syrah - Castel - Vino briljantne jako roza boje, aroma
banane, crvenog i crnog voća.
Medoc - Chateau Tartuguiere - Vino boje cigle, bogat
buke kupine sa primjesom zelenog papra, izbalansirano, zaokruženo, karakterističnog
sastava, sa finim završetkom.
Yvon mau premius bordeaux rouge - Suho. Vinificirano
u tradiciji velikih bord. vina, sazrijevano u barriqueu 6 mj. Dobar potencijal
za sazrijevanje. Koristi se uz crvena mesa, jača jela i širok izbor sireva.
Cavalier royal rouge - Suho. Vin de Table Francais.
Pouzdano crveno svakodnevno vino vrlo prihvatljive cijene.
Rose vina - Cotes de Provence. Vino rubin crvene boje,
osvježavajućeg mirisa ribizle, komplesnog cvijetnog buketa.
Yvecourt Bordeaux rouge - Suho vino. Lijepo izbalansirano
ljupke rubinske boje, voćnih i cvjetnih aroma sa tonovima začinskog, elegantnog,
dobrog tijela. Koristi se najčešće, uz crvena mesa, jača jela i uz sireve.
Merlot, CS, C Franc 2001. berba nagrađena je Medaille d'Argent Concours
des Grands vins de Macon.
ZAKLJUČAK
Francuska je jedna od najvećih zemalja proizvođača vina u svijetu, poznata
po odličnoj kvaliteti vina. Na površini od oko 914.000 ha vinograda, Francuska
proizvede godišnje oko 55.000.000 hl vina, pa na svjetskoj rang ljestvici
zauzima treće mjesto po površini pod lozom, a najčešće drugo po proizvodnji
vina. Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do
pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj. Dva najvažnija
obilježja vrhunskih francuskih vina su „terroir” koji podrazumijeva vezu
stila vina sa specifičnim lokacijama vinograda i proizvodnjom, te „Appellation
d’Origine Contrôlée” (AOC) sistem.
Francuska obiluje vinskim regijama, a najpoznatije su: Champagne, Alsace,
Bordeaux, Bourgogna, Savoie, Côtes du Rhône.
U Francuskoj se proizvode svi uobičajeni stilovi vina: crveno, rosé, bijelo
(suho, polu-suho, polu-slatko i slatko), te pjenušavo. U svim ovim stilovima,
francuska vina se rade u spektru od jeftinih i jednostavnih verzija do
nekih od najčuvenijih i najskupljih primjeraka na svijetu. U Francuskoj
rade i tzv. ‘pojačana’ (fortified) vina, ali ona su uglavnom nepoznata
izvan Francuske. Svjetski poznate sorte (Cabernet Sauvignon, Chardonnay,
Pinot Noir, Sauvignon Blanc and Syrah) potiču upravo iz Francuske.
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Benašić, Z.: “Kako je vino osvojilo svijet”; Cerna
– Pauk; Đakovo, 2007.
2) WEB STRANICE
2. http://gusto.ba/2009/10/28/francusko-vino/ ; 10.04.2010.
3. http://hcpm.agr.hr/docs/wrldtrvina.pdf; 10.04.2010.
4. http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Francuska; 10.04.2010.
5. http://www.labin.info/1,6961,proizvodnja-vina-podaci-za-usporedbu-.aspx;
10.04.2010.
6. http://www.pomalo23.bloger.hr/.../francuska-vina-najbolja/510406.aspx;
10.04.2010.
7. http://www.premiumwines.cn/en/culture/index.aspx; 10.04.2010.
8. http://www.vivatipartneri.hr/asortiman.php?kateg=1&sub=22; 10.04.2010.
3) OSTALO
9. Herjavec, S.: “Predikatna, pjenušava i specijana
vina”; Skripta; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb, 2008.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|
|