SEMINARSKI RAD IZ EKONOMIJE

POREZ NA DODATU VREDNOST - PDV

 

Porez na dodatnu vrednost je vrsta poreza na promet kojim se oporezuju sve faze prometa počev od proizvođača do krajnjeg potrošača. Porez na dodatnu vrednost je specifičan neto porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodnog ciklusa, ali samo za iznos dodatne vrednosti koja se oblikovala u toj fazi proizvodnje, a ne na cjelokupnu vrednost proizvodnje ili prometa. Zemlje koje su članice Savjeta Evropske zajednice izvršile su usklađivanje poreskih stopa PDV. Uvedena je jedna opšta stopa koja je minimum 15 % i jedna ili više nižih stopa sa minimalnom visinom od 5%. Niže poreske stope se upotrebljavaju za oporezivanje hrane, farmaceutskih proizvoda, knjiga, energetskih proizvoda i usluga putničkog prevoza.
Da bih pojasnili termin PDV-a trebamo još odgovoriti na pitanje: Kako pri uređenju strukture PDV-a tretirati male poreske obveznike ?
Optimalno rešenje je izuzeti male poreske obveznike (preduzetnike) od plaćanja PDV-a. Mali preduzetnici su oni koji ostvaruju ukupan godišnji prihod ispod određenog iznosa kojeg propisuje komisija Evropske Zajednice.
U svoj poreski sistem PDV je prvo uvela Francuska. Danas u svijetu PDV dominira među četri najznačajnija poreska oblika. Ovaj poreski oblik zadovoljava i fiskalne i vanfiskalne ciljeve oporezivanja. U zemljama u kojima je na snazi PDV preko 70% ukupne lične potrošnje je oporezivano, a u zemljama gdje je dominantan maloprodajni porez oporezivanje je znatno niže izmežu 30% i 50%. Osnovna prednost PDV je lako otkrivanje i sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza.
U većini savremenih država PDV se uvodi na centralnom nivou da se ne bi stvarala poreska konkurencija između užih i širih nivoa vlasti. Uspješnost primjene PDV-a zavisi od efikasnosti, spremnosti i kvalitetne obučenosti poreske administracije.

1. RAZLOZI ZA USPOSTAVLJANJE PDV-a U BIH

Razloge za uspostavljanje PDV-a treba tražiti u :
• Uspostavljanju prihodno efikasnijeg i pravednijeg poreza na potrošnju;
• Efikasnosti borbe protiv sive ekonomije;
• Neutralnosti u spoljnotrgovinskim transakcijama.

Osnovne karakteristike Zakona o PDV-u u BiH su:
Predmet oporezivanja
• Promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;
• Uvoz dobata u Bosnu i Hercegovinu.

PDV se ne plaća ( ne smatra se prometom dobara i usluga )
• Prenos cjelokupne ili djela imovine poreskog obveznika, koja je zaseban poslovni subjekt, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu privrednu djelatnost, pod uslovima da kupac ima mogućnost da dobije istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac;
• Besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budućim kupcima u običajnim količinama za tu namjenu, pod uslovima da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne stave u prodaju, odnosno da su u obliku koji onemogućava njihovu dalju prodaju; i
• Davanje poklona male vrednosti u svrhu unapređenja poslovne djelatnosti poreskog obveznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima.

Poreski obveznik

• Lice koje obavlja promet dobara i usluga ili uvozi dobra u okviru obavljanja svoje djelatnosi kao trajne aktivnosti u cilju ostvarivanja prihoda;
• Država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta Brčko i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organe uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave.

Poreski dužnik

• Poreski obveznik;
• Poreski punomoćnik koga odredi strano lice koje nema sjedište u BiH, a koje obavlja promet dobara i usluga u BiH;
• Primalac dobara i usluga ako strano lice ne odredi poreskog punomoćnika;
• Lice koje u računu iskaže PDV, a nije dužan da obračunava i plaća PDV.

Nastanak poreske obaveze

Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sledećih radnji, koja god bude najranija:
• Isporuka dobara ili vršenja usluga;
• Izdavanje faktura u skladu sa ovim zakonom;
• Plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;
• Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
• Za promet dobara i usluga, po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i
• Za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20, kada se izda faktura ili drugi dokument.

Poreska stopa

• Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%.

Poreska oslobođenja

• Djelatnosi u javnom interesu;
• Usluge osiguranja i finansijske usluge;
• Promet i izdavanje nepokretne imovine;
• Ostala oslobođenja;
• Posebna oslobođenja.

Predhodni porez

• PDV obračunat u predhodnoj fazi prometa, odnosno plaćen prilikom uvoza koji obveznik može da odbije od PDV-a koji duguje;
• Uslovi za odbitak predhodnog poreza;
• Predhodni porez se odbija od dugovnog PDV-a u istom poreskom periodu, pod uslovima i na način utvrđen Zakonom.

Poseban postupak oporezivanja

• Za građevinske radove;
• Male firme;
• Poljoprivrednike;
• Putničke agencije i turoperatere;
• Korišćenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete.

Poreski period, podnošenje poreske prijave, obračun i plaćanje PDV-a

• Poreski period je kalendarski mjesec.
• Podnošenje poreske prijave se vrši u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda na propisanom obrascu,a podnosi se bez obzira na to da li obveznik ima obavezu plaćanja PDV-a.
• Plaćanje PDV-a se vrši u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda.
Povrat poreza
• 60 dana ;
• Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza, koji je veći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV;
• Fizička lica koja nemaju stalnu adresu prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo povrata PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je van granica Bosne i Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Uvođenje PDV-a znači uklanjanje kumulativnih učinaka dosadašnjeg oporezivanja prometa dobara iusluga. Kako bi se PDV uspješno implementirao u okviru UIO sektor za poreze formirao je više radnih grupa zaduženih za provođenje određenih pod-projekata u okviru PDV projekta i to:
1. Pod-projekt pravni okvir;
2. Pod-projekt obuka i obrazovanje;
3. Pod-projekt registracija;
4. Pod-projekt obrada prijava;
5. Pod-projekt uplate;
6. Pod-projekt povrati;
7. Pod-projekt prinudna naplata;
8. Pod-projekt komunikacija.

Rezultat rada ovih grupa je izrada sledećih propisa :
- Zakon o postupku prisilne naplate indirektnih poreza u BiH;
- Zakon o postupku indirektnog oporezivanja;
- Zakon o UIO ( UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE );
- Pravilnik o poreskoj kontroli;
- Pravilnik o registraciji za PDV;
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost;
- Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza u BiH.

Paralelno sa izradom propisa UIO je radila na popunjavanju kadrova, i njihovom osposobljavanju za rad u novom sistemu oporezivanja.
U okviru pod-projekta z obuku obrazovanje provedena je opšta obuka za novoprimljene radnike, na kojoj su upoznati uopšteno o UIO, njenoj strukturi, radnim mjestima, o implementaciji Projekta za razvoj PDV-a. Izvršena je obuka instruktora o tehnikama i vještinama obračunavanja. Zadatak ove grupe instruktora u narednom periodu je interna i eksterna prezentacija sistema PDV-a u BiH, po fazama realizacije. Prezentacije se održavaju po regijama.
Uspješnost primjene poreza na dodatnu vrijednost bitno zavisi od informisanosti poreskih obveznika, odnosno zaposlenih u nadležnim državnim organima. Komunikacija je od centralnog značaja za svaki proces promjena. Kada je riječ o velikim promjenama poput uvođenja PDV-a u BiH, potreba za jasnom porukom o razlozima, prednostima i efektima tih promjena je vitalna.
Sveobuhvatni cilj strategije komunikacije je da osigura da su sve ciljne grupe obavještene o novom zakonu, podzakonskim aktima i pratećim procedurama, što će im omogućiti ispunjavanje njihovih obaveza i upoznati sa njihovim pravima.
Plan komunikacije je podjeljen u pet glavnih poglavlja, četri faze i tri polja aktivnosti. Način i plan komunikacije prilagođen je određenoj interesnoj grupi. Interesne grupe imaju različite potrbe za informacijama i sredstvima informisanja, te se u tom dijelu strategija komunikacije odnosi na:
- Poreske službenike;
- Poreske obveznike;
- Stanovništvo;
- Vanjske partnere;
- Štampu i sredstva informisanja.

2. OČEKIVANI EFEKTI OD UVOĐENJA PDV-a U BOSNI I HERCEGOVINI

2.1. EFIKASNIJA NAPLATA

Osnovna prednost koja doprinosi efikasnosti PDV-a u odnosu na porez na promet proizvoda i usluga je u tome što PDV stimuliše međusobnu kontrolu između poreskih obveznika. Uvođenjem PDV-a za svakog obveznika postaje bitno da li su njegovi dobavljači i sami registrovani kao PDV obveznici, kao i da li su računi koje on od tih dobavljača dobija ispravni. Na ovaj način država prebacuje značajan dio tereta kontrole na same poreske obveznike, odnosno ulogu poreskih inspektora “preuzimaju“ sami poreski obveznici. Nedostatak poreza na promet robe i usluga je u tome što se naplata poreza vrši u jednoj transakciji ( u poslednjoj transakciji prema krajnjem potrošaču osim za akcizne proizvode ) i time nudi veliki podsticaj nelojalnim poreskim obveznicima da prodajom robe i usluga na crnom tržištu utaje čitav iznos pripadajućeg poreza. Efikasnost PDV-a se ogleda i u njegovoj sveobuhvatnosti ( široka poreska osnovica ).

2.2. STIMULACIJA INVESTICIJA

Može se očekivati da uvođenje PDV-a na nivou investicija u Bosni i Hercegovini ima stimulativan uticaj. Posmatrano u cjelosti, poresko oslobađenje investicija u sistemu PDV-a je potpunije nego što je to slučaj kod poreza na promet proizvoda i usluga kako što se tiče obuhvatnosti investicija oslobođenih od poreza, tako i što se tiče efekta kaskadnog prenosa poreza. Kaskadni efekat podrazumjeva prenos poreza na promet kroz cijelu iduću fazu prometa. Na primer, nabavka određene mašine može biti oslobođena od poreza na promet ali je u cjenu te mašine uključen porez na promet plaćen od strane dobavljača za nabavke neophodne za izradu te mašine. U tom smislu, porez na promet poskupljuje investiciona ulaganja dok sistem PDV-a pruža maogućnost povrata kompletnog PDV-a iz investicionog ulaganja.

2.3. STIMULACIJA IZVOZA

PDV djeluje stimulativno i na izvoz. Nakon uvođenja PDV-a u, proizvodi iz Bosne i Hercegovine postali su konkurentniji na svjetskom tržištu. Ovakav uticaj proizilazi iz poboljšanja cjenovne konkurentnosti izvoznih proizvoda u sistemu PDV-a. Zakon o PDV-u predviđa oporezivanje nultom stopom, tj. Na izvoz se ne plaća PDV, dok u isto vreme izvoznik zadržava pravo povrata kompletnog ulaznog PDV-a. Na taj način se izvozni proizvod u potpunosti oslobađa poreza ( za razliku od poreza na promet koji se kroz nabavne cijene sirovina i usluga kaskadnim efektom ugrađuje u cijenu izvoznog proizvoda ).

2.4. DESTIMULACIJA UVOZA

Zbog činjenice da se PDV mora platiti najkasnije 10 dana od uvoza robe, uvoznici će morati angažovati obrtna sredstva. To će u velikoj mjeri destimulisati uvoz. Može se očekivati da stimulacija izvoza i destimulacija uvoza dovede do povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u većem obimu nego što je to do sada bilo.

2.5. STANJE FER TRŽIŠNE KONKURENCIJE

PDV će doprinijeti jačanju fer tržišne konkurencije zbog efikasnog mehanizma naplate prihoda i činjenice da pruža manji podsticaj za utaju poreza. U starom sistemu poreza na promet postaje značajni iznosi sistematski utajenog poreza, što je dovelo do razvoja nelojalne konkurencije. Učesnik na tržištu koji sistematski izbjegava plaćanje poreza je cjenovno konkurentniji. Na ovaj način objektivno najefikasniji učesnik na tržištu često nije i najkonkurentniji, pa i sam biva prinuđen na utaju poreza u cilju opstanka u tržišnoj utakmci. Uklanjanjem sistemskih nedostataka tržišna utakmica se vraća na ekonomske principe.

3. OSNOVNI STUBOVI PDV-a

 

3.1. FAKTURA – PRVI NOSIVI STUB PDV-a

Za svaki mjesec Pdv će se obračunati i plaćati na razliku iskazanog PDV-a u izlaznim i ulaznim fakturama.
Izdavanje faktura za sva isporučena dobra i obavljene usluge sa iskazanim porezom na dodatnu vrednost na istim je ključni elemenat funkcionisanja PDV-a, počev od obračuna i uplate poreza, efikasne kontrole do blagovremenog povrata. Osnovna karakteristika faktura koja će se ispostaviti u sistemu PDV-a jesu obavezni podaci koji su posebno propisani i iste će morati da sadrži svaka faktura ( račun ).
Značaj fakturenaročito će doći do izražaja kda sami poreski obveznici PDV-a budu pokazali interes za vršenje stalne kontrole ispravnosti raktura koje su primili od dobavljača, s obzirom na to da će isključivo na temelju tačnosti izdatih računa( faktura ), njihovog plaćanja i pravilnog iskazanog PDV-a moći da ostvare pravo na odbitak ulaznog poreza.
Naime, Zakonom o poreua doatnu vredost ropisana je obaveza obosrane kontrole između učesnika u prometu, prema kojoj će se :
- Podrazumjevati da je poreski obveznik-isporučilac dobara i usluga ispunio svoju obavezu u pogledu ispostavljanja PDV fakture tek kada mu njegov kupac bude ispostavio potvrdu o plaćanju, koja će sadržati iste podatke kao što su oni (podatci) na fakturi, te obezbjediti da je
- Kupac dobara ili usluga koji je primio fakturu i podnio dokaz o plaćanju poreza na dodatnu vrednost provjerio legitimitet dobavljača u smislu da li on ima status poreskog obveznika u sistemu PDV-a, odnosno da je registrovan kao obveznik PDV-a.
Kupac i prodavac imaju razlog za ovu međusobnu kontrolu, kako bi se sprečilo da se potvrda o plaćanju izda nekom ko nema status poreskog obveznika u sistemu PDV-a, odnosno da bi se predupredila moguća špekulacija da se faktura izdata od nekoga ko nije poreski obveznik uzima u obzir prilikom iskazivanja ulaznog poreza.

3.2. ODBITAK ULAZNOG POREZA

Kako se porez na dodatnu vrednost naplaćuje u svim fazama prometa, te da se obveznici PDV-a naplaćuju PDv na sve isporuke dobara i usluga od svih kupaca i od drugih poreskih obveznika PDV, proizilazi da je finansijska obaveza svakog obveznika PDV-a za nabavljena dobra i usluge od dobavljača drugog obveznika PDV uključuje povećani iznos obaveze poreza na dodatnu vrijednost. Međutim, iako se plaća dobavljaču, taj dio obaveze nije dio troška nabavke dobara i usluga već je iznos potraživanja za povrat ulaznog poreza od budžeta.
S finansijskog aspekta za poreskog obveznika je značajno da uplatu PDV-a za svaki mjesec mora izvršiti najkasnije u roku od 10 dana od isteka obračunskog perioda, a da im UIO porvat poreza vrši u roku od najranije 60 dana, a taj rok se može produžiti i na 90 dana.
U postupaku obračuna i plaćanja PDV-a bitni su:

1. Mjesečni izlazni porez ( po svim izlaznim fakturama iz KIF-a )
2. Mjesečni ulazni porez ( po svim ulaznim fakturama iz KUF-a )
3. Mjesečna obaveza za PDV ( 1 - 2 )

 

ZAKLJUČAK

PDV-om se zamjenjuje dosadašnji porez na promet proizvoda i usluga kao jednofazni porez na promet koji se realizirao uglavnom u zadnjoj prometnoj fazi. To je vrlo važna promjena u poreskom sistemu zemlje koja implicira dva znaèajna efekta:
1. Obračun i naplatu poreza u svim fazama proizvodno i uslužno-prometnog procesa,
2. Organiziranje poreske administracije kao jedinstvene funkcije na nivou BiH.

Njegovo uvođenje bitno će uticati na finansijsku poziciju korisnika poreskih prihoda, s jedne, i poreskih obveznika, s druge strane. Naime, porez na dodanu vrijednost je izdašniji poreski oblik od poreza na promet što znači da će institucije države po osnovu njega brže i jednostavnije ostvarivati poreske prihode. PDV će podsticati izvoz i destimulisati uvoz.

LITERATURA

1. Komentar o uvođenju PDV-a, SAVEZ RAČUNOVOĐA I REVIZORA RS BANJA LUKA 2005.
2. prof.dr.Mirko Puljić , PDV u BIH, prednosti i mane, SARAJEVO 2006.
3. WWW.grad banjaluka.ba
4. Službeni glasnik Vlade Republike Srpske

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

  preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi