Katastar - ZIS u Italiji
Prve naznake o popisu čestica u Italiji susrećemo u srednjem vijeku i
to kao način oporezivanja u gradskim državicama (Siena 1162. god.). Iz
poreznih potreba posebna je komisija izradila popis nekretnina i stoke
te napravila procjenu.
Car Karlo VI uvidio je da bez katastarske izmjere svake čestice i njezinog
točnog grafičkog prikaza na katastarskom planu nema osnove za pravilnu
evidenciju katastarskih čestica. Bez pravilno zasnovane evidencije nema
ni pravičnog sustava oporezivanja prihoda od zemljišta. Osnovom toga katastarsku
izmjeru povjerio je bečkom dvorskom matematičaru i astronomu Jakobu Marinoniju.
Izmjera je obavljena oko 1720 godine za austrijski dio Lombardije, a katastarski
operat je izrađen mnogo kasnije prema političkim općinama, međusobni položaj
i odnos katastarskih čestica i utvrdio katastarski prihod za sva zemljišta.
Izmjeru su izvršili u tu svrhu priučeni mjernici geodetskim stolom. Tehnički
dio katastarskog operata izrađen je na geometrijskoj osnovi s parcelama.
Planovi su izrađeni u mjerilu 1: 2000. Uz njih su bili izrađeni i pregledni
nacrti općina u mjerilu 1: 8000.
Takav katastar služio je kao uzor tadašnjoj Europi. Kako je izradba takvog
katastra bila skupa, a postupak izradbe dugotrajan i zbog pomanjkanja
školovanih ljudi koji bi ga mogli organizirati i izvesti, ostao je samo
uzorak za područje Lombardije gdje je i izveden. Do šire primjene i izrade
katastra moralo se čekati sljedećih sto godina kada su se počeli masovnije
izrađivati pouzdani katastri.
Na području sjeverne Italije, pod upravom Austro - Ugarske monarhije,
početkom 19. stoljeća provedena je katastarska izmjera. Izmjera je bila
izvedena osnovom carskog dekreta koju je donio car Franjo I, 23. prosinca
1817. god., pod nazivom Zakon o porezima (Grundsteuerpatent).
Carskom odlukom izmjerena je svaka zemljišna čestica, uz istodobnu tehničku
i opisnu katastarsku obradu. Za katastarske čestice u ekstravilanu izrađeni
su katastarski planovi u mjerilu 1:2880, a za intravilan 1:1440 i 1:720.
Nakon katastarske izmjere provedeno je katastarsko klasiranje zemljišta
te procjena uz točno definiran upravno-administrativni postupak. Time
je dobivena osnova za oporezivanje i novi katastar je dobio naziv stabile
pouzdani - porezni katastar.
2. Organizacija Generalne uprave za zemljišta u Italiji
Po Ustavu iz 1947. god. Italija je parlamentarna republika. Izvršnu vlast
obnaša Vlada koja mora dobiti povjerenje Parlamenta. Zakonodavna vlast
pripada dvodomnom Parlamentu koji je sastavljen od Predstavničkog doma
i Senata (630 zastupnika).
Republika Italija podijeljena je na 20 regija (slika 1.), 74 provincije
te na gradske i seoske općine sa samoupravom. Visoku autonomiju sa posebnim
statutima imaju regije Sicilia, Sardegna, Val d'Aosta, Trentino-Alto Adige
i Friuli Venezia Giulia sa izabranim lokalnim vijećima i lokalnim vladama.
Samouprava regije ostvaruje se preko biranih tijela koji imenuju regionalno
vijeće i Vladu. Predstavnici Vlade, prefekti regija, nadziru i kontroliraju
rad Regionalnog vijeća. Prefekti regija u ime Predsjednika Republike imaju
pravo veta na zaključke Vijeća i Vlade, kao i pravo na raspuštanja.
Organizacijom upravljanja zemljišnim evidencijama upravlja Generalna uprava
(slika 2) koja se dijeli na četri središnje uprave, koje imaju svoje tehničke
službe i to:
a. Tehničke službe državnih rezervi (5 odsjeka: Opći poslovi, skupljanje
i obrada podataka; Procjena i tehničko savjetovanje državnih rezervi;
Građevinski i hidraulični radovi; Sigurnost i primijenjene tehnologije;
Održavanje zgrada sjedišta uprava i ministarstava )
b. Katastar, geotopografske službe i održavanje registra nekretnina (5
odsjeka: Opći tehnički poslovi, planovi i razvoj novih tehnologija; Katastar
zemljišta; Građevinsko urbani katastar; Održavanje registra nekretnina
i javnost nekretnina; Geotopokartografija, kartografija, numeriranje,
planovi )
c. Javno dobro (5 odsjeka: Opći poslovi, studije i programiranje; Nabava
nekretnina i zgrada; Upravljanje potrebnog javnog dobra; Upravljanje sporednim
javnim dobrima koje podliježu posebnim upravama; Upravljanje patrimonialnim
dobrima )
d. Opće službe, osoblje i organizacija (5 odsjeka: Opći poslovi osoblja;
Administrativni i računovodstveni poslovi; Organizacija i programiranje;
Informatizacija područja; Informativni područni centar
Slika 2. Organizacijska struktura Generalne uprave
Organizacija Generalne uprave pri podjeli nije vodila striktnu podjelu
na regije, nego je više manjih regija udružila u 10 regionalnih područnih
uprava za cjelokupni teritorij Republike.
U sklopu regionalne područne uprave nalaze se područni uredi (slika 3.).
Slika 3. Upravna struktura regionalne područne uprave
Organizacijsko ustrojstvo regionalne područne uprave podijeljeno je na
tri službe i to:
a. Tehničke službe državnih rezervi, katastar, geotopografske
službe, održavanje registra nekretnina. One se dijele na odjele
a1. Tehnička služba državnih rezervi i
a2. Katastar, geotopografske službe i služba održavanja registra nekretnina
b. Javno dobro, opće službe, osoblje i organizacija.
Ona se dijeli na odjele
b1. Javno dobro
b2. Opće službe, osoblje i organizacija
c. Inspekcijska služba
3. Organizacija i podjela katastra - nadležnosti
Način vođenja katastra i zemljišnih knjiga u cijeloj Italiji nije jedinstven.
Područje Italije koje graniči s Austrijom ( regije Trentino - Alto Adige,
Friuli Venezia Giulia, Veneto ) vode katastar i zemljišnu knjigu po broju
katastarske čestice. Ostali dio Italije vodi katastar po imenu vlasnika
u registru nekretnina koji se čuva na sudu (opisni podatak - ime i prezime
vlasnika te opis nekretnine). Iz tog razloga uveden je katastar terena
i katastar zgrada.
3.1. Nadležnost državne uprave
Državna uprava se bavi poslovima koji trebaju biti jedistveni za područje
cijele Italije. To su poslovi definiranja i uspstave jedinstvenog referentnog
sustava i drugi. Koordinatni sistem koji je jedinstven za regiju Trentino
- Alto Adige ima kao ishodište južni zvonik crkve u Innsbrucku. Geografske
koordinate zvonika su 9 = 47° 16' 44,10'' i X = 29° 03' 25,90''. Osnovom
"austriskog elipsoida " - Oriani, uz parametre a = 6376130 m,
b = 6355562, e2 = 0,006441207 izvršeno je preračunavanje iz geografskih
u geodetske koordinate metodom Cassini - Soldner.
Ured za kartografiju iz Rima je 1940. god. osnovom elipsoida Hayford sa
referentnom točkom Monte Mario kod Rima uveo jedinstveni koordinatni sustav
Gauss - Boaga za područje cijele države. Osnovni merdijan ima koordinate
3°27'08,4'' zapadno od Rima; širina zone je 6°. Razvojem GPS tehnologije
i projektom EUREF 89 su sve koordinate transformirane uzimajući u obzir
postojeća dva sustava.
3.2. Nadležnost lokalne uprave
Regionalna područna uprava sjeverne Italije pokriva regije Trentino -
Alto Adige, Friuli Venezia Giulia i Veneto i ima sjedište u Veneciji.
Godine 1978. država je prenijela nadležnost vođenja zemljišne knjige i
katastra na pokrajnu. Trenutačno postoji 21 katastarski ured i dva ureda
za geodetska mjerenja.
Područna uprava za katastar regije Trentino - Alto Adige 1988. godine
započela je s programom automatizacije katastra i zemljišne knjige. Automatizacijom
temeljnih službi priskrbila bi integrirani informacijski sustav radi uspostavljanja
novog numeričkog katastra. U projektu je trebalo obraditi površinu od
1,5 milijuna ha, 2,5 milijuna. katastarskih čestica, 10 000 listova katastarskih
planova.
Uprava se odlučila, uviđajući postojeće stanje u različitim sektorima,
raspoloživim financijskim i kadrovskim snagama, na odvojeno prebacivanje
i vođenje podataka s namjerom da u drugoj fazi te sustave integrira. To
je s jedne strane omogućilo prednost brze automatizacije pojedinih sektora,
a s druge strane kroz postepeno izvođenje procedura, zahvaljujući prikupljenom
iskustvu, poduzimanju potrebnih promjena. Kod integracije različitih osnovnih
podataka moći će se koristiti automatska sredstva za otkrivanje razlika.
Projektom su zadani slijedeći ciljevi:
• predaja izmjere na digitalnom mediju
• automatizacija i standardizacija ophođenja i kontrole
• prebacivanje arhiva na elektronski medij
• pohranjivanje katastarskih planova na digitalni medij
• kvalitativno poboljšanje katastarskih planova
• poboljšanje dokazne moći katastarskih planova
Za cijeli projekat vrijede temeljne odluke koje uvjetuju razvoj cijelog
projekta, a to je da se vode dva podatka i to:
• prvi podatak koji sadrži podatke katastarskih planova i njihovo pohranjivanje
s danas mogućom preciznošću
• drugi podatak koji sadrži nove podatke izmjere.
Uvođenjem drugog podatka dopušta se čuvanje geometrijske točnosti u formi
koja dopušta automatsku obradu podatka i onda kada je unošenje izmjerenog
u planove neprimjenjivo zbog nepoznavanja koordinata osnovnih poligonskih
točaka ili zbog nemogućnosti novo izmjerenu veličinu uklopiti na stare
neprecizne planove.
Time se omogućava buduće objedinjavanje u točnu mapu s potpunom ili djelomičnom
automatizacijom podataka. Trenutačno poboljšanje kvalitete planova pri
pohranjivanju nije se pokazalo kao moguće jer se do pred kratko vrijeme
u Italiji pri izmjeri promjena nisu morali oslanjati na osnovne poligonske
točke, a izmjerene veličine nisu arhivirali u standardnoj formi.
Povijest katastarskog plana se ne pohranjuje i ne vodi. Nova numerička
izmjera mora biti obavezno vezana na točno definirane poligonske točke.
Područna uprava za katastar radi toga donijela je u okviru projekta slijedeće
mjere:
- za vođenje katastarskih planova pripremljen je jedan program koji se
i danas razvija i poboljšava. Taj program radi na grafičkim radnim stanicama
i koristi ARCINFO kao grafički program.
- priprema SW za pohranu , obradu i kontrolu podataka
Na državnoj razini izrađen je program pod nazivom PREGEO (slika 4.), a
da bi se uštedjelo vrijeme odlučeno je koristiti jednu verziju programa
koji će se prilagoditi lokalnim potrebama (dvojezičnost - njemačko govorno
područje regije Alto Adige). Program funkcionira bez pomoći grafičkog
programa, raspolaže samo s neophodnim računskim funkcijama. Program kontrolira
izgradnju podataka i sprema izmjere u posebne slojeve.
Slika 4. program PREGEO
Sve programske kuće su svoje proizvode opremile aplikacijom koja omogućuje
prijenos izmjerenih podataka na diskete u propisanom obliku. Jedan od
takvih proizvoda je program RISTA 95 koji je zastupljen u sjevernoj Italiji.
To je program koji uz propisani oblik prijenosa podataka ima dodatne module
koji omogućavaju geodetska računanja, izradu katastarsko topografskih
podloga, 3D model terena, izračun profila i volumena, projektiranje cesta
i izračun profila (slika 5. i 6.).
Današnje stanje informatičke mreže u regiji nije zadovoljavajuće da bi
se formirao centralni ured za pohranu i obradu digitalnih podataka. Radi
toga su djelatnici obučeni za rad i svaki pojedini područni ured opremljen
je sa
• grafičkom stanicom IBM RISC UNIX sa programom ARC/INFO i prostornom
• bazom podataka
• digitalizatorom A3
• magnetnim medijem za pohranjivanje podataka
• više x - terminala
• laser štampačem
• ploter
U bližoj budućnosti kako se bude povećavala količina podataka u digitalnoj
bazi planira se upotreba programskog paketa ArcView sa svrhom pregledavanja,
distribuiranja, pohranjenih i analiziranja podataka.
Trenutačno se provodi digitalizacija svih katastarskih planova. Probni
dio digitalizacije katastarskih planova je završen i predan regiji na
korištenje. Digitalizacija preostalih planova je u međuvremenu osigurana
međunarodnim natječajem.
Podaci koji nastaju putem digitalizacije moraju se naknadno obrađivati
u uredima. Koordinate se moraju transformirati iz starog Soldner sistema
u novi Gauss sustav. Velike pogreške starih katastarskih planova moraju
se poboljšati i mora se sprovesti spajanje po okvirima planova da se za
jednu katastarsku općinu izradi jedinstveni digitalni prikaz.
U pojedinim područjima za koja su stari planovi oštećeni vršena je izmjera
većom točnosti. Najteži dio nove izmjere je na licu mjesta prepoznati
postojeću granicu vlasništva koja se mora izmjeriti i unijeti u novi katastarski
plan. Po zakonu su vlasnici zemljišta morali mjernicima pravilno objasniti
među. Primjena ovog principa u praksi dovodi do poteškoća jer interesne
strane ne dolaze na razgraničenje ili ne daju točne informacije. Ovim
poslom predviđena je izmjera 15% - 20% regionalnog teritorija. Pri unošenju
podataka o izmjeri, mora se brinuti i za spajanje granica između izmjerenih
i digitaliziranih područja.
Poduhvat će doći do potpunog značaja kada prebacivanje na elektronski
medij omogući automatizaciju te jednostavniju i bržu provedbu izmjera
u akte.
Na osnovu državnih zakona koje mora preuzeti regija dozvoljena je i mogućnost
da se za regionalne specifične potrebe dopuste promjene i prilagodbe.
Osnovom te mogućnosti Područna uprava za katastar regije Trentino - Alto
Adige kodirala je linije koje se nalaze na katastarskim planovima. Linijama
su dodijeljeni kodovi radi lakše digitalizacije. U prilogu je tablica
koja je organizirana na način da u prvoj koloni imamo grafički prikaz
linije, u drugoj koloni opis linije i u trećoj koloni kod linije (tabela
1.)
Tablica 1. Grafički prikaz i kod linije
Početkom 1995. godine. dana je mogućnost korištenja novih odredbi koje
se tiču vođenja katastarskih planova. Ove odredbe su za određeni prijelazni
period pored tradicionalnog sustava mogle biti primijenjene i od strane
slobodnih struka.
Na sakupljenom iskustvu prijelaznog perioda i tijekom postavljanja osnovne
mreže stalnih geodetskih točaka kao i konstruktivnih primjedbi koje su
dane od strane privatnih ovlaštenih mjernika, odredbe su podvrgnute promjenama
i poboljšanjima. Masovna primjena novog sustava u posljednjim godinama
proširila je skupljeno iskustvo i daljnja poboljšanja kao i prilagodbe
novim tehnikama koje će uslijediti u bližoj budućnosti.
Trenutačno regija, u najvećem dijelu područja priprema progušćivanje postojeće
osnovne mreže stalnih geodetskih točaka. Ovaj posao provode vanjski suradnici
i grupe za mjerenje sastavljene od dobrovoljnih suradnika općina i ovlaštenih
mjernika. Točke se biraju od strane katastarskih ureda i uz pomoć ovlaštenih
mjernika. Time se točke postavljaju po procjeni ovlaštenih mjernika i
općina, te se time općine i stanovnici osjećaju odgovornim za očuvanje
točaka.
Slika 8. Načini stabilizacije stalnih geodetskih točaka
Izmjera se provodi od ovlaštenih ureda za katastarsku izmjeru. Unazad
par godina mreža stalnih geodetskih točaka u južnom Tirolu porasla je
do cca. 3500 već izmjerenih točaka, a stotine su stabilizirane i pripremljene
za izmjeru tako da će sva interesantna područja regije biti pokrivena
zadovoljavajućom gustoćom mreže.Novim zakonom uvedena je inovacija da
izmjera mora biti po jednom točno određenom redoslijedu priključena na
mrežu stalnih geodetskih točaka. Situacije se moraju izmjeriti sa već
točno određenih poligonskih točka ili sa novih poligonskih točaka kojima
će se odrediti koordinate u budućnosti. Obaveza ovlaštenih mjernika je
da ako naiđu na poligonsku točku koja nema koordinate iste odredi i preda
katastarskom uredu. Postavljeno je načelo da se zadatak i stajalište moraju
nalaziti unutar poligonskih točaka koji zatvaraju trokut (može se vezati
i na više susjednih trokuta, ako pozicija ili veličina zadatka to traži).
U prilogu je prikazana situacija izmjere objekta sa zapisnikom mjerenja
i obrascem za prijavu koordinata novoodređene poligonske točke.
Izuzeće izmjere povezane na najbliže stalne geodetske točke (trokut) predviđena
su za nadogradnju postojećih objekata kao i za izgradnju novih objekata
na zemljištima koja su obuhvaćena izmjerom. U slučajevima da se u dotičnoj
zoni ne nalazi dovoljno poligonskih točaka, dužnost ovlaštenih mjernika
je da predloži uvođenje novih točaka s novim položajem i u dogovoru s
katastarskim uredom. Katastarski ured brine da se nove poligonske točke
u već postojeću mrežu dobro uklope da bi se spriječio neredoviti i nehomogen
razvoj mreže.
Tako je postavljen kriterij da je na područjima sa homogenom mrežom poligonskih
točaka omogućeno jednostavnije unošenje podataka nove izmjere. U tim područjima
dovoljna je izmjera tako da se treća točka trokuta koristi za kontrolu.
Na područjima gdje nije predviđena gusta mreža poligonskih točaka (šume,
glečeri itd ) može se izvesti izmjera sa dvije poligonske točke s poznatim
analitičkim koordinatama.
Podržavanjem novog zakona i inovacija pri izmjeri u vođenju katastarskih
planova nosi sa sobom kvalitativno poboljšanje:
- u slučaju da je diobeni plan korišten za kupoprodajni ugovor, izmjerene
točke predstavljaju zakonsku granicu između parcela i u svakom su trenutku
dostupne sa istom točnošću mjerenja
- različiti diobeni planovi se uvijek mogu usporediti
- katastarski plan se može voditi s istom točnošću kao i izmjera.
To se odnosi na novu izmjeru koja je direktno oslonjena na osnovnu poligonsku
mrežu koja je definirana sa povećanom preciznošću od izmjere detalja.
Čak i onda kad mreža nije na području u potpunosti pripravljena novopostavljena
poligonska mreža po novim odredbama omogućava trenutačno postizanje dvije
od tri navedene prednosti. Kompletiranjem novopostavljene mreže u budućnosti
će se ostvariti i treća točka.
Kako su diobeni planovi vezani na tri točke, računa se da će se u budućnosti
sačuvati dvije točke osnovom kojih je moguće obnoviti staro stanje, a
i usporedba sa susjednim diobenim planom. Istovremeno će se potpunom uspostavom
temeljne mreže smanjiti troškovi postavljanja novih točaka, pojednostaviti
povezivanje na koordinatnu mrežu, a i troškovi izrade diobenih planova.
4. Reforma katastra zgrada
Ministarstvo financija Republike Italije propisuje minimalnu vrijednost
nekretnina osnovom koje obračunava porez pri kupoprodaji nekretnina. Kriteriji
koje se primjenjuju pri procijeni nekretnina vezane su Zakonima iz raznih
djelokruga npr. Zakon o pravednom najmu.
Raniji kriterij procjene nekretnina nije bio učinkovit, tako da se danas
novim Zakonom slijede cijene koje uzimaju u obzir grad, zonu i tržišnu
cijenu. U tablici 2. je sukladno Zakonu definirana minimalna i maksimalna
cijena po m2 za stambenu individualnu izgradnju u Trstu. Analizom je obrađena
tekuća godina s polugodištem, minimalna i maksimalna tržna cijena po m2
(val. mer.); minimalna i maksimalna cijena mjesečnog zakupa u odnosu na
zonu (val. loc.) te prosjek tržne cijene i mjesečnog zakupa (r%) i utjecaj
ukupne površine na izgrađenu površinu po m2. Na osnovu tablice u kojoj
je lako pronaći tip objekta, namjenu i njegov položaj plaća se porez na
promet nekretnina.
Krajem veljače 1998. godine usvojen je novi Zakon o reformi katastra zgrada
koji je stupio na snagu 01. siječnja 2000. god.
Zakonom su dane ovlasti gradovima i općinama za podjelu gradova na mikrozone
te procjenu stanova po klasama (sustav koji će odrediti vrijednost nekretnine
na osnovu zona):
- položaj - centar, periferija,
- opremljenost - javne ustanove, komunalna infrastruktura, parkovne površine
i dr.,
- kvadratura
Osnovom novog zakonskog prijedloga postigla bi se realna tržna vrijednost
nekretnine koja bi uzimala u procjenu sve čimbenike. Na postojeću površinu
stambenog dijela nekretnine dodale bi se površine u iznosima: za podrume
i tavane 50%, terase 30% i garaže 50%. Time bi se ukupne površine nekretnina
povećale, a i naknada za ukupnu površinu nekretnine po tržnoj cijeni kvadratnog
metra.
Ranije se plaćala naknada na neto površinu dijela nekretnine bez pomoćnih
prostorija. Kriterij procjene nije bio učinkovit tako da danas osnovom
prijedloga Zakona slijedi cijene na tržištu.
Zaključak
Organizacijom Generalne uprave dana je zakonska mogućnost da se regionalni
područni uredi prilagode stanju na terenu. Kako je Republika Italija po
ekonomskoj razvijenosti podijeljena na razvijeni sjever i nerazvijeni
jug, to se preslikava i na razvoj katastra.
U južnom dijelu Italije koji nema katastar nego registar nekretnina, što
znači da bi trebalo započeti sa razvojem zemljišnog informacijskog sustava
od početka tj. od nove numeričke izmjere i zemljišne knjige.
Za sjeverni dio Italije koji je postavio način prelaska na numerički katastar,
time je i uspostavio temelj zemljišnog informacijskog sustava. Katastarska
čestica kao osnovna jedinica vezuju sve potrebne podatke u bazi. Modemskim
vezama omogućeno je povezivanje ureda i raznih zainteresiranih službi.
Novim numeričkim katastrom nekretnina u digitalnoj bazi definirala bi
se razlika između katastarske ili zgradbene čestice. Uvođenjem zemljišnog
informacijskog sustava postavio se standard prikupljanja, obrade i distribuiranja
potrebnih podataka, a time omogućen brži i kvalitetniji rad. Sa pravilno
postavljenom i uređenom bazom podataka o česticama uspostavlja se i omogućuje
kvalitetno upravljanje prostorom.
Literatura:
Autonome Region Trentino - Sudtirol (1999) : Herstellung und fuhrung der
digitalen katastermappe, preslik referata
Ministero delle finanze (1997) : Direzione Centrale dei Servizi technici
erariali, CD -Oservatorio dei valori immobiliari, Rivista del dipartimento
del teritorio, Roma
(2/97)
Novine Il Piccolo (28.02.1998) : Rivoluzione nel Catasto, si paga anche
sui muri, str. 1 Catasto rivoluzionario, addio al vano, str.7
Ministero delle finanze (1997) : Il catasto descrittivo come censimento
dalla ricchezzza e distribuzione del prelievo fiscale, Supplemento alla
Rivista del dipartimento del teritorio , Roma (1/97)
Regione Friuli - Venezia Giulia (1991) : Nuovo catasto edilizio urbano,
Istituto Poligrafico dello Stato, Roma
Tani P. (1995): Nuovo catasto terreni, Ambiente territorio edilizia urbanistica
n. 85, Maggioli Editore, Roma
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi
SEMINARSKI RAD |