GOSPODARENJE MEDICINSKIM OTPADOM

Temeljem članka 104. stavka 1. točke 8. Zakona o otpadu (NN 178/04 i 111/06), između mnogih propisa kojima se regulira ova materija donesen je 2007. godine i Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/2007)
Ovim Pravilnikom uređuju se načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja, ali i iz srodnih znanstveno- istraživačkih djelatnosti. Pri tome se medicinskih otpadom smatra svaki otpad iz kataloga otpada sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05).
U ovakovim institucijama poglavito valja naglasiti brigu i načine zbrinjavanja tzv infektivnog otpada jer pripada, uz kemijski otpad koji sadrži opasne tvari, oštre predmete, citotoksike i citostatike i amalgamski otpad iz stomatološke zaštite u tzv. opasan medicinski otpad koji sadržava patogene mikroorganizme koji zbog svojeg tipa i/ili koncentracije mogu izazvati bolest ljudi i životinja, kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija, oprema, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju i ostalim izlučevinama pacijenata uključivo kirurške zahvate i obdukcije, otpad iz odjela za izolaciju infektivnih pacijenata, otpad od dijalize, infuzije i sličnih zahvata, uključujući korištene oštre predmete, rukavice i drugi pribor za jednokratnu uporabu te inokulirani zarazni otpad koji je bio u dodiru s pokusnim životinjama i sličan potencijalno infektivan otpad.
U ovom radu prikazana je podjela medicinskog otpada ovisno o agregatnim stanjima i svojstvima, a kada se radi o opasnom otpadu tada i s obzirom na opasna svojstava

Način gospodarenja i skladištenja

Proizvođač medicinskog otpada dužan je na mjestu nastanka osigurati gospodarenje ovim otpadom sukladno Zakonu o otpadu i spomenutim Pravilnikom, te posebnim propisima, a naročito u pogledu odvojenog skupljanja, vođenja evidencije, spremanja u odgovarajuće spremnike i privremenog skladištenja u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom.
Pri tome se infektivni medicinski otpad mora na mjestu nastanka odvojeno skupljati u hermetički zatvorenim i nepropusnim spremnicima otpornim na probijanje i istjecanje tekućina iz njih te prevoziti u privremeno skladište, bez sortiranja i premještanja u druge spremnike, a spremnici s infektivnim otpadom moraju biti označeni simbolom sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari.
Važno je istaknuti da se infektivni otpad mora skupljati i prevoziti na način koji sprječava izravan kontakt ugroženih osoba s otpadom te se u skladištu i tijekom isporuke ne smije premještati u druge spremnike.

« Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom Zakona o otpadu koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti«

PODJELA OTPADA

o Podjela prema mjestu nastanka
• Komunalni i industrijski otpad o Podjela po svojstvima
• Inertni, neopasni i opasni otpad o Podjela po fizikalnim svojstvima
• Kruti i tekući otpad

Podjela prema mjestu nastanka
o Komunalni otpad
• Kućanstvo
• Čišćenje javnih površina
• Otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu i uslužnim djelatnostima (npr. bolnicama)
o Industrijski otpad
• Nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu - razlikuje se od komunalnog otpada

Podjela po svojstvima
o Opasni otpad
• Karakteristike: eksplozivnost, reaktivnost, nagrizanje, podražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, otpuštanje otrovnih plinova ukoliko se biološki ili kemijski razgradi
• Komunalni ili tehnološki otpad svrstavaju se u opasni ako ima jedno ili više gore navedenih svojstava
° Neopasni otpad

Po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad

o Inertni otpad
• Biološki i kemijski teško razgradiv
• Može ga se odložiti (iako to nije najisplativije rješenje)

Podjela po fizikalnim svojstvima
o Tekući otpad
• Otpadne vode, otapala o Kruti otpad

MEDICINSKI OTPAD

o Sav otpad proizveden tijekom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja, ali i iz srodnih
znanstveno- istraživačkih djelatnosti. o Postupci u humanoj medicini tijekom kojih se stvara otpad:
• Dijagnostika
• Liječenje
• Prevencija bolesti
• Rehabilitacija
• Znanstveno-istraživački rad

Medicinski otpad se dijeli na:

o Inertni otpad (75 - 90%)
• Komunalni otpad
• Kuhinje, praonice, administracija o Opasni otpad (10 - 25%)
• Infektivni otpad
• Patološki otpad
• Oštri predmeti
• Farmaceutski otpad
• Kemijski otpad
• Genotoksični otpad
• Otpad koji sadrži teške metale
• Posude pod tlakom
• Radioaktivni otpad

Kategorije opasnog medicinskog otpada

Infektivni otpad

Infektivni otpad se definira kao otpad koji vjerojatno sadrži patogene agense koji zbog svojega tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su mu izloženi. Ova kategorija uključuje pribor i kulture iz mikrobioloških laboratorija, otpad koji nastaje prilikom kirurških zahvata i obdukcija, otpad nastao prilikom previjanja kirurških pacijenata, otpad iz jedinica za izolaciju pacijenata, otpad iz jedinica za hemodijalizu, sistemi za infuziju, rukavice i drugi materijal za jednokratnu primjenu, otpad koji je došao u dodir s pokusnim životinjama koje služe za inokulaciju infektivnih materijala itd.
o Farmaceuti, anesteziolozi i pomoćnici mogu biti izloženi riziku od respiratornih bolesti
prilikom izlaganja plinovima, aerosolima i otopinama o Opća populacija - vrlo rijetko izložena!
o Virus hepatitisa B i C može relativno dugo preživjeti u okolišu o HIV - vrlo osjetljiv, ne preživljava dugo u okolišu o Bakterije - neke osjetljive a neke ne o Vektori za prijenos bolesti (glodavci)!

Patološki i oštri predmeti

Patološki otpad čine svi dijelovi ljudskog tijela kao što su amputati i tkiva odstranjena tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta za pripremu patoloških i citoloških preparata, placente i fetusi, te pokusne životinje i njihovi dijelovi.
Ova kategorija uključuje igle, štrcaljke, skalpele, oštrice, pile, čavle i sve druge oštre predmete koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu. o Patološki otpad
• Može i ne mora biti infektivan o Oštri predmeti
• Zaraza HIV-om, hepatitisom i ostalim

Kemijski otpad i teški metali

Kemijski otpad sadrži odbačene krute, tekuće ili plinovite kemikalije iz dijagnostičkih i eksperimentalnih jedinica, te od čišćenja i dezinfekcije. Kemijski otpad se može podijeliti na opasni koji karakteriziraju toksičnost, korozivnost, zapaljivost, reaktivnost i genotoksičnost, te neopasni (inertni) koji nema navedena svojstva. o Kemijski otpad
• Opasan pri profesionalnoj izloženosti
• Ukoliko se izlijeva u kanalizaciju opasan i za opću populaciju i okoliš pogotovo o Teški metali
• Profesionalna izloženost upitna, izlijevanje u kanalizaciju problem za okoliš

Posude pod pritiskom

Predstavljaju bočice koje sadrže inertne plinove pod pritiskom pomiješane s različitim tvarima (antibiotik, dezinficijens, insekticid itd.) koje se apliciraju u obliku aerosola. Ne mogu se do kraja isprazniti, pa kod njihovog zbrinjavanja treba voditi računa, kako o tome da mogu sadržavati djelatne tvari, tako i o tome da na povišenoj temperaturi mogu eksplodirati.

Farmaceutski otpad

Uključuje farmaceutske proizvode, lijekove i kemikalije koji su vraćeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni, a neupotrjebljeni, ili im je istekao rok uporabe, ili se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga.

Farmaceutski otpad
• Lijekovi kojima je istekao rok trajanja (često iz donacija)
• U Hrvatskoj oko 2 500 t farmaceutskog otpada od čega je bilo potrebno specijalno zbrinuti oko 50%
• Riješeno u PUTU
• Zatvaranje PUTA - vrlo loša i stručno neutemeljena odluka!

Genotoksični otpad

Je opasan medicinski otpad koji nastaje zbog primjene, proizvodnje i pripravljanja farmaceutskih tvari s citotoksičnim efektom, uključivo primarnu ambalažu i sav pribor korišten za pripremu i primjenu takvih tvari.
o Studija u Finskoj utvrdila je povezanost između profesionalne izloženosti takvim tvarima i pobačaja
o Druge studije tvrde da to nije slučaj
o Ne postoji niti jedno izvješće koje bi utvrdilo zdravstvene posljedice pri nepravilnom rukovanju takvim otpadom o Hrvatska ga je uvrstila u opasan otpad međutim WHO nije

Radioaktivni otpad

Predstavlja kruti i tekući otpad kontaminiran radionuklidima iz in vitro laboratorijskih analiza tkiva i tjelesnih tekućina (npr. radioimunoesej), te iz in vitro dijagnostičkih i terapeutskih zahvata, koji se uglavnom izvode na nuklearnoj medicini. Kontaminiranim se smatra sav materijal koji je došao u doticaj s radionuklidom, uključujući bočice, ampule, igle, štrcaljke, rukavice i ostala zaštitna odjeća, pa čak i mokraća pacijenata kojima je apliciran radionuklid. Zatvoreni izvori zračenja koji se koriste u terapeutske svrhe uglavnom ne predstavljaju problem, jer se obično vraćaju proizvođaču u inozemstvo gdje se ili pohranjuju na nuklearna odlagališta ili se nuklearnim reakcijama ponovno aktiviraju i koriste. Radioaktivni otpad je međutim reguliran posebnim propisima, te se njime ovdje nećemo posebno baviti.

IZVORI MEDICINSKOG OTPADA

Količina zdravstvenog otpada ovisi o tipu zdravstvene ustanove. Iz podataka koji pokazuju kako je udio infektivnog otpada (najveći dio opasnog zdravstvenog otpada) u ukupnom otpadu različit od države do države, količina infektivnog otpada ovisi i o tome što se sve smatra infektivnim otpadom, odnosno o tome kako je infektivni otpad definiran u pojedinim državama. Kako je postupanje s infektivnim otpadom, njegova obrada i zbrinjavanje vezano uz visoke troškove, a prema vrlo općenitoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije koja je dat u poglavlju o kategorijama otpada mnoge su se države susrele s tako visokim troškovima zbrinjavanja da se pojavila potreba da se razvije kategorizacija infektivnog otpada prema riziku, te da se u legislativi o postupanju sa zdravstvenim otpadom uvede procjena rizika infekcije za svaki segment procesa nastajanja, rukovanja i zbrinjavanja, pa da se prema kategoriji rizika propišu i mjere za adekvatno postupanje bez ugrožavanja zdravlja ljudi.

o Veći izvori medicinskog otpada:
• Bolnice
• Klinike
• Laboratoriji
• Istraživački centri
• Transfuziologije
• Stacionari
• Mrtvačnice
• Obdukcijski centri
o Manji izvori medicinskog otpada
• Ambulante
• Kućna njega
• Domovi za nepokretne
• Psihijatrijske ambulante
Količine proizvedenog otpada po ustanovama
o Bolnice i klinički centri
• Oko 10000 t godišnje
• Od toga oko 86% inertni medicinski otpad i 14% opasni
• Opasni otpad
• Od tih 1400 t opasnog otpada, oko 80% (1120 t)odnosi se na infektivni otpad o Ambulante i ostalo
• Slična količina
• Udio opasnog otpada malo manji

Rizici za ljudsko zdravlje
o AIDS
o Hepatitis B i C o Infekcije probavnog trakta o Infekcije dišnih putova o Infekcije krvotoka o Kožne infekcije
o Genetska oštećenja (radioaktivne supstancije) o Otrovanja

Infekcije
o Probavni sustav - enterobakterije, salmonela, šigela, helminti o Dišni sustav - tuberkuloza, streptokokna pneumonija, virus ospica o Kožne infekcije - streptokoki o Genitalne infekcije - najserija gonoreje
• Razni sekreti, gnoj, krv, genitalne izlučevine, itd.

Primjer iz prakse
o SAD
• 1994 -39 slučajeva zaraze HIV-om
• 32 slučajeva zaraze iglom
• Medicinske sestre, liječnici i laboratorijski tehničari o Francuska
• 1992 - 8 slučajeva zaraze HIV-om, sakupljači otpada

Stvaranje medicinskog otpada u Hrvatskoj
o Ukupno oko 211 000 kg/tjedno (211 tona)
• Opasni otpad -oko 29 800 kg/tjedno
• Inertni - oko 182 000 kg/tjedno

ZBRINJAVANJE MEDICINSKOG OTPADA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

Zbrinjavanje zdravstvenog otpada kao sustavni problem počinje na odjelima, odsjecima, u laboratorijima, ambulantama, previjalištima, kirurškim salama itd. Na samom mjestu nastanka potrebno je osigurati razvrstavanje i izdvojeno sakupljanje.
Otpad se razvrstava i sakuplja na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu njegovim svojstvima, količini, te načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja, na način da štiti okoliš i one koji postupaju s otpadom.
Inertni medicinski otpad - sličan komunalnom se zbrinjava kao komunalni otpad na svim drugim mjestima, jer ne predstavlja rizik za zdravlje i okoliš.
Ambalaža, kao što su plastične vreće, kartonske kutije, posude i kontejneri mora biti izrađena tako
da:
• svojim karakteristikama (boja, oblik, veličina) omogućava i olakšava razvrstavanje na mjestu nastanka. Oznake su: crvena boja za infektivni otpad, crvena s crnim pojasom za patološki, žuta boja za kemijski otpad, zelena za farmaceutski, a crna i plava boja za komunalni otpad.
• je nepropusna za tekućine, da onemogućava ispadanje ili prolijevanje sadržaja, te da je onemogućeno neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju ili obrađivanju.
• da pri obrađivanju ne onečišćuje okoliš.
• posude za oštre predmete moraju biti neprobojne za sadržaj pri normalnim uvjetima postupanja i napravljene tako da je onemogućeno ispadanje sadržaja ili ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ili postupaju s otpadom.
• ambalaža za skladištenje mora biti označena natpisom "opasni medicinski otpad", te natpisom o vrsti otpada.
• ambalaža koja se koristi višekratno su posude, kontejneri od metala i plastike koji omogućavaju adekvatno pranje i dezinfekciju.

Također je bitno uspostaviti:

o Tim stručnjaka koji se bavi tom problematikom dobra administracija i administracija posla
o Pažljivo planiranje
o Uređene zakonske propise
o Adekvatno financiranje
o Angažman podučenog osoblja

Odgovornost
o Glavna i odgovorna osoba jest ravnatelj bolnice
o Voditelj projekta - osoba zadužena za zbrinjavanje otpada
o Projektni tim
• Ravnatelj
• Voditelj projekta

• Osoba nadležna za kontrolu infekcija
• Financijski kontrolor
• Osoba nadležna za zbrinjavanje farmaceutskih sredstava
• Osoba nadležna za radijaciju

Dužnosti ravnatelja i osoblja
o Ravnatelj
• Uspostava tima
• Podjela odgovornosti
• Novčana sredstva

o Voditelj projekta i ostali

• Postupci praćenja i kontrole
• Osiguravanje poduke
• Kontrola nastajanja, sakupljanja i zbrinjavanja
• Troškovi

Plan uspostave sustava gospodarenja otpadom

Budući da se zdravstvene ustanove razlikuju po tipu, građevinskim karakteristikama itd. najbolje je da svaka ustanova za sebe izradi Plan zbrinjavanja otpada u kojem su detaljno razrađeni:
> razvrstavanje medicinskog otpada
> inicijalno skladištenje (na odjelu), putovi, način, zadužene osobe i vremenski plan skupljanja
> edukacija zaduženih i odgovornih osoba, te osoblja koje razvrstava otpad
> putovi, način i zadužene osobe za prijevoz otpada do mjesta sekundarnog skladištenja (ili prostora za obradu ili odvoz)
> uvjeti, način i trajanje sekundarnog skladištenja
> odgovorne osobe i način vođenja evidencija (očevidnik, prijavni listovi, izvješće o ispitivanju fizikalnokemijskih svojstava otpada itd.) i obilježavanje otpada
> način i vremenski plan odvoza, način obrađivanja i odlaganja
> odgovorne osobe (ili osoba) za organizaciju i unutarnji nadzor.

OBRADA OTPADA

Fizikalni postupci obrade medicinskog otpada su dezinfekcija/sterilizacija parom, suha sterilizacija toplinom ili drugi sličan postupak kojim se postiže uklanjanje opasnih svojstava infektivnog medicinskog otpada.

o Mehanička obrada

o Biološka obrada

o Toplinska obrada

Mehanička obrada
o Mehanička obrada otpada
• isušivanje
• prešanje
• šrederi: usitnjavanje otpada i smanjenje volumena otpada
• magnetski separatori: odvajanje metalnog od nemetalnog dijela

Toplinska obrada otpada

Parna dezinfekcija/sterilizacija je izlaganje otpada zasićenoj pari pod tlakom u tlačnoj posudi ili autoklavu.
Suha sterilizacija toplinom je izlaganje otpada onoj temperaturi i na onoliko vremena koliko je potebno da bi se osigurala sterilizacija cjelokupne količine medicinskog otpada. Kemijska dezinfekcija/sterilizacija je izlaganje medicinskog otpada kemijski aktivnim tvarima koje inaktiviraju patogene mikroorganizme.
Fumigacija je korištenje kemijskih tvari koje u izoliranom prostoru kao visokotoksični plinski fumigatori obavljaju dezinfekciju/sterilizaciju medicinskog otpada, opreme, predmeta te sličnog infektivnog i potencijalno infektivnog materijala. o Problem s emisijom
• Plinova koji nastaju u procesu sagorijevanja (SO2, NO2, CO2, čestice)
• PCCDs/Fs (dioksini)
• Emisija žive
• Problem s njezinom kontrolom
• U Hrvatskoj ne postoji spalionica koja se koristi za spaljivanje komunalnog otpada, kao što je nekad bio PUTO. U tvornici cementa Koromačno - spaljivanje isključivo opasnog otpada!

Gospodarenje komunalnim medicinskim otpadom

Inertni medicinski otpad - sličan komunalnom se zbrinjava kao komunalni otpad na svim drugim mjestima, jer ne predstavlja rizik za zdravlje i okoliš. o Nastaje u kuhinjama, predoperativno, administracija
o Trebalo bi ga zbrinjavati na način da se poštuje hijerarhija gospodarenja otpadom o Na primjer:
• Administracija: nastaje velika količina papira (elektroničko urudžbiranje)
• Upotrebljavati kada god je to moguće staklenu ambalažu
• U kuhinjama nastaje velika količina plastičnog otpada i organskog otpada, trebalo bi ga reciklirati odnosno kompostirati a ne odložiti

Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada - 1
o Dezinfekcijska sredstva o Odlaganje
• Na deponije III kategorije, nikako na sanitarnu deponiju
• Inkapsulacija

• Zatvara se u plastične ili metalne posude
• Dodaje se plastična pjena, bitumenizirani pijesak, cementna žbuka, glineni materijal
• Inertizacija
• Otpad se preša se te dodaje vapno ili cement
• Tako obrađen može se odložiti na deponiju

Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada - 2
o Nisko temperaturne tehnologije (95 - 180 0C)
• Parna i suha dezinfekcija (dezinfekcija parom ili vrućim zrakom)
• Autoklavi i mikrovalni uređaji
• Nema kemijskih reakcija u otpadu
o Srednje temperaturne tehnologije (180 - 370 0C)
• Nisu još komercijalno primjenjiva
• Obrada otpada pri visokim tlakovima i temperaturama
• Zbivaju se kemijske reakcije
o Visoko temperaturni procesi (540 - 8000 0C)
• Piroliza
• Potpuna razgradnja materije

Infektivni otpad
Infektivni otpad i oštri predmeti zbrinjavaju se u pećima za spaljivanje infektivnog otpada ili se postupcima obrađivanja (drobljenje, mljevenje, dezinfekcija, sterilizacija) dovode u stanje kada više nisu opasni za zdravlje (pretvaranje u inertni -komunalni otpad), te se mogu reciklirati ili odlagati. Prije odlaganja otpad se može inkapsulirati (staviti u metalne i plastične kontejnere te se) o Ukoliko je otpad izrazito infektivan, prije odlaganja treba ga autoklavirati

Farmaceutski otpad
Farmaceutski otpad se sakuplja posebno, te se skladišti u bolničkim ljekarnama ili sekundarnom skladištu. Zbrinjava se spaljivanjem u spalionicama opasnog otpada. o Male količine
• Zbrinjavati zajedno s komunalnim otpadom
• Inkapsulirati
• Spaliti
o Velike količine
• Spaljivanje
• Inkapsulacija
• Ne preporuča se odlaganje na deponije

Citotoksični otpad
o Ni slučajno ne odlagati na sanitarnu deponiju ili u kanalizaciju o Vratiti proizvođaču o Spaliti na visokoj temperaturi o Kemijski razgraditi

Kemijski otpad
Kemijski otpad se može reciklirati ili redestilirati, a zbrinjava se spaljivanjem u pećima za spaljivanje opasnog otpada. o Male količine
• Inkapsulirati i odložiti (dezinfekcijska sredstva ne smije se inkapsulirati, korozivna su)
• Spaliti
• Izliti u kanalizaciju (?) o Velike količine
• Spaliti
• Vratiti proizvođaču
• Ne preporuča se odlaganje

Otpad s visokim sadržajem teških metala
o Ni slučajno spaljivati
• Emisiju Cd, As, Zn možete kontrolirati
• Emisiju Hg ne možete
o Izvoz u zemlje koja imaju postrojenja za obradu takvog otpada o Inkapsulacija i odlaganje na deponiju

Posude pod pritiskom
o Ni slučajno spaljivati
o Vratiti proizvođaču za ponovnu upotrebu
o Oštećenje kontejnere odložiti (po uvjetom da nema stlačenog plina unutra)

Radioaktivni otpad
o Visokoradioaktivni otpad i nisko i srednje radioaktivni otpad
• Visoko radioaktivni medicinski otpad (ukopavanje u geološke formacije)
• Nisko radioaktivni otpad - može se izolirati, te sačekati da radioaktivnost prođe, te ga se nakon toga odlaže
• Obično se skladišti u za to predviđene bačve sa deklaracijom (na kojem je mjestu nastao, tko ga je proizveo)
• Izvoz radioaktivnog otpada iznimno skup!

Anatomski patološki otpad
Anatomski patološki otpad se iz etičkih razloga sakuplja, skladišti i zbrinjava posebno. Zbrinjava se spaljivanjem u krematoriju ili zakapanjem na groblju. Patološki animalni otpad, zbrinjava se kao infektivni. Krv koja preostane nakon laboratorijske pretrage zbrinjava se kao infektivni otpad skupa s vacutainerima. Krv i krvni derivati koji su slijedom dijagnostičke pretrage pomiješani s kemikalijama zbrinjavaju se kao kemijski otpad.

Zaključak

o U Hrvatskoj je zakonska regulativa zbrinjavanja opasnim medicinskim otpadom dobro riješena, ali provedba je slaba karika u ovom zahtjevnom poslu.

o U Hrvatskoj se nepravilno gospodari kako komunalnim tako i opasnim medicinskim otpadom.

o Trebalo bi uspostaviti sustav za toplinsku obradu (incineraciju) opasnog medicinskog otpada • Mobilni uređaji za incineraciju.

o Trebalo bi uspostaviti ekspertni tim za realizaciju projekata zbrinjavanja otpada koji nastaje u zdravstvenoj djelatnosti (interdisciplinarnost pristupa problematici gospodarenja otpadom).

o Edukacija zdravstvenih radnika trebala bi biti redovitija.

 

VAŽNI PROPISI NA KOJE TREBA OBRATITI POZORNOST:

1. Zakon o otpadu („Narodne novine", broj 178/2004, 111/2006, 60/2008 i 87/2009)
2. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine", broj 23/2007 i 111/2007)
3. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada („Narodne novine", broj 50/2005 i 39/2009)
4. Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine", broj 35/2008) i
5. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine", broj 72/2007)
6. Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite /NN 50/2000)

POPIS LITERATURE

1. mr.sci. Damir Brlek, dipl. inž. rudarstva » GOSPODARENJE OTPADOM» 2009.
2. mr.sci. Sanja Posavec, dipl. inž. biotehnologike «ŠTETNOSTI» 2009.
3. Zora Hižman « UVOD U ZAŠTITU OKOLIŠA» 2009.
4. mr.sc. Krunoslav Capak, dr. med. « ZBRINJAVANJE OTPADA KOJI NASTAJE PRI PRUŽANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE» 2009.
5. K.Capak., F. Plavšić,: «PRIJEDLOG ZBRINJAVANJA ZDRAVSTVENOG OTPADA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA» 1995.
6. PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM ( NN 23/07)
7. NAPUTAK O POSTUPANJU S OTPADOM KOJI NASTAJU PRI PRUŽANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (NN50/200)
8. PRAVILNIK O GOSPODARENJU MEDICINSKIM OTPADOM (NN 72/07)

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD