Analiza modela i ponude internet bankarstva
u HPB-u, PBZ-u i ZABI
Predmet istraživanja seminarskog rada je internet bankarstvo u Hrvatskoj,
izvršit ćemo analizu modela i ponude u bankama Privredna banka Zagreb,
Zagrebačka i Hrvatska poštanska banka. Također i prednosti koje iBanking
donosi svojom fleksibilnošću u poslovanju pri velikim međubankovnim transakcijama,
plaćanju različitih računa, te komfor koji nosi sa sobom.
Cilj/evi ovog seminarskog rada je/su analizirati najbolji model i ponudu
internet bankarstva u konkurenciji od ove tri navedene banke, te dokazati
da se Hrvatska nalazi u prijelaznom razdoblju po pitanju rasta korisnika
Internet bankarstva.
Hipoteza/e seminara je pretpostavka da u Hrvatskoj je izuzetno povećan
rast korisnika internet bankarstva kako u poslovnom smislu, tako i kod
građanstva. Druga pretpostavka je da Zagrebačka banka prednjači sa brojem
korisnika i transakcija u RH.
Znanstvene metode korištene u seminarskom radu su metode komparacije
kojom smo utvrdili da se internet bankarstvo još se uvijek češće koristi
u Austriji, Sloveniji i češkoj, nego u Hrvatskoj i nekim drugim istočno-europskim
zemljama. Te smo metodom analize utvrdili da u posljednje tri godine internet
bankarstvo ima sve jači uspon u Republici Hrvatskoj i svake godine se
pridružuje sve više korisnika, elektroničkom poslovanju.
U nastavku slijedi, drugo poglavlje pod naslovom „POJAVA I RAZVOJ BANKARSKIH
POSLOVA“. Opisan je nastanak banke kao institucije te njezin daljnji razvoj
u povijesti, te razlozi za početak komfornijeg obavljanja platnog prometa
elektroničkim putem odnosno internet bankarstva.
U trećem poglavlju koje nosi naslov „ELEKTRONIČKI MEĐUBANKARSKI POSLOVI“
zaključili smo da obavljanje takvih poslova zahtjeva visok stupanj sigurnosti
i protočnosti upravo zbog ogromnih količina transfera novčanih sredstava.
Te smo opisali „SWIFT MREŽU U MEĐUBANKARSKOM POSLOVANJU“ koja je najveća
takva privatna bankarska mreža, koja u nekim dijelovima podržava internet
strukturu, te je u načelu internetsko bankarstvo, kompatibilno s STN-om,
što uvelike olakšava posao financijskim institucijama.
U zaključku pojavile su se male poteškoće kod pronalaženja podataka
pri pisanju rada, no one su se riješile terenskim radom odnosno obilaženjem
navedenih banaka u potrazi za nedostupnim podatcima koje dostupna literatura
ne sadrži.
2. TRADICIONALNI I SUVREMENI NAČINI PLAĆANJA
Internetsko bankarstvo pojavilo se kao alternativa nervoznom stajanju
u redovima banaka i poštanskih ureda, gdje se podmirivanje komunalnih
i ostalih računa naplaćuje najmanje pet kuna po transakciji. Jedna od
najneugodnijih i usto neizbježnih obveza može se obaviti i elegantnije
iz svoje omiljene fotelje, kreveta ili, u vrijeme bežičnog interneta,
s kakve egzotične lokacije. No, ne manje bitna činjenica je višestruko
niža cijena transakcije, koja za prijenose na račune izvan banke stoji
tek jednu kunu, dok je za prijenose unutar banke u većini banaka je besplatna.
Primjena mrežne telekomunikacijske i informacijske tehnologije u bankarstvu
manifestira se kao elektroničko, on-line ili telebankarstvo. Na taj se
način obavljaju poslovi između banaka, između banaka i njihovih komitenata
(fizičkih ili pravnih osoba), te između bančinih komitenata i trećih strana,
a da pritom nije potrebna nazočnost komitenata u prostorima banke ili
bilo kakva forma off-line komunikacije između bančinih djelatnika i komitenata,
niti se stvara veća količina papirnate dokumentacije. Ostvarivi su svi
dopušteni oblici bezgotovinskih novčanih transakcija, međubankarskih transfera,
kreditnih poslova.
Ako se pritom kao medij upotrebljava Internet, banka na njemu aktivira
svoje Web mjesto i otvara Web stranice. Redovito, ovdje je Web mjesto
neko računalo u vlasništvu banke ili neki čvor privatne mreže. Za sve
oblike internetskog poslovanja putem interneta već se uvriježio naziv
internetsko bankarstvo ili iBanking.
U daljinskom je bankarstvu važno razlikovati dvije temeljne vrste poslova:
- Međubankarski poslovi
- Poslovi s komitentima i u ime komitenata
U sljedećem poglavlju ćemo pobliže istražiti međubankarske poslove, njihovu
potrebu za sigurnim poslovanjem zaštićenim od neovlaštenih korisnika te
globalno poznatu mrežu SWIFT i njezinoj ulozi u međubankarskom poslovanju.
2.1 SWIFT MREŽA U MEĐUBANKARSKOM POSLOVANJU
Najveća danas postojeća privatna bankarska mreža jest SWIFT Transport
Network (STN), čiji je razvitak inicirala asocijacija bankarskih i financijskih
institucija Society for Worldwide Inter-bank Financial Telecommunications-
S.W.I.F.T, osnovana je 1973. godine. Mreža je započela s radom 1977. godine.
Korisnici su centralne i poslovne banke, te različite ostale vrste financijskih
institucija na svim kontinentima. Prema podatcima iz 1998. g., obuhvaćala
je oko 2.700 subjekata. Veći broj hrvatskih banaka također ima pristup
tome mrežnom sustavu.
Mreža SWIFT je poput interneta, izgrađena na temelju OSI (Open systems
Interconnecton) standarda, što znači da obje mreže podržavaju neke identične
komunikacijske protokole. Zbog toga je u načelu internetsko bankarstvo,
kompatibilno s STN-om, što uvelike „olakšava život“ financijskim institucijama.
SWIFT u velikoj je mjeri centralizirana. Cjelokupan se sustav sastoji
od tri centra za kontrolu rada u mreži (Network Directory, NWD), niza
regionalnih centara i još većeg broja korisničkih centara. Upravljački
centri su locirani su u Belgiji, Nizozemskoj i u SAD-u. Iz njih se provjerava
ovlaštenost svakoga pojedinoga korisnika za pristu i rad u mreži.
Međubankarsko poslovanje obično podrazumijeva prijenos velikih količina
podataka, i čimbenik koji u najvećoj mjeri utječe na djelotvornost mreže
jest brzina prijenosa podataka. Pošto se radi o velikom sustavu globalnih
razmjera, usvojene su različite brzine prijenosa, koje korisnik može odabrati
ovisno o stanju i karakteristikama komunikacijske infrastrukture koja
mu je na raspolaganju.
Poglavlje koje slijedi bitno rasvjetljava zašto je došlo do pojave i ubrzanog
rasta korištenja internet bankarstva kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Tko ga može sve koristiti, te odnos broja korisnika kroz 2002. i 2003.
godinu u zapadnim zemljama europe nasuprot Hrvatske i istočno-europskih
zemalja.
2.1.1. PREDNOSTI INTERNET BANKARSTVA
Posljednjih nekoliko godina razvoj svjetskih bankarskih usluga pokazuje
sve jaču težnju da se korisniku, omogući usluga u bilo koje vrijeme na
bilo kojem mjestu. Ta se težnja manifestirala na početku korištenjem automatskih
telefonskih servisa, no od kada je Internet
ogromnim skokom zakoračio u područje ekonomije, rođenjem "nove ekonomije"
zasnovane na prednostima Interneta pojavilo se Internet
bankarstvo.
Brzina, točnost i komocija koju osjećaju korisnici on-line bankarstva,
nenadmašne su poluge razvoja nove vrste bankarstva, jer današnji klijenti
banaka trebaju i žele jednostavan, brz, točan, diskretan, siguran, ali
i jeftiniji pristup u raspolaganju svojim sredstvima. Takvim zahtjevima
zasada može odgovoriti jedino Internet bankarstvo, koje je, prema nekim
računicama, čak deset puta jeftinije od klasičnih bankarskih usluga, dok
je telefonsko jeftinije od dva do četiri puta. Osim znatnog racionaliziranja
poslovanja banke i pojeftinjenja bankarske usluge, Internet bankarstvo
omogućava svojim korisnicima da prepuste zaboravu dobro poznate slike
čekanja u redovima na šalterima i trčanje u banku prije zatvaranja.
Zahvaljujući internetu i suvremenoj tehnologiji, iBanking ima veliki
broj prednosti, od kojih su najistaknutije brzina i kvaliteta obavljanja
platnog prometa, racionalno korištenje vremena i ubrzavanje dostave naloga
za plaćanje, brzo dostupne informacije obavljenim transakcijama, mogućnost
on-line upita o stanju i prometima po računu i drugo. Internet bankarstvo
svakim danom sve više ulazi u pore gospodarstva i to se očituje znatno
većim brojem poduzeća i obrtnika koji se koriste internet bankarstvom.
2.1.2 KORISNCI INTERNET BANKARSTVA
Svaka osoba koja posjeduje osobno računalo, te ima pristup Internetu,
može koristiti uslugu Internet bankarstva. Prednost je u tome da klijent
ne mora fizički doći do banke, nego, može uredno sa svog računala obaviti
željene bankovne transakcije. Prema istraživanju agencije Proof, hrvatski
korisnici Interneta su vrlo zainteresirani za mogućnost korištenja Internet
bankarstva. Prema podacima, čak 44 % ispitanih bi koristili usluge Internet
bankarstva kad bi imali uvjete za to, dok bi 37 % vjerojatno koristilo
usluge, a manje od 1 posto ispitanika je izjavilo da sigurno ne bi koristili
tu uslugu.
Dok je internet bankarstvo bilo još u svojoj početnoj fazi, tada nisu
bile uključene sve vrste transakcija. Bile su dostupne samo kunske transakcije
za građane. S vremenom se to proširilo i na devizno poslovanje, kako na
fizičke osobe, tako i na pravne. Danas se može uživati u svim prednostima
bankarskih proizvoda preko Interneta, ako u svojoj banci podnesemo zahtjev
za spomenute bankarske usluge.
Grafikon 1. Broj korisnika internet bankarstva u 2002. i 2003. godini
. U nastavku slijedi slikovni prikaz spomenutog grafikona.
Prema usporednim podacima iz više zemalja, može se uočiti trend povećanja
broja onih koji koriste Internet bankarstvo. Internet bankarstvo još se
uvijek češće koristi u Austriji, Sloveniji i češkoj, nego u Hrvatskoj
i nekim drugim istočno-europskim zemljama.
U sljedećem poglavlju, broj pet „SIGURNOST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA“
ćemo ukazati na najvažnije obilježje internet bankarstva a to je sigurnost
i zaštita vaših podataka te privatnost vašeg poslovanja i transakcija.
Objasnit ćemo sisteme koji se koriste da biste ušli na račun upravo vi
koji ste za to ovlašteni, pomoću tokena, smart kartica.
3. SIGURNOST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA
Najveći problem o čemu treba voditi brigu je sigurnost. Ne smije se dopustiti
neželjeni ulaz u sustav poslovanja, jer se ovdje radi o velikoj odgovornosti,
što se tiče banke, a na kraju i za zadovoljstvo svakog klijenta. To znači
da neovlaštena osoba ne smije obavljati transakcije, tj. ne smije imati
apsolutno nikakve ovlasti da upravlja sustavom. Ima puno verzija sigurnosnih
sustava, od kojih svaka koristi neki način kodiranja. Enkripcija se omogućava
preko matematičkih funkcija tzv. hash funkcija. Rade na principu da se
na brz i lak način kodira neka ulazna riječ, a iz te kodirane riječi gotovo
je nemoguće saznati izvornu informaciju bez ključa koja je kodirana tom
funkcijom. To znači da samo onaj tko posjeduje ključ (key) može pročitati
informaciju.
Kad se korisnik spoji na Internet,
on je jedinstveno prepoznat IP adresom. To uvelike povećava sigurnost
sustava tako da preko vatrozida (firewall) može doći do sustava informacija
koja je sigurno od klijenta. Sustav firewall-a radi na principu čitanja
IP adresa koja žele doći do poslužitelja (server) te odlučuje da li je
pristup dozvoljen ili nije. Kao i kod klasičnih odlazaka u banku, transakcija
se potvrđuje vlastoručnim potpisom. U svijetu Interneta se taj potpis
preslikava u elektronički potpis. Tako se ustanovljava autentičnost potpisanog
dokumenta, za koju jamči njegov korisnik.
3.1 AUTORIZACIJA KORISNIKA-TOKEN, SMART CARD
Identifikacija korisnika je važna jer banka mora pouzdano znati tko je
korisnik, a isto tako korisnik mora biti siguran da se nitko drugi umjesto
njega ne može predstaviti i poslovati u njegovo ime. Korisnik se predstavlja
banci s dva podatka. U tu se svrhu rabi token (elektronički uređaj veličine
kreditne kartice i izgleda sličnog kalkulatoru). Prvi je podatak identifikacijski
broj otisnut na poleđini tokena te dodatno i kratkotrajno prikazan na
zaslonu tokena prilikom njegova uključenja. Drugi je podatak jednokratni
tajni broj kojega token generira i ispisuje. Nakon svakoga uključenja
njegova je vrijednost različita od svih prethodnih, a buduću vrijednost
nije moguće predvidjeti. Uporaba već iskorištenih jednokratnih tajnih
brojeva nije dopuštena. Za uključenje tokena potrebno je upisati PIN (osobni
identifikacijski broj poznat samo korisniku).
3.2 AUTENTIČNOST BANKE
Korisnik mora biti siguran da komunicira zaista s bankom, tj. njezinim
poslužiteljem (serverom). U tu svrhu poslužitelji banaka ako imaju certifikat
svjetski prihvaćenog autoriteta na Internetu, npr. tvrtke VeriSign, u
svakom trenutku korisnik može provjeriti identitet poslužitelja tako da
unutar njegove naslovne Web stranice klikne mišem na sličicu VeriSign
Secure Site nakon čega se otvara novi prikaz VeriSignove stranice s certifikatom.
U prikazanom certifikatu korisnik mora pročitati i provjeriti naziv poslužitelja
(name), zatim ima li Status vrijednost 'valid', od kojeg do kojeg datuma
vrijedi certifikat (validity period) te njegovu pripadnost banci (Organization,
Country, State i Locality). Naziv poslužitelja upisan u adresnom polju
korisnikova pretraživača (browser) iza "http://" ili "https://"
mora u svakom trenutku prikaza Web stranica Internet usluge odgovarati
nazivu navedenom u certifikatu.
3.2.1 AUTORIZACIJA PLAĆANJA
Nakon što je korisnik pripremio platne naloge, a prije nego se obavi plaćanje,
od korisnika se zahtjeva autorizacija. Na web stranici za izvršenje plaćanja
pored ukupnoga iznosa prikazan posebni broj, tzv. upit (Challenge). Upit
je šesteroznamenkasti broj koji kreira poslužitelj (na slučajan način)
i to prilikom svake autorizacije plaćanja. Korisnik mora utipkati prikazani
upit u svoj uključeni token nakon čega se na njemu ispisuje drugi posebni
broj, tzv. odgovor (Response). Odgovor je enkriptirani upit, a enkripcija
se obavlja s nedostupnim tajnim ključem pohranjenim u tokenu.
Nakon što je korisnik usluge prepisao odgovor na web stranicu te ga
poslao elektroničkim putem preko web stranice poslužitelju, poslužitelj
dekriptira odgovor s istim tajnim ključem. Ako je rezultat dekripcije
jednak poslanome upitu, potvrđuje se identitet korisnika i autorizacija
i autentičnost plaćanja. Tajni ključ za enkripciju i dekripciju pohranjen
je samo na dva mjesta, u tokenu i na poslužitelju, te se nikad ne šalje
Internetom. Svrha je autorizacije dodatno onemogućavanje ubacivanja treće
strane u vezu korisnik-poslužitelj, koja bi to mogla zlonamjerno iskoristiti
i to nakon što je već uspješno obavljena identifikacija korisnika.
U daljnjem tekstu biti će prikazan grafikon iz kojega ćete moći jasno
iščitati da u Hrvatskoj u zadnje tri godine se trend korištenja internet
poslovnog bankarstva za građane izuzetno povećava, iz godine u godinu
i prema tim pokazateljima isto je za očekivati da će se rast nastaviti
i kroz slijedeću godinu.
4. PORAST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA U HRVATSKOJ
Grafikon 2. Praćenje rasta korištenja Internet bankarstva
u RH u razdoblju (2006 g.-2009 g.)
Prema podacima za prvi kvartal 2009. godine, uslugu internet bankarstva
u Hrvatskoj koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, riječ je o povećanju broja
korisnika ove usluge za 32,06 posto u segmentu korištenja od strane građana,
odnosno za 15,32 posto u segmentu korištenja od strane poslovnih subjekata.
''Budući da je riječ o pristupu bankarskim uslugama na ugodniji, brži
i jednostavniji način - iz kućnog naslonjača ili ureda - neovisno o radnom
vremenu banke, sve veći broj korisnika internet bankarstva ne predstavlja
iznenađenje. Ovakav način poslovanja štedi nam vrijeme, ali i novac, budući
da su naknade banaka za njegovo korištenje niže u odnosu na one koje plaćamo
prilikom korištenja usluga u samim bankama. Stoga je sasvim izgledno da
će broj korisnika usluga internet bankarstva u budućnosti bilježiti nastavak
rasta'', komentirao je najnovije podatke o broju korisnika internet bankarstva
državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Igor Lučić.
U poglavlju broj osam analizirat ćemo ponudu i model internet bankarstva
za pojedine banke koje su navedene te ćemo iz podataka koji su predstavljeni
zaključiti, koja banka ima najviše korisnika internet bankarstva i broj
njihovih transakcija.
5. ANALIZA MODELA I PONUDE INTERNET BANKARSTVA U ZABA, PBZ, HPB
Uvođenje internet bankarstva kao opciju pojednostavljenja platnog prometa
i međubankarskih poslova bio je pun pogodak u poslovanju ovih banaka sa
svojim korisnicima, kako kratkoročno tako i dugoročno. U Hrvatskoj su
se kroz zadnje 3 godine prepoznale znatne koristi od ove vrste obavljanja
obaveza prema banci.
Usluga e-zaba omogućava vođenje računa i obavljanje bezgotovinskog kunskog
i deviznog platnog prometa putem Interneta. Elektroničko poslovanje putem
Interneta osigurava brzo i efikasno obavljanje platnog prometa, obavljanje
platnog prometa u realnom vremenu, potpunu kontrolu nad financijskim poslovanjem
kroz sustav dodjeljivanja različitih razina ovlaštenja i primjenu najsuvremenijih
tehnologija zaštite. Usluga e-zaba Internet bankarstva omogućava trenutno
izvršenje naloga u korist računa primatelja unutar banke, ispostavljanje
naloga u korist računa primatelja u drugoj ovlaštenoj organizaciji, mogućnost
ispostavljanja naloga unaprijed ili na datum izvršenja, uvid u stanje
računa klijenta, pregled prometa po računima, dnevni izvadak i izvadak
na zahtjev i drugo.
Internet bankarstvo PBZ365@NET je prvenstveno za građane i jedna je
od najsuvremenijih bankarskih usluga koja nudi niz pogodnosti za sve koji
imaju pristup Internetu. Internet bankarstvo omogućuje u svako doba pristup
bankovnim računima, s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje možete pristupiti
Internetu, uključujući i javna mjesta kao što su Internet kiosci, Internet
caffei, hoteli i slično. Usluga Internet bankarstva još je jedna u nizu
najsuvremenijih bankarskih usluga, uz već postojeće usluge PBZ365-TEL,
PBZ365-SMS PBZ365-WAP, koja nudi niz pogodnosti kako za poduzetnike, tako
i za građane.
HPB Internet bankarstvo je financijska usluga Hrvatske poštanske banke
koja poslovnom subjektu omogućuje obavljanje kunskih i deviznih transakcija,
pregled financijskih transakcija i uvid u stanje računa otvorenih u Banci
te drugih poslova koje Banka učini dostupnim kroz HPB Internet bankarstvo.
Korisnikom HPB Internet bankarstva za građanstvo može postati svaka fizička
osoba koja u Hrvatskoj poštanskoj banci ima otvoren račun. Banka omogućuje
korisniku korištenje svih usluga koje se nude ovim servisom, a Korisnik
samostalno prema vlastitom izboru određuje koju uslugu želi koristiti.
Banka pridržava pravo izmjene obujma i sadržaja usluga HPB Internet bankarstva,
a o svim novostima obavještava Korisnika preko sadržaja svojih internetskih
stranica.
5.1 PREDNOSTI ZAGREBAČKE BANKE NAD OSTALIM BANKAMA
Zagrebačka banka pojednostavljuje korištenje iBankinga, umjesto dosadašnje
kombinacije čip kartice i čitača novi i stari poslovni korisnici e-Zabe
mogu se odlučiti za USB uređaj Aladdin eTekon NG Flash. On izgleda poput
USB memorije, a takvih je i dimenzija. Štoviše, uređaj i funkcionira kao
USB memorija: korisniku je na raspolaganju 1 GB slobodne memorije u koju
može spremiti dragocjene podatke i zaštititi ih kriptografijom. USB uređaj
funkcionira na isti način kao čip kartica sa čitačem no jednostavnije
se instalira jer je softver pojednostavljen; upravljački programi (samo
za Windowse) nalaze se na samom uređaju i automatski se pokreću kad se
on umetne u računalo na kojem nije ranije bio.
Zagrebačka banka tim potezom dobiva dodatnu prednost u pružanju usluga
internet bankarstva nad HPB-om i PBZ-om, i jednu dozu privlačnosti u ponudi,
jer takvu uslugu je mnogo jednostavnije ali i komfornije koristiti. Na
taj način oni su jednim dijelom stekli poslovnu prednost nad konkurentima.
Na taj način direktno je olakšano korištenje e-Zabe jer uređaj dovoljno
sitan da stane u svaki džep i može se koristiti na bilo kojem računalu
bez pokretanja zamrštene instalacije upravljačkih programa za čitač čip
kartica. Zagrebačka je banka prva u Hrvatskoj krenula s uslugama internetskog
bankarstva i vodeća je na tržištu s udjelom oko 30%. 63% platnog prometa
banke odvija se preko interneta.
Zagrebačka banka će u više od 35 poslovnica, koje posluju u svim većim
mjestima i gradovima u Hrvatskoj, omogućiti klijentima pravnim i fizičkim
osobama direktan pristup informacijama o stanju i prometima po njihovim
računima. Pored osnovnih usluga, poslovni subjekti, a uskoro i građani,
mogu promete i stanja svog poslovnog računa snimiti na disketu, CD ili
USB memorijsku karticu. Nova samousluga moguća je putem Zaba kioska na
kojima klijenti fizičke osobe mogu sami obaviti usluge pregleda i ispisa
izvadaka, te prometa po tekućem kunskom i tekućem deviznom računu.
5.2 BROJ KORISNIKA IBANKINGA U ZABI, PBZ-U, HPB-U
BANKE |
ZAGREBAČKA |
PBZ |
HPB |
BROJ KORISNIKA |
411 000 kn |
200 000 kn |
120 000 kn |
Iz ove tablice možemo zaključiti samo jedno, a to je da Zagrebačka banka
po broju korisnika prednjači nad svojim konkurentima. Njihovo konstantno
moderniziranje sustava i pružanje novih maštovitih usluga ne samo da omogućavaju
svojim korisnicima jednostavnost, brzinu i komfor u svome poslovanju nego
svakim danom oni privlače sve više korisnika u svoje poslovnice i samim
time oni osiguravaju konkurentsku prednost nad ostalim bankama koje pružaju
usluge internet bankarstva.
ZAKLJUČAK
Hrvatska se nalazi u prijelaznom razdoblju u kojem građani i poslovni
subjekti u zemlji spoznaju sve veću vrijednost internet bankarstva u kojem
takve banke pružaju svojim korisnicima jednu novu širinu usluge, točnost,
brzinu i komfor u poslovanju i obavljanju svojih obaveza prema banci pa
i platnog prometa u međubankarskom poslovanju.
Prema podacima za prvi kvartal 2009. godine, uslugu internet bankarstva
u Hrvatskoj koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, riječ je o povećanju broja
korisnika ove usluge za 32,06 posto u segmentu korištenja od strane građana,
odnosno za 15,32 posto u segmentu korištenja od strane poslovnih subjekata.
U pregledu poslovanja u ove tri banke, mogu zaključiti da Zagrebačka
banka ima vrhunsku kvalitetu menadžmenta i inovativnosti, baš zbog te
kvalitete su se probili na Hrvatskom tržištu i postavili standarde kojima
druge banke mogu težiti. Inovativnost je u onom smislu, da su prvi počeli
takvu vrstu poslovanja u hrvatskoj, te konstantno primjenjuju nove tehnologije,
koje uvelike pojednostavljuju poslovanje, a druge banke samo asimiliraju
njihove prvotne ideje.
LITERATURA
a) Knjige:
- Željko Panian, Elektroničko trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o,
2000.g.
b) Internet:
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp , 06.12.2009.
g. http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/kuzma/download/bankarstvo.pdf
, 06.12.2009. g. http://www.hpb.hr/?hr=internet-bankarstvo-za-gra%C4%91anstvo-(internet-
bankarstvo-(izravno-bankarstvo)) , 07.12.2009. g.
https://ibps.hpb.hr/ibass_hpb_pravne2/hpb_opci_uvjeti.html, 06. 12.2009.
g.
http://www.poslovni.hr/116312.aspx , 07.12.2009. g.
Podatci u tablici, http://www.suvremena.hr/13304.aspx , 15.12.2009.
g.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD |