ANALIZA NEISKORIŠCENIH INTERNIH RESURSA
PREDUZECA U FUNKCIJI OPTIMIZACIJE FINANSIJSKOG POLOAJA
'' Ono što mi znamo je samo kap u moru,
A ono što ne znamo je citavo more.''
ISAK NJUTN
UVOD I UVODNA RAZMATRANJA
Ovom poslovicom cuvenog fizicara bih zapoceo ovaj seminarski rad cija
je tema analiza neiskorišcenih internih resursa preduzeca. Pošto
se neiskorišteni resursi nalaze svuda oko nas pocevši od porodicnog
domacinstva preduzeca u kojimaradimo,opštine,regije,kantona pa i
citave drave znaci da trebamo svugdje i na svakom mjestu voditi
racuna o tim ogromnim potencijalnim rezervama.
Vrijeme tranzicije stvara dobre preduzetnicke klime te povoljne uvjete
bujanja privatne inicijative u svim privrednim i vanprivrednim djelatnostima.
To se u prvom redu odraava na dravne mjere u podrucju osmišljavanja
i realizacije preduzetnickih inkubatora, tehnoloških parkova, srednjih
i visokih poslovnih škola, privrednih komora i drugih dijelova preduzetnicke
infrastrukture, zatim na relativno ujednacavanje makroprivrednih uvjeta
i nacina financiranja privatnih preduzetnickih poduhvata te ostale podsticajne
mjere breg razvitka ukupnog preduzetništva.
Rješavanje problema privrede u gradu Brckom nemoguce je bez sagledavanja
problematike rješavanja cjelokupnog problema privrede na dravnom
nivou. Drava mora urgentno donijeti plan razvoja Bosne i Hercegovine
s naglaskom na privredne grane i vlastite resurse koji u buducnosti mogu
konkurisati na globalnom trištu. Plan mora sadravati
podsticaje, mjere i zakone kojima bi se olakšao protok i bolja alokacija
viškova štednje i akumulacije, ohrabrila privatna inicijativa
i aktivirali neiskorišteni resursi.
Prikupljeni novac od prodaje poduzeca u dravnom vlasništvu
trebao bi se ulagati u kapitalne investicije, prije svega prometnu infrastrukturu.
U tom smjeru treba više sredstava osloboditi i prepustiti na upravljanje
kantonima i gradovima koji su upoznati s problemima i mogucnostima njihova
rješavanja. Naši gradovi i kantoni svakako zbog svojih iznimnih
predispozicija mogu biti nosioci ekonomskog razvoja.
Nepostojanje cvrste strategije razvoja preduzetništva na dravnom
nivou , kao smjernice koja bi trebala determinisati razvoj svih regija
i gradova , u ovom trenutku predstavlja podsticaj za definiranje potreba
i mikro-strategije razvoja tih podrucja na osnovi koje ce se moci lakše
definisati i bosansko hercegovacka makro-strategija. Radi promišljanja
i definisanja strategije razvoja potrebno je znati determinante i faktore
u okviru kojih treba postavljati zakljucke za rješavanje potreba
i smjernica razvoja. Rješenje sadašnjih problema i potreba te
osiguranje brzog i ravnomjernog razvoja gradova i regija jedna je od glavnih
i prioritetnih zadataka vlade.
Neki negativni elementi koji karakterišu sadašnje stanje u
privredi a rezultat su takozvane industrijalizacije su: - nekontrolirana
urbanizacija grada
-veliki dio privredne strukture izgraden i prilagoden prema principima
socijalizma i dogovorne ekonomije još uvijek nije transformiran i
prilagoden trišnim zakonima
-zastarjela tehnologija i znatan udio radno intenzivnog privredivanja
-loše sprovedena privatizacija i zlouporabe u privatizaciji
-rastuca nezaposlenost
-znatan broj preduzeca u stecaju, pred stecajem , s blokiranim iro
racunima i neisplacenim platama zaposlenima
-opšta nelikvidnost, neplacanje obaveza prema dravi i prema
dobavljacima
-izostanak direktnog stranog ulaganja u privredu, koje bi pokrenulo investicijski
ciklus i zapošljavanje
-loša saobracajna infrastruktura
-zakoni i propisi koji lokalnoj upravi i samoupravi , a narocito gradu
oduzimaju pravo odlucivanja i upravljanja u mnogim segmentima znacajnim
za razvoj
-komplicirane i vremenski duge administrativne radnje za dobivanje dozvola
i rješenja, te nesredeni vlasnicki odnosi i sporost u rješavanju
procesa vezanih za imovinsko pravna rješavanja
Medjutim postoje i pozitivni elementi koji se daju i dalje razvijati i
izgradivati:
-Prirodne komparativne prednosti za razvoj grada : ekološki
cisto i bogato podrucje s netaknutom prirodom , otvorenost prema unutrašnjosti
i svijetu, klima
-Znacajan prodor malih i srednjih preduzetnika
-Potencijal u brojnim i školovanim mladim ljudima
-Interes za direktnim stranim ulaganjima u razne grane privrede
-Trgovacka tradicija
-Ocuvana istorijska i kulturna baština
- Razvoj uslunih djelatnosti u kojoj se angaira znatna radna
snaga itd…
Nuno je povezati sve privredne integracije sa onima koje to nisu
zatim iskoristiti sve zajednicke mogucnosti postojece ljudske i privredne
resurse.Pokretanje kvalitetnijih i organiziranijih privrednih djelatnosti
inicirace razvoj porodicnih domacinstava u proizvodnji zdrave hrane i
mini farmerske proizvodnje koja je bila izuzetno atraktivna na ovim prostorima
putem kooperantskih odnosa sa nekada privrednim gigantom ''Bimeksom''
koji je bio neprikosnoven na ovim prostorima i koji je najzasluniji
za eksponencijalni rast i razvoj i uposlenost stanovništva iz ruralnih
podrucja.
Stimulativno treba utjecati na supstituciji uvoznih proizvoda od strane
drave i lokalne uprave a sa druge strane animirati što više
domace i strane investitore da investiraju u ova podrucja s time da im
treba obezbijediti privlacne uslove za ta ulaganja. Saobracajna povezanost
neizbjena je nit koja povezuje i ispreplece sve aspekte ivota.
Ona je nuna pretpostavka protoka robe i ljudi, a time i kapitala.
Oivljavanje proizvodnih i trgovackih potencijala ovih krajeva treba
biti zaceto brom i kvalitetnijom prometnom komunikacijom. Nuno
je kapitalizirati i pokrenutu sve gradske resurse i na taj nacin omoguciti
zapošljavanje , ali i nadomještati nedostatak sredstava. Aktivna
uloga i zadatak lokalne uprave i samouprave je u cjelokupnom podsticaju
malog i srednjeg poduzetništva s jasnom i cvrstom perspektivom razvoja
i zapošljavanja. Radno intenzivnim djelatnostima lokalne uprave trebaju
omoguciti manje namete.
Pokretanjem svih privrednih aktivnosti stvoriti ce se urbani standardi
ivljenja i u gradu i u regiji. Znacajno je povezati struku, visokoškolske
ustanove i znanstvene institucije u realiziranju ukupnih i pojedinih projekata
razvoja radi bre i kvalitetnije realizacije zadanih projekcija razvoja,
kao i za pokretanje blokiranih privrednih resursa. Infrastrukturu i transport
treba drava i lokalna uprava rješavati prioritetno i direktnim
investiranjem jer je preduvjet razvoja preduzetništva. S obzirom
na veliki broj nezaposlenih sa lošom kvalifikacijskom strukturom,
dobi i spolu nuno je izraditi programe osposobljavanja za traena
zanimanja, prekvalifikacije i doškolovanje ljudi bez naknade.
ANALIZA NESPOSOBNOSTI U FUNKCIJI OTKRIVANJA
UZROKA NASTAJANJA NEISKORIŠTENIH RESURSA
Primjere ljudske gluposti nalazimo svuda oko sebe pa i iz
sopstvenog iskustva. Ne postoji nijedna osoba na kugli zemaljskoj koja
u svojoj profesiji nikada nije napravila nijednu grešku. Takva osoba
jednostavno ne postoji jer svatko ko radi taj i griješi, ne griješi
samo onaj ko ne radi. Medjutim svaki od nas treba da tei da što
manje griješi i da te greške svede na minimum i uz to da nastoji
da uci što više na tudim greškama a što manje na svojim
te na taj nacin da svoju nesposobnost svede na minimum, samim tim ce svaki
od nas da najviše doprinese iskorištenju sopstvenih kadrovskih
resursa a samim tim i preduzeca.
U svakom preduzecu, ustanovi ili bilo kojoj drugoj organizaciji postoji
odreden broj osoba koje nisu sposobne da na adekvatan nacin obavljaju
svoje poslovne zadatke. Profesionalna nesposobnost odnosno osobe neadekvatnog
strucnog profila moemo sresti na svim nivoima svake hijerarhije
u privredi, prosvjeti, kulturi, pravosudu, politici i ostalim.
Navešcemo jedan primjer ljudske neprofesionalnosti zbog kojeg je
jedna klinika morala da plati 250.000 funti odštete. Dvadesetogodišnja
Škotlandanka Stejsi Dou tuila je bolnicu u kojoj je 2001. godine
uradila pobacaj jer je jedna od njenih bliznjakinja preivjela abortus.
Djevojka je zatrudnjela kada je imala 16 godina i odmah je odlucila da
abortira jer je smatrala kako je premlada da bude majka. Iako su joj u
bolnici rekli da je zahvat uspješno uraden, nekoliko mjeseci nakon
ponovnog odlaska u doktoru otkrila je da ce da rodi bebu. Stejsi je rodila
djevojcicu i sada ona i trogodišnja Dejd ive sa Stejsinim
roditeljima. Od bolnice je traila da joj isplate 250.000 funti kako
bi pokrila troškove odgajanja djetetajer vjeruje da bi oni trebalo
da snose odovornost za tako nesmotren postupak. Nadleni sud drave
Škotske je presudio u njenu korist i odštetni zahtjev je isplacen.
Drugi primjer ljudske nesposobnosti koji cu navesti potice iz SAD gdje
mnogi prodavaci nude garancije u slucaju neadekvatne usluge. Garancije
su najefikasnije kada su jasno istaknuti uvjeti te kad nema ''rupa u zakonu''.
Uvjeti garancije moraju biti jednostavni kako bi ih kupci mogli lako provesti,
te naknada proizvodaca mora biti brza. Inace ce kupci biti nezadovoljni.
To nezadovoljstvo moe dovesti do prekida daljnje kupnje, loše
reputacije, pa cak i do zakonske tube. Razmotrimo šta se dogodilo
tvrtki Domino's Pizza,koja je doivjela neviden rastkada je garantirala
trideset-minutnu dostavu na sve telefonske narudbe.Ugaranciji je
originalno stajalo da ce pizze koje kasne biti besplatne, kasnije je ta
garancija prepravljena u 35% popusta. No tvrtka je bila prisiljena otkazati
garanciju kada je sud u St.Louisu dodijelio 78 miliona $ eni koju
je udario dostavljac Domino's Pizza u 1989. godini tako da je bahato ponašanje
tog radnika skupo koštalo tu firmu.
Analiza nacina napredovanja u hijerarhiji
Skoro svaki zaposleni u preduzecu tei da napreduje u poslu bez
obzira da li zasluuje tu stepenicu u hijerarhiji ili ne jer skoro
mnogi zaposleni imaju visoko mišljenje o sebi bez obzira što
ne posjeduje niti intelektualnu niti profesionalnu sposobnost za obavljanje
tih zadataka. Nacini za uspinjanje na toj hijerarhijskoj ljestvici su
raznorazni, pocevši od realnih strucnih sposobnosti koje zaposlenik
ispoljava tokom radnog vremena i gdje stvarno zasluuje odredeno
napredovanje pa preko rodbinskih, prijateljskih i inih veza dolaze na
visoko pozicionirana radna mjesta.
Vjerovatno vam je poznata masa slucajeva gdje zaposleni koji su u potcinjenom
poloaju u odnosu na rukovodioca budu promaknuti na viši poloaj
nezato što to stvarno zasluuju nego što su im poznate
neke necasne rabote svoga rukovodioca koji iako je uspješan kao rukovodilac
ipak ima kako bi mi to narodski rekli ''oraha u depu'' pa iz razloga
tajnosti tih informacija ipak mora praviti razno razne ustupke svome uposleniku
da bi te informacije i dalje ostale nedostupne široj javnosti. Takode
postoje osobe koje nisu strucno profilisane za odredene radne zadatke
ali zbog svoje šarmantnosti i mogucnosti da animiraju okruenje
oko sebe ipak budu unaprijedeni. Isto to vai i za radnike koji imaju
izraen smisao za humor a nemaju strucne kvalifikacije niti izraene
sposobnosti za taj posao ali ih ipak rukovodioci stavljaju negdje blizu
sebe da im ne bude dosadno.
Sve uspješne organizacije opterecene su suviškom osoblja na
rukovodecim funkcijama što se ogleda u nizu perkusivnih sublimacija
poznatih kao prividna unapredenja.
Sledeci nacin zbrinjavanja viška nesposobnih kadrova zove se lateralna
arabeska koja isto tako predstavlja prividno unapredenje bez faktickog
unapredenja.kljucna zamisao ovih fiktivnih unapredenja jeste da stvori
imaginarnu sliku ljudima izvan hijerarhije da se radi o stvarnom unapredenju.
Primjera lateralne arabeske i perkusivne sublimacije nalazimo svuda oko
sebe. Sem ova dva tipa unapredenja nesposobnih imamo i slucajeve profesionalnih
automata tipicnih za slubenike koji su nie kotirani na hijerarhijskoj
ljestvici i koji uglavnom ne slue nekoj posebno korisnoj svrsi.
Narušavanje hijerarhijskog reda (eksfolijacija hijerarhije)
Eksfolijacija hijerarhije predstavlja narednu dimenziju unutrašnjih
rezervi koja se za razliku od prethodne odnosi na preveliku sposobnost
zaposlenog koja takode nije poeljna u vecim hijerarhijama zato što
narušava red u hijerarhiji.
Primjera za eksfolijaciju hijerarhije takode imamo mnogo svuda oko sebe.
Naglim razvojem informatike i informatickih slubi i programa dolazi
do unapredenja produktivnosti u poslu a samim time do smanjenja potrebe
za nekim radnim mjestima tako da dolazi do otpora prema tim ljudima koji
imaju neke inovativne ideje jer time ugroavaju opstanak zaposlenih
cije je radno mjesto direktno pogodeno napretkom produktivnosti.
U jednom gradu u susjednom regionu dolazi do uvodenja novog programa na
racunarima u organima uprave koji podrava ''paperless'' program
koji dovodi do znacajnog smanjenja papirologije na nekim radnim mjestima
a samim tim i do ukidanja pojedinih referata. Sa druge strane otvaraju
se druga radna mjesta koja zahtijevaju dodatno znanje na racunarima što
ovim starim zaposlenicima predstavlja dodatnu prepreku jer se moraju dodatno
usavršavati i uciti a kako ce kad su oni uljuljuškani time da
su oni vjecno tu zaposleni i da su oni bogom dati da rade na tom radnom
mjestu.Takode uvodenjem tog programa koji ima dodatne mogucnosti u odnosu
na stari program a to je da vrši automatsko knjienje javnih
prihoda što su do tada to obavljala tri referenta koji bi automatskim
putem ostali bez posla prua se otpor uvodenju tog programa.
Strucni saradnici koji ostaju u poslu uvodenjem tog programa moraju se
dodatno usavršavati na tom programu što takode predstavlja dodatni
problem jer malo racionalnije moraju iskoristiti radno vrijeme a naucilo
se efektivno raditi mnogo manje.
Moje zakljucno razmatranje ovog problema bilo bi da treba poduprijeti
uvodenje PC-a u sve škole i omoguciti što jeftiniju »internetizaciju»
tj. što dostupniju informaciju koja ce u buducnosti biti presudna
za trišni poloaj cijele zemlje. Drava treba stvoriti
zakonske uvjete za decentralizaciju , samostalno raspolaganje i raspodjelu
, te ostanak veceg udjela sredstava u lokalnoj upravi i samoupravi, kako
bi se neposredno, lakše, kvalitetnije moglo utjecati na potrebe sredina
i kljucnih proizvodnih inputa (obrazovanje, razvoj, istraivanje
i telekomunikacije) . Na taj nacin i dravna aktivnost postati ce
korisna širem krugu trišnih subjekata.
Nagomilavanje osoblja u hijerarhiji
Pošto povecanje radne snage ne daje dugorocne pozitivne rezultate
jer proces unapredenja novoprimljenih radnika je neminovan, nagomilavanje
zaposlenih u hijerarhiji predstavlja takode još jedan akutni problem
karakteristican za dogovornu ekonomiju.
Ovaj proces je karakteristican za organizacije koje su manje uspješne
jer u ovakvim hijerarhijama veci broj starijih slubenika je vec
dostigao nivo nesposobnosti tj. Nivo iznad svojih stvarnih mogucnosti,
tako da nisu u stanju sa postojecim brojem zaposlenih izvuci preduzece
iz krizne situacije. Kontra svakoj logici unatoc opadanju poslovnih aktivnosti
povecava se broj zaposlenih.Ponekad menadmentu preduzeca pode za
rukom da proniknu u tajne profesionalne nesposobnosti medjutim jako malo
ucine da je suzbiju.
Strucnjaci koji su licno nezainteresovani za ovaj problem a nalaze se
izvan preduzeca i bave se procjenom strucnih sposobnosti mogu mnogo lakše
dijagnosticirati nesposobnost.
Medjutim ne smijemo zaboraviti da su i strucnjaci za racionalizaciju rada
podloni dospijevanju na nivo nesposobnostijer su i oni na svoje
poloaje stigli istim procesom unapredenjakoji je vec paralisao organizaciju
koju oni treba da pregledaju.Mnogo tih strucnjaka je vec na nivou svoje
nesposobnosti
Testovi sposobnosti uz strucnu kontrolu predstavljaju najbolji nacin za
ulazak u karijeru i odredivanje najvece sposobnosti njegovog profila za
neko radno mjesto.
Sposobni savjetnici daju korisne preporuke za rad zaposlenih, proizvodne
metode, dinamiku zapošljavanja, razvojne sheme, i drugog što
za rezultat moe imati povecanje radnog ucinka sposobnih slubenika.
Kod nas je praksa da se grubo receno utrpavaju neki zaposlenici po stranackoj
pripadnosti ili po nacionalnoj opredijeljenosti bez obzira na njihove
strucne i profesionalne kvalitete jer su oni šticenici svojih velikih
mentora što za krajnji rezultat daje sve ostalo samo ne sigurno uspješnost
organizacije. Ovim nacinom zapošljavanja dovode se u neravnopravan
poloaj visokoobrazovani i strucni kadrovi što za posljedicu
ima odlazak mladih obrazovanih kadrova u strane zemlje popularno nazvan
''odljev mozgova''. Našu dravu je u zadnjih desetak godina
napustilo na hiljada osoba sa višom ili visokom strucnom spremom.
Ta brojka i naš sistem obrazovanja trebali bi alarmirati vladu koja
bi trebala razmotriti strateške smjernice reforme obrazovnog sistema.
Odlazak mladih obrazovanih ljudi veliki je gubitak za svaku privredu.
Moemo li ga sprijeciti?
Transfer iz hijerarhije u hijerarhiju
Tipicne pojave u sadašnjem vremenu na našim geografskim prostorima
jeste da izuzetno uspješni privrednici prelaze u politiku, vrsni
doktori zavidnog rejtinga cijenjeni i u evropskim okvirima prelaze u politiku
da bi toboe spasili svoj narod od propadanja zanemarujuci pri tome
svoje osnovno zanimanje u kome su proveli ogromno vrijeme i još uvijek
nisu dostigli svoj plafon. Prelazak iz hijerarhije u hijerarhiju najcešce
je katastrofalan, gdje se iz zavidne sposobnosti prelazi u ocitu nesposobnost
i gdje ne dolazi do kvalitetnog obavljanja poslova.
Primjeri prelaska iz hijerarhije u hijerarhiju predstavljaju odredenu
elju za produktivnošcu i najiskrenijim pokušajima slubenika
na visokim funkcijama, transformišu ga iz izuzetnog radnuka u neradnika.
Karakteristicni pokazatelji poslednje funkcije u hijerarhiji
Karakteristicni pokazatelji poslednjeg napredovanja u hijerarhiji jesu:
fonofilija, papiromanija, fileofilija, papirofilija, tabulatorni gigantizam
i rigor cartis.
Fonofilijom slubenik prikriva svoju nesposobnost time da na radnom
stolu posjeduje sve moguce uredske aparate kako bi ostavljao dojam savršenog
strucnjaka.
Papiromanija takode slui za prikrivanje nesposobnosti tako da se
na stolu nalaze enormne kolicine papira i literature koja mu uglavnom
ne slui nicemu.
Fileofilija se manifestuje tacnim slaganjem i razvrstavanjem papira sa
bolesnom fobijom od gubitka nekog znacajnog papirica zbog kojeg ce propasti
svijet.
Papirofiliju primjecujemo kada slubenik svoje papire i knjige ne
dri na svom radnom stolu jer ga oni podsjecaju na posao za koji
on nije sposoban.
Tabulatorni gigantizam je opsjednutost za posjedovanjem što veceg
radnog stola jer je po njegovom mišljenju to simbol ''vanije''
funkcije.
Zanimljivi psihološki indikatori koji ukazuju na poslednju funkciju
jesu samosaaljenje, pretjerani interes za ustrojstvo organizacije
i grafikone,zlostavljanje i zbunjivanje svojih potcinjenih da bi se prikrila
svoja nesposobnost zatim sindrom neodlucnosti kada se unedogled odlae
donošenje neke odluke sa obrazloenjem da ona zahtijeva due
razmatranje. Za sindrom neodlucnosti je karakteristicno još i da
svoje radne zadatke viši slubenik daje nekome od svojih potcinjenih.
Regresija hijerarhije (nazadovanje)
Osvrnucemo se malo i na pojavu nazadovanja odnosno regresiju hijerarhije
ilustrovanu u sledecem primjeru. Mnogi slubenici koji su radili
u socijalizmu uljuljuškani sigurnošcu zaposlenja sa tim radnim
mjestom i da ce na tom radnom mjestu raditi do penzije nisu bili ni svjesni
da ce razvojem informatike njihovo radno mjesto uveliko biti degradirano
ukoliko ne prate informaticke tokove i ne budu se usavršavali i na
tom polju ubrzo ce biti prevazideni i naci ce se pod udarom mladih generacija.
UTICAJ NEISKORIŠTENIH PRIVREDNIH RESURSA U PROCESU PROIZVODNJE NA
FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA
Osnovni smisao funkcionisanja preduzeca jeste transformacija ulaza (inputa)
u izlaze (outpute) koja predstavlja proizvodni ciklus preduzeca. Jedan
od temeljnih oslonaca konkurentske prednosti jeste efikasno organizovana
proizvodnja koja obezbjeduje najnie troškove po jedinici proizvoda
i omogucuje kompaniji da izade na trište, proda proizvode i
ostvari profit. U prethodnom poglavlju bilo je rijeci o elementima vanjskog
okruenja preduzeca, koji uslovljavaju aktivnosti poslovnih subjekata
– ucesnika u grani, cineci na taj nacin da jedne grane više
profitabilne od drugih. Treba medjutim podsjetiti na konstataciju da djelovanje
preduzeca u na primjer profitabilnoj grani ne znaci istovremeno da je
takvo preduzece automatski profitabilno, niti obrnuto da pripadanje neprofitabilnoj
grani znaci i neprofitabilnost datog preduzeca. Skeniranje ili analiziranje
vanjskog okruenja iz koga se javljaju prijetnje i prilike nije dovoljno
da bi se identifikovale konkurentske prednosti.
Strateški menaderi moraju takoder imati u vidu vlastito preduzece
da bi identifikovali interne strateške faktore kao kriticne snage
i slabosti koje odreduju okvir za iskorištavanje prilika i izbjegavanje
prijetnji iz okruenja. To u krajnjem prakticnom smislu znaci da
pored faktora eksternog okruenja djeluju i interni faktori (faktori
internog okruenja) uslovljavajuci profitabilnost konkretnog poslovnog
subjekta akoje u svakom slucaju ne smijemo zanemariti.
Najvanija komponenta efikasnosti preduzeca je što veca produktivnost
koja se ostvaruje iznalaenjem neiskorištenih resursa pojedinih
faktora proizvodnje i proizvodnje u cjelini odnosno u kompletnom interaktivnom
djelovanju svih proizvodnih faktora.
Od unutrašnjih rezervi vezanih za proces proizvodnje nabrojacemo
neke najvanije, kao što su:kvalitet proizvoda i usluga (kao
najznacajnija unutrašnja rezerva vezana za proces proizvodnje), zatim
dizajn, potom kontrola kvaliteta (kao polazna pretpostavka za odravanje
nivoa kvaliteta) i napokon standardizacija proizvoda tj. Normativno uredenje
kvaliteta.
Uticaj visokog kvaliteta na konkurentsku prednost preduzeca je dvostruk.Prvo
obezbjedujuci visok kvalitet proizvoda povecava se vrijednost takvih proizvoda
u ocima kupaca. Na taj nacin postie se lojalnost kupca koja je u
direktnoj proporciji sa visinom kvaliteta proizvoda. Preduzeca koja uivaju
lojalnost potrošaca imaju naravno nie troškove marketinga
jer se kupci i bez intezivnog oglašavanja ponovno vracaju kupujuci
njihove proizvode.Lojalnost prema odredenoj marki proizvoda je veoma efikasna
ulazna barijra drugim slicnim proizvodacima što ostavlja prostora
preduzecima u grani da povecavaju cijene takvih proizvoda, tim prije što
proizvodi koji su se po kvalitetu diferencirali od drugih imaju manju
cjenovnu elasticnost. Drugi uticaj visokog kvaliteta na konkurentsku prednost
preduzeca proistice iz visoke efikasnosti odnosno iz niih troškova
ostvarenih brigom o kvalitetu proizvoda. Naime izbjegnuti troškovi
zbog lošeg kvaliteta proizvoda kao što su škart, dorada,
zastoj, ponovna kontrola, popravke nakon reklamacija, pravna odgovornost
za kvalitet, gubitak trišnog udjela, gubitak ugleda preduzeca,
i slicno., direktno sniavaju cijenu koštanja proizvoda.
Usko povezano sa kvalitetom je i pitanje standardizacije koje predstavlja
normativno uredenje kvaliteta proizvoda i metoda za provjeru dosledne
primjene propisanog kvaliteta.
UTICAJ NEISKORIŠCENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU
KADROVSKOG POTENCIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA
Globalizacija omogucuje da se poslovanje optimalizira, ne više u
nacionalnim granicama, nego u svjetskim, globalnim, razmjerima. To znaci
da se inputi mogu nabavljati tamo gdje su najjeftiniji, proizvoditi tamo
gdje su troškovi proizvodnje najnii, prodavati gdje se ostvaruju
najveci prihodi i knjiiti profite tamo gdje su porezi najnii.
Na taj nacin smanjuju se troškovi proizvodnje, smanjuju se cijene
proizvoda, povecava se kolicina proizvodnje, što utjece na razvoj
novih tehnologija, ostvaruje se u punom znacenju ekonomija razmjera...
U cisto ekonomskom smislu gotovo se ne moe govoriti o negativnim
utjecajima globalizacije. Ono što mi osjecamo kao posljedicu globalizacije
je povecana konkurencija na domacem trištu. Problem proizlazi
iz cinjenice da domace kompanije nastoje optimalizirati svoje poslovanje
u nacionalnim granicama pa u sukobu s konkurencijom koja iskorištava
poslovne mogucnosti koje joj prua globalizacija, one gube
Naime, proizvodnja se seli u podrucja s niskom cijenom rada, ili zbog
velikih serija koje omogucuje globalizacija dolazi do supstitucije jednostavnijeg
rada procesnim tehnologijama. U politickom smislu, drava je sve
manje subjekt medunarodnih ekonomskih odnosa, a sve više to postaju
multinacionalne kompanije.
Uspješnost nekog preduzeca limitirana je i adekvatnim brojem zaposlenih
radnika koji su koji su profilisani i strucno osposobljeni za ta radna
mjesta. Svaki višak radne snage pedstavlja balast za tu kompaniju
koji ona ne moe podnijeti izuzetno ako je preduzece u ekspanziji
pa je moguce otvaranje novih radnih mjesta moe se vršiti dodatno
strucno osposobljavanje radnika a samim tim i opstanak na poslu u toj
kompaniji.
Trišna utakmica u uslovima jake konkurencije je bespoštedna
i bezosjecajna za razliku od dogovorne ekonomije koja je imala odredenu
dozu senzibiliteta prema svojim zaposlenima i zadravala ih na radnim
mjestima iako nisu bili potrebni. Razvojem visoke tehnologije cija je
jedna od najbitnijih karakteristika ušteda u angaovanoj radnoj
snazi u odnosu na prethodnu tehnologiju pojavljuje se višak radne
snage ili nizak nivo iskorištenosti kapaciteta iako istovremeno postoje
viškovi zaposlenih.
Prezentiracemo to sa par primjera. U jednom gradu dolazi do spajanja
dva organa lokalne samouprave u jednu zgradu a bili su stacionirani u
dvije zgrade zasebno te na taj nacin dolazi do dupliranja slubi
obezbjedenja u zgradi.
Uvodenjem novog programa za rad na racunaru omoguceno je automatsko
knjienje tako da je troje zaposlenih koji su radili na tim radnim
mjestima u slubi racunovodstva postalo suvišno.Restorani društvene
ishrane koji su egzistirali u socijalistickim preduzecima pokazuju se
nerentabilnim i izbacuju se iz savremenih preduzeca a problem ishrane
prepušta se radnicima o njihovom trošku cak im se izbija i radno
vrijeme provedeno na rucku.
UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU STALNIH
SREDSTAVA (OSNOVNIH) NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA
Preporuke ekonomskih analiticara za konkurentnost su opšte istine
o preprekama u razvoju neke privrede. One su vrlo korisne u naglašavanju
vanosti konkurentnosti i stvaranja osjecaja u društvu da bez
razvoja i proizvodnje konkurentnog proizvoda nema privrednog rasta pa
ni rasta standarda stanovništva. Medjutim, one nisu operativne, niti
je to njihov cilj. One ukazuju i naglašavaju problem konkurentnosti
i na potrebu sistematskog rada. Njihov cilj je u konacnosti, potaknuti
kreatore ekonomske politike na izgradnju institucija i organizaciju drave
koja ce utjecati na rast efikasnosti privredivanja. Rekao sam vec da ce
naša pregovaracka pozicija na trištu ovisiti o našoj
ekonomskoj snazi.
U predratnom periodu bilo je dosta grandioznih spomenika promašenih
investicija u koje su uloena ogromna sredstva a koja lee zarobljena
i neiskorištena jer ta preduzeca nisu ni mogla biti rentabilna kad
su svoje poslovanje bazirali na visokom porastu cijena.
Neiskorištenost unutrašnjih rezervi kod osnovnih sredstava ogleda
se u nedovoljnom korištenju opreme, o opremi van upotrebe, o sudbini
mašina i uredaja posle zatvaranja nekih kapaciteta, o našim
privrednim promašajima, promašenim investicijama, itd., tako
da je do tih podataka potrebno doci konkretnim istraivanjima.
Petar je voditelj odjela unapredenja kvalitete usluga u velikom zagrebackom
poduzecu. Svojim inicijativama i entuzijazmom pridobio je simpatije i
stekao brojne sljedbenike medu "obicnim" ljudima. U suradnji
sa zaposlenima, pokušavao je eliminirati ili umanjiti pogreške
koje se dogadaju u poslovanju i uzrokuju nezadovoljstvo klijenata. Ponekad
je to prošlo glatko. Medjutim, ako se dirnulo u neke procedure nametnute
od strane visoko pozicioniranih direktora, nastajali su ozbiljni problemi.
Iskorištenost voznog parka od dvadeset cetiri vozila bila bila je
cetrdeset šest posto, što je ispod svih granica a malo boljom
koordinacijom dipecerske slube i obezbjedivanjem povratnih tura,
smanjenjem broja privatnih tura, ozbiljnijom kontrolom potrošnje
goriva uveliko bi se konsolidovala finansijska situacija preduzeca.
U jednoj fabrici za preradu mesa koja je dosta dobro kotirala u toj grani
dodatno je otvoren pogon za klanje pilica ''ivinska'' i to enormno
velikih kapaciteta tako da je bila jedna od vecih u Evropi. Dodatno je
imala ogromne prostorije za hladenje i tunele cije je odravanje
izuzetno skupo. Kompletan proces je bio automatizovan a proizvodnja kontinuirana
ali samo za jednu smjenu. Naime ta ivinska klaonica radila je samo
sa jednom trecinom kapaciteta, pošto proces proizvodnje pilica nije
imao tolike kapacitete. Znaci kapaciteti proizvodnje pilica i preradivacki
kapaciteti bili su u disproporciji tako da je ta ivinska poslovala
na ivici profitabilnosti i na kraju se taj pogon ugasio.
U fabrici za proizvodnju betonskih blokova u kojoj je instalirana izuzetno
skupa oprema i mašine po poslednjoj tehnologiji uvezena iz SAD-a
proizvodnja radi sa nekih trideset pet posto. Razlog tome je ''usko grlo''
u marketingu prodaje koje ne moe da realizuje proizvedene betonske
sortimente tj. da ih proda.
UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU
MATERIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA
Sam po sebi protivrjecan je profil naših sadašnjih poduzetnika.
To su mahom ljudi koji imaju visoko izraen osjecaj za vrijeme i
prostor, ali zbog nedovoljne strucnosti, poslovne odluke najcešce
donose na osnovu intuicije i stecenog iskustva, a ne na osnovu vlastite
strucnosti i znanja. Rijec je preteno o individualcima koji nemaju
izraenu sklonost za usavršavanje svog znanja, ali su zato dinamicni
i poduzetni.
Kontinuirani proces proizvodnje zahtijeva utrošak sirovina i materijala
koji svojom cijenom znacajno uticu na cijenu finalnog proizvoda, samim
tim znacaj istraivanja unutrašnjih rezervi u korišcenju
sirovina i materijala izuzetno je veliki.Uaktuelnom privrednom trenutku
polazeci od naglašenog interesa preduzeca, neophodno je upustiti
se u prvom redu u ispitivanje i analizu unutrašnjih rezervi u pogledu
ekonomicnog odnosno racionalnog korišcenja materijala. Specificnost
prilaza ovom problemu je utvrdivanje normativa utroška materijala,
utroške sitnog inventara, alata, toplotne i elektro energije.
Ukoliko nemamo postavljene normative materijala onda neminovno dolazi
do rasipnickog trošenja materijala. Pored utvrdenih normativa materijala
na ekonomicnije iskorištenje materijala utice i uvodenje kontrole
utroška materijala, pravilno stimulisanje ušteda na troškovima
materijala, smanjivanje škarta, iskorištenje neizbjenih
otpadaka i škartiranih gotovih proizvoda, supstitucija materijala,
racionalnija konstrukcija proizvoda, skracenje vremena leanja proizvodaizmedu
pojedinih operacija u proizvodnom ciklusu itd.
Odgovorna lica prilikom nabavke materijala mogu takode biti predmet manipulacije
kupujuci materijal lošiji od zahtijevanog jer su podmiceni od strane
dobavljaca. Pored nabrojanih faktora i strucna sposobnost radnika bitno
utice na iskorištenost raspoloivih sirovina i materijala, smanjujuci
škart i uštedu u efektivnom radnom vremenu. Smanjena alkoholisanost
u preduzecu i što manji broj nepušaca mogu isto tako biti jedan
od faktora za uštedu neiskorištenih resursa itd.
Potkrijepicemo to ponekim primjerom mada je objektivno ogroman broj
takvih primjera u okruenju. Ufabrici betonskih blokova aljkavošcu
radnika izlazi previše mokr beton koji u konacnici ne moe biti
iskorišten za proizvodnju finalnog proizvoda
Zaposleni radnici koji su radili na cišcenju bazena za precišcavanje
otpadnih voda sišli su u bazen da obave posao i otrovali se gasovima.
Hospitalizovana su cetiri radnika i nalaze se na klinici za toksikologiju
na VMA. Nalaze se u teškom zdravstvenom stanju i pokrenuta je istraga
u ovom slucaju koja je nedvosmisleno pokazala da poslodavac nije imao
instrukciju za cišcenje bazena, na šta je obavezan prema zakonu.
Tom instrukcijom je regulisan nacin cišcenja i mjere zaštite.
Vozac kamiona u jednoj mesnoj industriji ima pet katastrofalnih udesa
u dvije godine u kojima totalno uništava vozilo preduzeca i u kojima
je alkoholisanost vozaca kamiona glavni razlog udesa, i pored dokazane
krivice on i dalje vozi.
ZAKLJUCNA RAZMATRANJA
Osim dosta stihije, pogrešnog shvatanja slobode, trišta
i konkurencije, ima dosta lutanja, jednom rijecju neznanja. Ilustrovat
cemo to samo nekim našim paradoksima:
Prvi i najveci paradoks je što naši poduzetnici
po pravilu grade nove velelijepne i gradevinski skupe privredne objekte
u koje potom unose staru opremu i mašine. U našim preduzecima
je problem prostora za male i srednje pogone, za obrt i poduzetništvo
odavno skinut s dnevnog reda. Ne treba posebno naglašavati da je
nama jedini spas u novim visokim tehnologijama, a ne u starim mašinama.
Drugi paradoks je - dupliranje kapaciteta na jednom vrlo
uskom prostoru, što ima za posljedicu neracionalno rasipanje kapitala
(kojeg nema) i u perspektivi, medusobno slabljenje privrednih subjekata.
Tih primjera u privredi zaista je previše, jer svi rade sve - bez
koncentracije kapitala i kadrova.
Treci paradoks je, dakle, usitnjenost kapitala i neracionalno
gazdovanje kapitalom koji je još uvijek izuzetno skup na ovim prostorima.
Kao izraziti individualci, ovdašnji poduzetnici nastupaju samostalno
i najcešce pojedinacno nisu u stanju ulaziti u krupnije investicije,
nabavku skupljih mašina i sl. Udruivanje kapitala i zajednicki
ulazak u rizik još uvijek se malo praktikuje.
Cetvrti paradoks: naši poduzetnici se još uvijek
više bore za cijenu nego za kvalitet proizvoda,
Peti paradoks, odnosno bolna tacka našeg privatnog
poduzetništva je uvozno orijentisana proizvodnja kao strateški
promašaj koji se mora ispravljati.
Šesti paradoks je pogrešno trošenje odobrenih
kreditnih sredstava, cije vracanje guši i postepeno uništava
instalisanu proizvodnju, umjesto da je podstice.
Spomenuo bih još u ovom kontekstu i zloupotrebu poljoprivrednog zemljišta
i njegovo uništavanje kao jednog neobnovljivog resursa - za raznorazne
magacine, proizvodne hale koje se mogu graditi na nepoljoprivrednom zemljištu
- i ovdje je hiperprodukcija benzinskih pumpi, razni ekološki promašaji
itd.
Sam po sebi protivrjecan je profil naših sadašnjih poduzetnika.
To su mahom ljudi koji imaju visoko izraen osjecaj za vrijeme i
prostor, ali zbog nedovoljne strucnosti, poslovne odluke najcešce
donose na osnovu intuicije i stecenog iskustva, a ne na osnovu vlastite
strucnosti i znanja. Rijec je preteno o individualcima koji nemaju
izraenu sklonost za usavršavanje svog znanja, ali su zato dinamicni
i poduzetni.
Stoga se mora raditi na hitnom otklanjanju svih tih nedostataka, nelogicnosti
i paradoksa. Tehnološki park ili inovacijski poslovni centar , uspostavljen
prema modelu i iskustvima iz Evropskih zemalja, ali i prilagoden nekim
našim specificnostima bio bi od velike koristi za dalji razvoj privatnog
poduzetništva na ovoj opštini, a moda i šire i dao
bi kvalitetne odgovore na pomenuta i druga pitanja i protivrjecnosti našeg
sadašnjeg i buduceg razvoja.
Privatno poduzetništvo u nas prošlo je kroz više svojih
razvojnih faza pocevši od ranih socijalistickih, pa do predratnih
liberalnijih društvenih odnosa, od agresije i ratnog preivljavanja,
pa do sadašnjeg dinamicnog poslijeratnog razvoja. Buduci da se našlo
u jednom novom društvenom ambijentu (uslovno receno, kapitalizmu)
s jedne strane i u krajnje nesredenom društveno-pravnom ambijentu
s druge, promašaji i teškoce koje smo spominjali prirodna su
pojava tako dinamicnog razvoja. Buduci da se sa privatizacijom dosta dugo
otee i kasni, privatno poduzetništvo i danas prakticno funkcioniše
u uslovima mješovite privrede, pa se i to negativno odraava
na njegov rad i dalji racionalan razvoj.
U slijedecoj fazi našeg ukupnog društvenog i privrednog razvoja,
koja podrazumijeva ulazak u Evropu i izlazak na svjetska trišta,
nikakvim improvizacijama i polovicnim rješenjima, nepromišljenim
potezima i hazarderstvu više nece biti mjesta. Naši paradoksi,promašaji,
pocesto i gluposti sve ce se skuplje placati. Bez organizovanijeg nastupa,
maksimalnog ukljucivanja nauke, koncentracije znanja i kadrova, ulazak
u sljedecu zreliju, da kaemo evropsku razvojnu fazu, naše privatno
poduzetništvo nece moci preivjeti. Stoga valja podravati
incijative naših privrednika i poduzetnika za formiranje jedne institucije
u vidu tehno-razvojnog inkubacionog centra a koji ce biti u funkciji privatnog
poduzetništva i poduzetnika u nastupajucoj zrelijoj i mnogo komplikovanijoj
fazi našeg razvoja. Za njegovo funkcionisanje mi vec imamo sve potrebne
preduslove. Zato smo sigurni da ce se takav centar uspješno "omladiti"
upravo ovdje - u Brckom i snano podsticati razvoj privatnog poduzetništva
na nekim novim osnovama koje zahtijeva buducnost. A ona je vec pocela.
Dvije milenijum je vec u toku.
POZIV NA LITERATURU:
1. ANALIZA POSLOVANJA PREDUZECA U TRIŠNOJ PRIVREDI Prof.
dr. Slobodan V. Vidakovic
2. STRATEŠKI MENADMENT Devad Šehic
3. HRONIKA Casopis
4. PRIVREDNI VJESNIK Casopis
5. NOVI LIST Casopis
6. INTERNET odlomci
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski
Radovi
SEMINARSKI RAD
|