Savremeni sistem sporta u svijetu doživljava neprekidne, duboke, kvalitativne,
kvantitativne i strukturalne transformacije, koje proističu iz sve novijih
društvenih, ekonomskih, političkih i tehnoloških uslova razvoja društva.
Sve bolji sportski rezultati koji se posljednjih godina postižu u raznim
sportovima, u znatnoj su mjeri promijenili shvatanja i karakter rada
u sportu i postavili nove zahtjeve za rješavanje niza aktuelnih zadataka
na integralnoj osnovi. Da bi se postigao vrhunski kvalitet u sportu,
neophodno je kreirati, modifikovati, organizovati i kontinuirano operacionalizovati
tekuće i završne pripreme vrhunskih sportista, i uporedo s tim, raditi
na pronalaženju najpogodnijih organizacionih oblika, metoda i sadržaja
rada u pripremanju vrhunskih sportista reprezentativnog nivoa za najveća
sportska ostvarenja. U tu svrhu neophodno je posebnu pažnju posvetiti
izradi optimalnog takmičarskog plana, prije svega, određivanjem najvažnijih
nastupa i postizanja vrhunskih sportskih rezultata na domaćim i međunarodnim
takmičenjima, kao i utvrđivanjem kriterijuma i mjerila za finansiranje
priprema kandidata za velika takmičenja.
Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo
kao sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: "Idem na
fitness 2x tjedno". "Tamo je dobar fitness instruktor".
"Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće". Fitness
je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što
nas čini fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja,
dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja
i pravilne prehrane.
Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje
svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom
utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni
radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related
fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna
aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti
na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.). Visoki stupanj
zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi
protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose
poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa. Osoba koja
je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali
se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i
fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća
tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra
krvna slika,
genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i
rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene
organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna
tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o
sklonostima, sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca.
S obzirom na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem
se živi, dobro je kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti. Aerobna
izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti
za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni
trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem
velikih mišićnih grupa, najmanje 20 minuta u kontinuitetu, od 60-80%
intenziteta određen za svakog pojedinca.
2. POJAM FITNESS
Fitness je pojam koji označava stanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja,
dobre fizičke kondicije nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja
i pravilne prehrane, kao i sposobnost za obavljanje bilo koje vrste
profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez osjećaja preopterećenja.Visoki
stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj
borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti
doprinose poboljšanju našeg zdravstvenog i tjelesnog fitnessa, te nas
čine fit.Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske
rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti,
mišićne snage, fleksibilnosti, ravnoteže i koordinacije. Odgovarajuća
tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra
krvna slika, genetska predispozicija, prehrambene navike, te način života
i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja
i planinarenja, te aktivnosti kao što su vožnja bicikla, veslanje, plivanje
i sl., te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, steperi, trake
za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. Na početku svakog vježbanja
tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u mišićima
i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Daljnja potrošnja
zavisit će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja.
Upotreba masti kao izvora energije moguće je jedino uz dovoljnu količinu
kisika koju unosimo u organizam. Najnovija istraživanja potvrđuju da
je najučinkovitija oksidacija masti između 55 - 75% opterećenja (niži
i umjereni intenzitet vježbanja). Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen
kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti"
na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje
trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ukoliko se nalazimo
u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja
udio potrošnje masti će biti značajno veći. S vježbanjem ipak ne treba
pretjerivati jer se nakon sat vremena vježbanja potrošnja masnoće povećava
za beznačajnih 10% dok opasnost od ozljeda drastično raste. Metabolizam
tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima povećanu
potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je
moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak
i 10-15 minuta je više nego ništa.
3. SPORTSKI DOGADJAJ
Sportski događaj može da bude bilo koji događaj, projekat ili atrakcija
- privlačno zbivanje izvan svakodnevnog toka aktivnosti u sportskom
objektu. Takav događaj može da bude međunarodnog, nacionalnog, regionalnog
ili lokalnog karaktera, može da bude takmičarski, namenjen prikupljanju
finansijskih fondova, zadovoljavanju socijalnih ciljeva ili jednostavno
namenjen dobroj zabavi. Za sportskog menadžera je to važan događaj i
ima velik značaj. Podstiče uspavane potencijale, pokreće poslovne inicijative,
daje šansu menadžerima sklonim inovacijama i pruzimanju rizika.
Sportski događaji okupljaju vrhunske takmičare i izvođače, otvaraju
perspektivu produbljavanja i podizanja kvaliteta sportskog programa.
Događaji nameću menadžerima da unaprijede programe i sopstvene izvođačke
karakteristike. Oni zahtjevaju određene stilove i metode menadžmenta.
To su dobra koordinacija, preciznost, rokovi i brzo odlučivanje.
Svaki važan sportski događaj mora da prati finansijski plan s tim što
taj plan zavisi od vrste događaja i od postavljenih ciljeva. Svaki događaj
zahtjeva odgovarajući personal. Neposrednom zbivanju događaja (utakmice,
turnira,...) mora da prethodi detaljno planiranje. Detaljno planiranje
ostvaruje se uz pomoć mrežnog planiranja, izradom dijagrama toka aktivnosti,
kalendara i datuma..
3.1. Karakteristike sportskog dogadjaja
Sportski događaj predstavlja jedan od najosnovnijih stubova ali i resursa
bilo kog sportskog društva, kluba, organizatora takmičenja ili bilo
kog sportiste i trenera. Suština sportskog događaja i njegovog organizovanja
predstavlja vrlo složen kompleks različitih dejstava, u kome učestvuju
svi koji su bliski na bilo koji način sportu kao što su:
—kompletne organizacione strukture,
—sportisti,
—treneri,
—menadžeri,
—sponzori,
—sredstva masovnog informisanja,
—neposredni gledaoci i
—široki sportski auditorijum.
Posmatrana iz ugla teorije sporta, sportski događaj predstavlja mjesto
i aktivnost na kome se u odnosu na protivnika određuje mjera sopstvene
vrijednosti. Sportski događaj predstavlja ogledalo efikasnosti ne samo
sportskog treninga i priprema sportista, već i drugih funkcija sportske
organizacije i sporta uopšte, uključujući efikasnost menadžmenta i njegove
uloge u ostvarivanju ciljeva sportske organizacije. Sportski događaj
takođe možemo posmatrati i kao zbir karakteristika, koje su prisutne
u praksi organizovanja događaja. Razmotrićemo osnovne karakteristike
sportskog događaja:
— Sportsko-takmičarska karakteristika - u kojoj
se ostvaruje cilj veezan za sportski rezultat. Takmičenje određuje pobednika
i pobeđenoga. Neizvesnost sportskog ishoda i merenje sopstvenih vrednosti
u odnosu na protivnika daje sportskom takmičenju neophodnu draž i smisao
ostvarenja sportske misije i duha u njemu.
—Ekonomsko-marketinška karakteristika - u kojoj
organizatori događaja traže mogućnosti i načine organizacije sportskog
događaja sa finansijskim efektima, koji će u isto vreme dati odgovor
kojim putevima može i treba da ide komercijalizacija događaja radi pokrivanja
bilansnih rashoda i ostvarivanja profita.
—Edukativna karakteristika - u kojoj sportisti
i klubovi neposredno i posredno utiču na sportsko i etičko obrazovanje
(edukaciju) sportskog auditorijuma.
3.2. Organizovanje sportskog dogadjaja
Svi događaji zahtjevaju dobro planiranje i organizovanje. To znači da
menadžer sportskog objekta u kojem se događaj organizuje mora da usmjerava
organizatore događaja prema osnovnim principima planiranja i organizovanja.
Pristup organizovanju događaja zavisi od posebnih okolnosti ali je postupanje
prema sledećih deset etapa planiranja u životnom ciklusu važnog događaja
značajno za uspješan menadžment takvih događaja.
1. Formulacija politike
2. Studija izvodljivosti i donošenje odluke
3. Utvrđivanje ciljeva
4. Imenovanje organizacionog komiteta ikoordinacije načelnika jedinica
5. Budžetiranje i finansijski plan
6. Struktura organizacije
7. Štabski personal
8. Detaljno planiranje
9. Prezentovanje događaja, uključujući pripremanje, zatvaranje i pospremanje
10. Vrednovanje, povratne informacije i modifikovanje za buduće događaje
Pri organizaciji sportskog događaja treba jasno i nedvosmisleno postaviti
ciljeve kao mjerljive mete. U formulaciju ciljeva treba uključiti sva
glavna područja i jedinice programa. Treba utvrditi datume, vremena
trajanja aktivnosti, posebne rokove i kritične datume u vezi sa etapama
planiranja.
3.3. Organizaciona struktura sporta
Organizaciona struktura sporta predstavlja bazičnu vrijednost u sistemu
sporta, jer sadrži njene dvije komponente, koje su od posebne važnosti,
a to su s jedne strane, organizaciona struktura globalnog sistema sporta,
a s druge strane, upravljačka funkcija niza relevantnih organizacionih
subsistema, od kojih prioritetnu važnost imaju selekcija sportista,
organizacija i eksploatacija sportskih objekata i organizacija sportskih
takmičenja.
Globalna organizaciona struktura sistema sporta sadrži generalne, parcijalne
i pojedinačne projekcije ciljeve unutar određenih komponenata, elemenata,
njihovim sadržajima i funkcijama, međusobnim vezama, kao i uređivanja,
koordinisanja i vođenja svih dijelova cjeline. Prilikom organizacije
sistema selekcije sportista neophodno je voditi računa o dosadašnjim
saznanjima, s jedne strane, da do danas ni praksa ni nauka nisu još
dali objektivnije i preciznije odgovore na pitanje kako se u sportu
otkrivaju talenti i vrši selekcija, a s druge strane, da je na osnovu
tradicionalnih, iskustvenih i pragmatičnih saznanja dobro poznato da
se talenat najviše aktivira u procesu konkretne praktične aktivnosti,
uz prisustvo odgovarajućih urođenih sposobnosti, izrazitog interesa
i velike marljivosti.
Izgradnji, adaptaciji, rekonstrukciji i eksploataciji sportskih objekata
na osnovama validnih sportskih kriterijuma, prostornih i urbanističkih
planova i zakonskih normativa potrebno je posvetiti posebnu pažnju,
a uporedo s tim, i nabavci i korišćenju što savremenije sportske opreme,
koja spada u osnovne materijalne resurse sportske organizacije.
Kreiranju, usavršavanju i utvrđivanju kriterijuma organizacije domaćih
i međunarodnih sportskih takmičenja potrebno je pokloniti posebnu važnost,
jer ona postaju iz dana u dan sve složenija, s obzirom da postoje velike
razlike u njihovim oblicima i sadržajima, učešću ljudstva, broju sportista
i korišćenju sportskih informacija, pri čemu je potrebno imati u vidu
da su se, pored globalne organizacije, počeli formirati parcijalni i
pojedinačni modeli, kao posebni informacioni i komunikacioni sistemi.
4. PREDMET I PROBLEM RADA
Kao predmet ovog rada navodim suštinu jednog sporta kao što je fitness,
njegovu ulogu kroz razvoj čovječanstva, ali i mogućnosti koje pruža,
kako učesnicima, tako i onima koji vole da prate samu igru, kao jednu
od čari koje pruža.
Predmet ovog rada jeste organiziranje sportskog takmičenja, odnosno
fitnessa, te na koji način se jedan takav događaj može podići na svjetski
nivo.
Problem ovog rada se bavi elementima i segmentima organizovanja takvog
turnira, počevši od planiranja kao prve i najvažnije aktivnosti, zatim
aktivnosti organiziranja, aktivnosti u toku samog turnira i na kraju
aktivnostima po završetku turnira, a sve u cilju kako bi se isti što
uspješnije realizovao.
5. CILJ I ZADATAK RADA
Nakon što sam predstavio predmet i problem rada, kao cilj i zadatak
navodim sljedeće:
Cilj ovog rada jeste upoznavanje sadašnjih i budućih menadžera, sportista
i publike koja prati ovakve događaje, sa načinom organizovanja sportskog
turnira, raspodjelom prihoda i rashoda na samom turniru, i svih popratnih
sadržaja koji daju jednoj takvoj manifestaciji mnogo veći značaj.
Zadatak rada jeste taj da se svim sportskim menadžerima ukaže na to
o čemu sve trebaju da vode računa prilikom organizacije fitnessa i na
eventualne probleme sa kojima se mogu susresti. Nastojat ću na što bolji
način da čitaoca upoznam sa svakim segmentom organizovanja ovakvog sportskog
događaja, te da u prilog tome priložim i vizuelne činjenice kao što
su slike, tabele i grafikoni.
6. METOD RADA
6.1. Tehnološko-tehnički opis modela
6.1.1. Program djelatnosti
Program djelatnosti u ovome modelu je vezan za sve mogućnosti organizacije
fitnessa. Te aktivnosti se mogu podijeliti na:
— aktivnosti planiranja
— aktivnosti organiziranja
— aktivnosti u toku i nakon samog odvijanja turnira
Tokom planiranja i organiziranja turnira potrebno je izračunati koliko
je potrebno finansijskih sredstava za organizaciju jedne takve manifestacije
i odakle bi se ona mogla dobiti, određivanje i priprema mjesta gdje
će se rafting održati, kao i isplanirati marketinšku kampanju. Aktivnosti
u toku samog raftinga, uključuju aktivnosti vezane za sportski dio,
prodaja ulaznica, hrane, pića, proglašenje pobjednika, dodjela nagrada.
Nakon završetka raftinga, potrebno je analizirati postignute rezultate.
6.1.2. Sredstva potrebna za organizaciju turnira
Osnovna sredstva koja su potrebna za organizaciju fitnessa jesu prostor,
oprema i sprave za vježbanje. Pored toga, potrebno je obezbijediti i
štampane flajere sa trodnevnim programom fitnessa, na kojima će svi
zainteresovani naći potrebne informacije. Također, potrebno je obezbijediti
štand sa hranom i pićem, namijenjen isključivo za učesnike fitnessa,
dok za posjetioce trebaju da se pobrinu sponzori ili druge firme koje
žele da ponude ovakvu vrstu usluga.
6.1.3. Razdoblje izvedbe modela
Početak provedbe modela počinje pripremnim radnjama, a na prvom mjestu
je formiranje organizacionog tijela raftinga koje broji 12 članova.
Da bi se sve stiglo isplanirati i obezbjediti, a tu se prije svega misli
na finansijska sredstva poželjno je početi sa pripremnim radnjama dva
do tri mjeseca prije početka takmičenja. Dalju dinamiku modela moguće
je pratiti kroz: planiranje, implementaciju predviđenog, samu izvedbu
fitnessa za koje je predviđeno 1 dan, pa sve do neke završne faze tj.
sumiranje konačnih rezultata.
6.1.4. Nabavka opreme i materijalnih sredstava
Za održavanje fitnessa potrebna je velika sala ili prostor (dvorana).
Kao i u svakom sportu i u raftingu je potrebna oprema za svakog takmičara
u kojoj će nastupiti na fitnessu (šorcevi i majice, zaštitna oprema),
a koju će svaki takmičar donijeti za sebe. Pošto je ovo takmičenje koje
se organizuje jednom godišnje i koji ne zahtijeva posebna ulaganja u
infrastrukturne objekte i preuređenja kao ni nabavku nove opreme, tako
da najveći dio osnovnih sredstava već postoji, te je potrebno samo standardno
uređenje kao što je postavka tribina za gledaoce, te organizovanje parking
mjesta.
6.1.5. Potrebno osoblje
Prilikom organizacije fitnessa, osoblje koje je potrebno jeste:
— Četiri sudije kojima će se isplatiti po 700 KM za tri dana
— Jedan voditelj/komentator kojem će se isplatiti 300 KM za tri
dana
— Dva prodavača na štandovima hrane i pića kojima će se isplatiti
po 200 KM za tri dana
— Jedna osoba za dijeljenje promotivnih flajera kojoj će se platiti
50 KM za tri dana
6.2. Lokacija
Fitness takmičenje se održava u Srbiji u ljetnom periodu.
6.3. Prihod od prodaje
Prihod od prodaje ima sljedeće vrste prihoda:
1. Prihodi od ulaznica;
2. Prihodi od kotizacija;
3. Prihodi od prodaje prehrambenih artikala i suvenira.
4. Prihodi po osnovu donacija, sponzorstva i sl.;
6.3.1. Prihodi od ulaznica
Ako uzmemo u obzir činjenicu da rafting nema prihod od prodaje ulaznica,
jer je ulaz besplatan, pokušat ću dati neki svoj prijedlog.
Na primjer, za naredna takmičenja bi se ulaz mogao naplaćivati po 5
KM, pa bi prihod od prodaje bio prikazan na sljedeći način:
Takmičenje |
Srbija Open V |
Srbija Open VI |
Broj gledalaca |
170 |
250 |
Cijena ulaznice (KM) |
5,00 |
5,00 |
Prihod od ulaznica (KM) |
850,00 |
1.250,00 |
Tabela 1. Prihod od prodaje ulaznica
Grafikon 1. Prihod od prodaje ulaznica
Može se uočiti da bi realno bilo očekivati da svaki naredni turnir
ima veći prihod od prodaje ulaznica, u odnosu na predhodni.
6.3.2. Prihodi po osnovu kotizacija
Na fitness takmičenju je 2007 godine učestvovalo 44 takmičara i cijena
kotizacije je iznosila 100 KM, međutim slijedeće godine, zbog velikog
interesovanja, kao i znatno bolje organizacije ta cijena je porasla
na 150 KM. Tako je za 2007 godinu prihod od kotizacije iznosio 4 400
KM, a za 2008 godinu 7 950 KM. Tabelarni i grafički pregled prihoda
od kotizacija bi izgledao na sljedeći način:
Godina
|
2007
|
2008 |
Broj takmičara |
44 |
53 |
Cijena kotizacije |
100,00 |
150,00 |
Ukupan prihod (KM) |
4.400,00 |
7.950,00 |
Tabela 2. Prihod po osnovu kotizacija
Tako u ovoj stavci prihoda imamo povećanje od početka održavanja fitnessa
do danas, desilo se povećanje broja učesnika, ali je povećan i iznos
kotizacije.
6.3.3. Prihod od prodaje prehrambenih proizvoda, pića
i promo materijala
Kao što je već rečeno, Srbija Open takmičenje u fitnessu je bio besplatan
za posjetioce, tako da prihoda od ulaznica nije bilo. Jedini prihod
od prodaje jesu bili štandovi sa hranom i pićem, te prodajom promotivnog
materijalom, kao što su majice i kape sa logom. Cijena jednog pića je
2 KM, tako su prihodi po osnovu pića bili 640 KM za 2007 godinu, a za
2008 iznosio je 710 KM. Kada je prihod od hrane u pitanju, 2007 je iznosio
910 KM, a 2008 godine 980 KM. Kada su u pitanju prihodi od promo materijala
u 2007 godini su bili 410 KM, a u 2008 godini 520 KM.
Godine |
2007 |
2008 |
Prihodi od pića (KM) |
640,00 |
710,00 |
Prhod od hrane (KM) |
910,00 |
980,00 |
Prihod od prodaje majica (KM) |
280,00 |
340,00 |
Prihod od prodaje kapa (KM) |
130,00 |
180,00 |
Ukupan prihod (KM) |
3.967,00 |
4.218,00 |
Tabela 3. Prihod od prodaje prehrambenih proizvoda,
pića i promo materijala
Grafikon 6. Procentualni pregled prihoda od prodaje prehrambenih
proizvoda, pića i promo materijala za 2008 godinu
6.3.4. Prihod po osnovu sponzorstva i donacija
Najveći prihod koji organizatori regate imaju jeste upravo sponzorstvo.
Iz godine u godinu ovaj prihod raste. Tabelarni prikaz prihoda od sponzorstva
po takmičenjima bi izgledao na sljedeći način:
Turnir
|
Srbija
Open I |
Srbija
Open II |
Srbija
Open III |
Srbija
Open IV |
Prihod od sponzorstva |
45.000,00 |
53.000,00 |
74.000,00 |
89.000,00 |
Tabela 4. Prihod po osnovu sponzorstva
Godina
|
2007
|
2008 |
Prihod od sponzorstva (KM) |
98.000,00 |
163.000,00 |
Tabela 5. Godišnji prihodi od sponzorstva
Sponzorstvu treba da se prvenstveno posvete organizatori Srbija Open-a.
Finansiranje sporta je osnovi preduslov koji determiniše mogući razvoj
sporta, masovnost i kvalitet sportskih rezultata. Način finansiranja
sportske djelatnosti u Srbiji se odvija po tzv. kombinovanom modelu
gdje u finansiranju učestvuju učesnici u sportu, organizacije u sportu,
društvena zajednica i privredni sektor.
Ministarstvo kulture i sporta je u toku 2007 godine zaprimilo finansijske
zahtjeve organizacija u sportu (klubova, sportskih društava, sportskih
saveza, pojedinaca, raznih institucija) u visini do 40.000.000 KM. Procjena
Ministarstva je da se ukupne godišnje iskazane finansijske potrebe za
različite programe organizacija u sportu kreću u prosjeku od 50.000.000
KM do 60.000.000 KM, Procjena Ministarstva je da su bilanse uspjeha
sportskih organizacija realizovane u prosjeku između 50% i 60% od stvarnih
potreba u sportu.
Iz svega prikazanog može se zaključiti da je 2008 godine prihod od
sponzorstva bio znatno veći od 2007., tako da se u ovoj godini, prilikom
organizovanja Srbija Open V i VI može očekivati još veći prihod istog.
Vrsta prihoda |
2007 |
2008 |
UKUPNO (KM) |
Prihod od kotizacija |
4.400,00 |
7.950,00 |
12.350,00 |
Prihod od hrane, pića i suvenira |
3.967,00 |
4.218,00 |
8.185,00 |
Prihod od sponzorstva |
98.000,00 |
163.000,00 |
261.000,00 |
Ukupan prihod po kategorijama (KM) |
106.367,00 |
175.168,00 |
281.535,00 |
Tabela 6. Ukupan prihod po svim kategorijama
6.4. Troškovi poslovanja
Troškovima poslovanja „Srbija Open“ se podrazumjevaju tekući troškovi
koji su vezani za samu izvedbu turnira kao što su:
—troškovi štampanja plakata i flajera,
—troškovi za rekvizite,
—troškovi vezani za nabavku pića i hrane,
—troškovi angažovanja potrebnog osoblja
—troškovi za nagrade,
—ostali troškovi.
Godina |
2007 |
2008 |
Troškovi štampanja plakata i flajera (KM) |
80,00 |
110,00 |
Troškovi nabavke hrane i pića (KM) |
320,00 |
710,00 |
Troškovi angažovanja potrebnog osoblja
(KM) |
4.750,00 |
4.750,00 |
Troškovi za nagrade (KM) |
35.000,00 |
35 000 |
Troškovi rekvizita (KM) |
1.200,00 |
1.400,00 |
Ostali troškovi (KM) |
170,00 |
350,00 |
Ukupno (KM) |
41.520,00 |
42.320,00 |
Tabela 7. Troškovi poslovanja
Kao što je slučaj kod prihoda da su naredne godine bili veći, tako
je isto i kod troškova, gdje je normalno da će biti veći u 2008 godini,
a manji nego što će biti u 2009 godini.
6.5. Investicije u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu
Kada su u pitanju ulaganja u dugotrajnu imovinu, već sam spomenuo da
bi trebala da se obezbijedi prostor na obali Une, te na taj način doprinese
ostvarenju prihoda od ulaznica. Ova investicija bi koštala 2 000 KM.
Što se tiče kratkotrajne imovine, tu možemo svrstati suncobrane, štandove
za hranu, piće i promo materijale, a vrijednost ovakve investicije iznosi
800 KM.
6.6. Razdoblje povrata investicija
Razdoblje povrata investicija na jednom ovakvom takmičenju je relativno
kratko, ne duže od sedam dana po okončanju turnira tj. dok se izmire
sve obaveze plaćanja troškova, pa je ukupno razdoblje povrata investicija
do 40 dana.
6.7. Profitabilnost programa
Isplativost svakog projekta pa tako i ovog možemo utvrditi posmatranjem
prihoda i rashoda tj. njihove razlike. Poslije svega navedenog sad možemo
vidjeti kolika je dobit ostvarena od turnira za 2007 i 2008 godinu.
To ću prikazati tabelarno i grafički na sljedeći način:
Godina |
2007 |
2008 |
Ukupan prihod |
106.367,00 |
175.168,00 |
Ukupan rashod |
41.520,00 |
42.320,00 |
DOBIT (KM) |
64.847,00 |
132.848,00 |
Tabela 8. Dobit ostvarena od turnira
Grafikon
15. Procentualni pregled ostvarene dobiti za 2008 godinu
Grafikon
18. Odnos prihoda i rashoda za 2007. i 2008. godinu
Iz prikazanih grafikona i tabele uočljivo je da je ovo takmičenje od
svoje prve godine održavanja bio profitabilan i poslovao je sa dobitkom.
U 2007 godini ostvarena je dobit od 64 847 KM, a već u narednoj, tj.
2008 godini dobit od 132 848 KM što znači da se dobit udvostručila u
odnosu na predhodnu godinu. Realno bi bilo u 2009 godini očekivati dobit
od 200 000 KM.
7.8. Godišnja stopa prinosa investicija
Godišnja stopa prinosa investicija određuje iznos dobiti od poslovanja
u reprezentativnoj godini. Stopa se izračunava tako da se dobit iz poslovanja
podijeli s iznosom ukupnih investicija i pomnoži sa 100. Projekat je
profitabilniji što se više dobiti ostvari po jedinici investicijskih
ulaganja. Zato je potrebno posmatrati prihode i rashode da bi došli
do sljedećeg:
Godina |
2007 |
2008 |
Prihodi (KM) |
106.367,00 |
175.168,00 |
Rashodi (KM) |
41.520,00 |
42.320,00 |
Dobit |
64.847,00 |
132.848,00 |
Dobit po uloženoj KM |
4,27 |
8,89 |
Tabela 9. Godišnja stopa prinosa od investicija
po godinama
Grafikon 19. Dobit po uloženoj
KM
Iz grafikona jasno možemo vidjeti da je za razliku od 2007 godine,
u 2008 godini dobit po uloženoj KM bila znatno veća, odnosno udvostručila
se.
7. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA
Teorijsku vrijednost ovog rada, vidim u tome da će ovaj seminarski
rad poslužiti kao materijal za analizu organizovanja ovakvog vida takmičenja.
Iako na našim prostorima ova vrsta sportskog takmičenja nije prisutna,
ili je bilo jedno ili dva takmičenja koja su se desila, nadam se da
ću svojim radom podstaći na češća i organizovanija održavanja takmičenja
u fitnessu u BIH.
Vrijednost u ovom radu vidim u tome što ću pokrenuti ideju o svjetskom
organizovanju i održavanju sportskog takmičenja u fitnessu ali i ukažem
na mogućnost dobiti tj. ostvarivanja profita.
Praktičan značaj ovog rada ogleda se u opisu organizovanja takmičenja.
Ovaj rad ujedno ukazuje na potrebe ulaganja u ovaj sport kao i u ostale
sportove.
ZAKLJUČAK
Kroz seminarski rad uočeni su konkretni parametri koji utiču na profitabilnost
projekta. Putem tabelarnog i grafičkog prikaza utvrđen je uticaj i važnost
tih parametara na sam projekat.
Prije svega, potrebno je glavnom proizvodu dodati veći broj dodatnih
usluga i proizvoda tj. proširiti ukupnu ponudu i na taj način potpomoći
da cijelo takmičenje ostvari što veći profit..
Kroz svoj rad objasnio sam kako dobra sposobnost menadžera tj. donošenje
pravih odluka, pravilna organizacija, bolja i dugotrajnija saradnja
sa sponzorima, efikasan marketing i niz drugih faktora mogu utjecati
na znatno smanjenje troškova i ostvarivanje većeg profita. Na ovaj način
ispunili smo osnovnu zadaću ekonomike sporta, a to je da pomoću odgovarajućih
metoda mogu povećati ekonomski učinci sporta i težiti uspostavljanju
optimalnog odnosa između vrijednosti ulaganja tj. inputa i ekonomskih
učinaka odnosno outputa.
Na kraju treba istaći da su održavanje ovakvog takmičenja i ulaganja
u ista ekonomski opravdana sa svih stanovišta. Ovaj seminarski rad može
doprinijeti i još više podstaći organizatore i menadžere da se i sami
angažiraju i podignu sve aspekte ovog takmičenja na veći nivo.
LITERATURA
1. Tomić, M.“Menadžment u sportu“, Mitenko. Beograd: (1995).
2. Šoše, H., Rađo, I., M. Mekić; „Vodič za pisanje stručnih i naučnih
radova u kineziologiji“, Sarajevo, 1998.
3. Rado, I ., Malacko, J.; „Menadžment ljudskih resursa u sportu“,
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja . Sarajevo, 2006.
4. Bartoluci, M.; „Ekonomika i menadžment sporta“, Kineziološki fakultet
sveučilista u Zagrebu; 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb,
2003.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|