POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ BIOLOGIJE <
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ BIOLOGIJE :
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

Mendelovi zakoni (zakon segregacije i monohibridno križanje)

Mendel je od 1856. do 1860. godine pratio nasljeđivanje 7 monogenskih svojstava vrtnoga graška. U svojim je istraživanjima kao polazni biljni materijal koristio čiste linije (homozigote) za ta svojstva. Kada je križao čiste linije (npr. grašak visoke stabljike s graškom niske stabljike), u prvoj filijalnoj (F1) generaciji dobivao je sve visoke biljke (Slika 1). U drugoj filijalnoj (F2) generaciji, dobivene samooplodnjom F1 generacije, dobio je potomke od kojih je ve ćina imala visoke stabljike, no neki su imali niske stabljike. Mendel je prebrojavanjem potomaka utvrdio da je visokih biljaka tri puta više od niskih. Na sličan je način pratio nasljeđivanje ostalih 6 karakteristika.

Križanje graška: parentalna i uniformna F1 generacija

Slika 1: Križanje graška: parentalna i uniformna F1 generacija.

U svim slučajevima utvrdio je da se u F1 generaciji ispoljava samo jedan od dva alternativna fenotipa, dok su u F2 generaciji zastupljena oba fenotipa u omjeru 3:1 što čini fenotipski omjer F2 generacije monohibridnog križanja.

Zaključio je slijedeće:

  • u svakoj se biljci nalaze dva nasljedna faktora za jedno svojstvo, od kojih se samo jedan prenosi u sljedeću generaciju (gameta prenosi samo jedan od dva alela nekog gena),
  • u F1 generaciji jedan faktor je dominantan (izražen u fenotipu, vidljiv), a drugi je «skriven» (recesivan alel),
  • dva nasljedna faktora razdvajaju se jedan od drugoga prilikom stvaranja gameta (razdvajanje alela u anafazi I mejoze), a zatim se slobodno kombiniraju s faktorom druge jedinke.
  • Monogensko svojstvo: svojstvo kontrolirano jednim genom ili jednim parom alela (za razliku od poligenskog svojstava kontroliranog s 2 ili više gena).

Mendelov prvi zakon nasljeđivanja kaže da se par alela za neko svojstvorazdvaja ili segregira tijekom stvaranja gameta (proces nastanka gameta je gametogeneza, a uključuje mejozu) tako da svaka gameta dobije po jedan alel

(gamete su haploidne). Fizička osnova segregacije alela je razdvajanje homolognih kromosoma u anafazi I ili sestrinskih kromatida u anafazi II mejoze. Ako se alel za visoku stabljiku nalazi na jednom kromosomu, a alel za nisku stabljiku na njegovom homolognom paru, jasno je da se aleli ne mogu naći zajedno u istoj gameti.

Test-križanje (test cross)

Dva različita fenotipa – okrugla i naborana sjemenka graška - određena su s 3 različita genotipa (SS, Ss, ss). Dominantni fenotip (okrugla sjemenka) određen je s dva različita genotipa (SS i Ss). Da bi u nekoj populaciji graška otkrili genotip graška okruglih sjemenki moramo napraviti križanje tih biljaka s recesivnim homozigotom

(ss). Križanje biljke nepoznatog genotipa s recesivnim homozigotom naziva se test-križanje. Iz fenotipskog omjera F1 generacije test-križanja možemo zaključiti ogenotipu roditelja: ako je roditelj bio homozigot u F1 generaciji dobit ćemo sve fenotipski iste biljke (okrugla sjemenka), a ako je roditelj bio heterozigot križanje će dati fenotipski različite potomke (okrugla sjemenka:naborana sjemenka) u omjeru 1:1.

a) jedinka dominantnog fenotipa je homozigot
homozigot

100% potomaka dominantnog fenotipa

b) jedinka dominantnog fenotipa je heterozigot
heterozigot

50% potomaka dominantnog fenotipa i 50% potomaka recesivnog fenotipa

Povratno križanje (backcross)

Povratno križanje je križanje hibrida (jedinke F1 generacije) s jednim od roditelja ili s jedinkom genetički identičnoj/vrlo sličnoj jednom od roditelja. Ova vrsta križanja primjenjuje se u uzgoju kulturnih biljaka (Slika 2) i domaćih životinja, kao i kod npr. proizvodnje transgeničnih/transgenih biljaka ili knockout miševa.

Prikaz križanja kulturne biljke velikog klasa

Slika 2. Prikaz križanja kulturne biljke velikog klasa i visoke stabljike (A) s nekultiviranim srodnikom malog klasa niske stabljike (B), s ciljem dobivanja biljke velikog klasa i niske stabljike (A') u F2 generaciji. Cilj je u nekoliko ciklusa povratnog križanja dobiti jedinku A''' koja je genetički gotovo istovjetna roditelju genotipa A osim u svojstvu za dužinu stabljike.

Iako je Mendel utvrdio zakone nasljeđivanja na primjeru svojstava određenih jednim genom, osobine u biljaka, životinja te u čovjeka mogu biti, i najčešće su, određene s više gena. Takva se svojstva nazivaju poligenska svojstva. U čovjeka su to na primjer: boja očiju, boja kose, visina, težina, inteligencija itd. Također, razvoj nekih bolesti poput srčanih bolesti i raka, uvjetovan je mutacijama u više gena. U čovjeka je poznato puno monogenskih nasljednih bolesti čije je nasljeđivanje lako pratiti (jer su uvjetovane promjenom samo u jednom genu) analizom rodoslovlja. Mogućnost otkrivanja genetičkih bolesti prije rađanja potomstva važna je radi planiranja obitelji.

PRIMJERI DOMINANTNO-RECESIVNOG NASLJEĐIVANJA OSOBINA KOD ČOVJEKA

DOMINANTNO

RECESIVNO

Ušni režanj slobodan

Ušni režanj vezan

Uho s Darwinovom kvrgom

Uho bez Darwinove kvrge

Uho bez snopa dlačica

Snop dlačica na obodu uha

Ušni režanj s rupicom

Ušni režanj bez rupice

Ivica kose na sredini čela izvijena

Ravna ivica kose na čelu

Deformirani nokti („Nail patella“ sindrom)

Normalni nokti i patela

Bijeli pramen u kosi kod muškaraca

Bijeli pramen u kosi kod žena

Ćelavost kod muškaraca

Prorijeđenost kose kod žena

Tamna kosa

Crvena kosa

Ravna kosa

Kovrčava kosa

Rupica na bradi (kost)

Bez rupice na bradi

Kratki prsti (brahidaktilija)

Normalna dužina prstiju

Više prstiju (polidaktilija)

Normalan broj prstiju

Nemogućnost savijanja palaca (distalna

Distalna hiperekstenzibilnost palca

hiperekstenzibilnost)

(savijanje i do 45%)

Posljednji članak malog prsta savijen ka

Mali prst ravan

domalom

 

Dlačice na srednjem članku prstiju

Odsustvo dlačica na srednjem članku svih

 

prstiju

Sposobnost uzdužnog savijanja jezika

Nesposobnost uzdužnog savijanja jezika

Normalna usta

Zečja usna

Sposobnost poprečnog savijanja jezika

Nesposobnost poprečnog savijanja jezika

Lijevi palac preko desnog

Desni palac preko lijevoga (pri sklopljenim

 

šakama)

Kažiprst kraći od četvrtog prsta kod

Kažiprst kraći od četvrtog prsta kod žena

muškaraca

 

Dvije tetive u korijenu šake

Tri tetive u korijenu šake (kada se stisne

 

pesnica)

Maljavost

Odsustvo maljavosti

Pjegavost (izražena)

Odsustvo pjegavosti

Osjećanje gorkog okusa feniltiokarbamida

Nesposobnost osjećaja gorčine PTC-a

(PTC)

 

Osjećanje okusa brucina

Nesposobnost osjećaj brucina

Oči pigmentirane

Oči plave

Katarakt očiju

Zdrave oči

Normalan vid

Kratkovidnost

Normalno razlikovanje boja

Sljepoća za boje

 

 


O osnovnim pojmovima vjerojatnosti:

OSNOVNA PRAVILA:

  • Ako je potpuno sigurno da će se nešto dogoditi, vjerojatnost je 1.
  • Vjerojatnost da će se između N događaja, koji su jednako vjerojatni i međusobno nezavisni, dogoditi jedan određeni, jest 1/N.
  • Ukupna vjerojatnost da će se dogoditi dva ili više nezavisnih događaja, je umnožak vjerojatnosti svakog od tih događaja (tzv. „i“ pravilo). Npr. vjerojatnost dobivanja dvije uzastopne četvorke bacanjem kocke je 1/6 x 1/6 = 1/36.

IV. Ukupna vjerojatnost da će se dogoditi dva ili više međusobno isključivih događaja, je zbroj vjerojatnosti svakog pojedinačnog događaja (tzv. „ili“ pravilo). Npr. vjerojatnost dobivanja četvorke ili šestice jednim bacanjem kocke je 1/6 + 1/6 = 2/6.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi