|
Značaj i uloga nautičkog turizma i marina u razvitku
pomorskog i gospodarskog sustava
Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku svijeta.
Značajan udio u cjelokupnom svjetskom turizmu zauzima nautički turizam
te kao takav predstavlja važan čimbenik razvitka svjetskog pomorskog
i gospodarskog sustava.
u ovom seminaru pokušati ćemo vam pobliže prikazati razvoj nautičkog
turizma i njegov stvarni značaj u stvaranju pomorskih i gospodarskih
sustava kako regionalnih i tako i svjetskih.
2. POVIJESNI ELEMENTI RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA
Već u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima. Spomenimo
poznato Homerovo putovanje opisano u epu „Odiseja“
koji, vračajući se iz Trojanskog rata doživljava čitav niz pustolovina.
Središte pomorske plovidbe tog vremena je sredozemlje i Grčka. Pored toga
valja istaći da postoje podatci o veslačkim takmičenjima u okviru raznih
svetkovina na vodi u antičkoj
Grčkoj, Rimu,
Egiptu, Kini itd.
Početkom novog vijeka iskustva plovidbe od antičkog preuzimaju
Arapi i prenose u Španjolsku. Kasnije se talijanski gradovi, poglavito
Genova i venecija javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Poznata
su razna veslačka takmičenja koja se osim na Sredozemlju brzo proširila
u Engleskoj. Na Temzi je oko 1500. godine bilo više od 3200 ovlaštenih
lađara koji su čamcima na vesla prevozili putnike i robu. Prvo zabilježeno
veslačko takmičenje na Temzi održano je 1715. godine. Ta tradicija održala
se i do danas. Tradicija veslačkih natjecanja studenskih klubova u Engleskoj
datira iz 16. i 17. stoljeća.
U vrijeme velikih otkrića težište pomorstva pomaklo se iz
sredozemlja u Portugal, gdje je sredinom 15. stoljeća datiraju i prve
pomorske karte sa detaljnim uputama za plovidbu na tada poznatim područjima
svijeta. Magellan na put oko svijeta kreće 1519.-22. godine koristeći
kartu svijeta koju je 1515. godine napravio Leonardo da Vinci. Pronalaskom
tiska već u drugoj polovini 15. i 16. stoljeću tiskani su i brojni priručnici
za plovidbu.
U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraživača i avanturiste
Engleza J. Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se suvremenim metodama
navigacije koje su kasnije samo usavršivane pojavom novih tehnoloških otkrića.
Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i pretečem suvremenog
nautičkog turizma zabilježena su krajem 18. stoljeća. Godine 1866. Amerikanci
Hudson i Fitchem prešli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine Dubrovački kapetan
Niko Primorac prvi je jedrilicom prešao iz Europe u Ameriku. Šest godina kasnije
jedan ribar iz Amerike je na brodici od 6 metara doplovio do Europe.
Znatno jači izazovi bili su putovanja oko svijeta. Tako je
npr. Amerikanac kapetan J. Slocum 1895. godine prvi sam plovio športskom
jedrilicom „Spray“ dužine 11.2 m oko svijeta. Ovo putovanje dugo 46 tisuća
NM trajalo je nešto više od 3 godine i dalo veliki poticaj razvitku nautičkih
sportova i oceanskim krstarenjima. Nakon toga je Slocum plovio po Karibima,
a 1908. godine izgubio mu se svaki trag kod Bahama. Drugi Amerikanac,
H. Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1921. godine brodom dužine 10.5
metara. Putovanje je trajalo 4 godine.
Povijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na Hrvatskoj
obali potvrđuje i veliki broj luka i lučica. Stoga su turističke organizacije
na obali 60 tih godina razvijale vlastiti plovni park, koji se koristio
za izlete i iznajmljivanje. Obnovljena je i domaća „mala flota“, a strane
jahte sve češće plove duž naše obale. Obnovljena je i domaća proizvodnja
plovila za sport i razonodu. 60 tih godina formiraju se neke nove ili
prilagođavaju stare luke za suvremeni nautički turizam.
Prvi prostorni planovi jadranskog područja, poznati kao „Projekt
Južni Jadran“ (1965) i „Projekt Gornji Jadran“ (1972) predviđaju i lokacije
na obali namijenjene izgradnji luka nautičkog turizma. Do 1978. godine
na Hrvatskoj obali pušteno je u promet 5 novih nautičkih turističkih
luka (Punat, M. Lošinj, Zadar, Split i Dubrovnik.)
3. POJAM I MJESTO NAUTIČKOG TURIZMA U SVUREMENOM TURIZMU
Oceani, mora, jezera i rijeke nisu samo, ogromna vodena prostranstva
koja zauzimaju preko 72% ukupne zemljine površine, već jedan od bitnih
elemenata ljudske egzistencije. Na obalama mora i uz rijeke (Nil, Eufrat,
Tigris i dr.) nastala su prva ljudska naselja i razvile se najstarije
kulture. Do uspostave kopnenih putova, more je predstavljalo jedinu prometnu
vezu među narodima. U zemljama koje je priroda obdarila atraktivnim obalama
mora i jezera, te rijekama pogodnim za sportska natjecanja i rekreativnu
plovidbu, u posljednje se vrijeme razvija nautički turizam kao nova vrsta
turizma. Te blagodati najbolje su osjetile države na obalama Mediterana,
Kariba i Australije, gdje je posebno izražen turistički promet, u okviru
kojeg, značajan dio predstavlja nautički turizam. Nautički turizam ili
„turizam na vodi“, kako ga pojedini autori nazivaju, nastao je kao masovni
fenomen nakon Drugog svjetskog rata. U praksi su prisutni i drugi nazivi
za ovu, posebnu, vrstu turizma, kao što su: maritimni, primorski i jahting turizam, zabavna navigacija, pomorsko-sportska plovidba i drugi. Sam naziv „nautički
turizam“ upućuje i podsjeća na temeljni sadržaj i način zadovoljavanja
turističkih potreba učesnika ove vrste turizma, pa ima određenu prednost
u odnosu na druge nazive. Pod pojmom „nautički“ podrazumijeva se, ne
samo plovidba i kretanje, već i stacionirano mirovanje i boravak u nekoj
marini, luci, lučici i sl. Sama činjenica da se turistička potreba može
zadovoljiti jedino pomoću odgovarajućeg plovila, predstavlja specifičnost
koja ovaj vid turizma izdvaja iz „općeg turizma“, kao njegovu posebnu
vrstu. Terminološka oznaka „nautički“ za ovu vrstu turizma, potječe od
grčke riječi nutas (mornar). Označava vještinu navigacije, nauku o pomorstvu.
Po današnjem shvaćanju to je ustvari posebna vrsta turizma koji se temelji
na rekreativnim sadržajima vezanim uz plovidbu na morima jezerima i rijekama.
Sam se pojam, nautički turizam, može definirati na više načina. Najbitnije
je da se definicijom istakne njegovo značenje za odmor i rekreaciju pomoću korištenja sportskih brodova ili tzv. „male flote“. Interesantna
je definicija A. Turine koji pod nautičkim turizmom podrazumijeva putovanja
morem i to sljedećim prijevoznim sredstvima:
a) jahtama, jedrilicama, skuterima i sportskim čamcima
b) putovanje brodovima, koje organiziraju obalne linijske službe ili kružna
putovanja
c) teretnim brodovima koji primaju i određeni broj putnika
d) posebnim plovilima za krstarenje, za jedrenje, za ribolov i ostale
turističke razonode na vodi, od izleta i šetnja do priredba specifičnog
karaktera s raznovrsnim programima koji se izvode na moru.
Pod nautičkim turizmom podrazumijeva se ukupnost aktivnosti
i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista-nautičara u lukama nautičkog
turizma i plovidbom na vlastitim, iznajmljenim i tuđim plovnim objektima,
radi rekreacije, sporta i razonode. Nautički turizam, u odnosu na kupališni
i druge vrste turizma, poglavito se, razlikuje po specifičnim uslugama,
koje se turistima-nautičarima pružaju u lukama nautičkog turizma i plovnim
objektima. Turističke usluge u nautičkom turizmu su:
1) iznajmljivanje veza uz uređenu i djelomičnu ili potpuno zaštićenu
obalu za smještaj plovnih objekata i turista nautičara koji borave na
njima:
2) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter, crusing
i sl.);
3) usluge skipera:
4) prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru, i suhom
vezu na kopnu
5) usluge snabdijevanja nautičara sa strujom, plinom, vodom, gorivom,
namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.:
6) uređenje i pripremanje plovnih objekata:
7) davanje različitih informacije nautičarima kao što su vremenska prognoza,
vozni redovi, podaci o kulturno-povijesnim spomenicima i raznim priredbama
i manifestacijama i sl.
8) škole jedrenja, obuka za skipere i voditeljice brodica:
9) ostale turističke usluge za potrebe nautičkog turizma (iznajmljivanje
sportskih terena, pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi, suncobrana
i ležaljki, zdravstvene usluge, organizacija sportskih, kulturnih priredbi
i manifestacija i sl.)
Nadzor i kontrolu nad pravnim fizičkim osobama koje pružaju
nautičko-turističke usluge u Republici Hrvatskoj vrše županijski uredi
za poslove turizma, lučke kapetanije, obalna straža, odgovarajuća ministarstva
(za turizam, promet i veze, financije i sl.) turistički inspektori i
drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim
propisima.
4. ČINITELJI RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA
Osim činitelja koji utječu na razvoj turizma, općenito na
razvoju nautičkog turizma imaju jak utjecaj i posebni činitelji. Za nastavak
i razvitak nautičkog turizma imaju jak utjecaj i posebni činitelji. Za
nastanak i razvitak nautičkog turizma u nekoj zemlji, užem ili širem
području ili regiji, moraju postojati odgovarajući činitelji, i to, kako
na strani potražnje, tako isto na strani ponude.
4.1 Činitelji razvoja nautičkog turizma na strani potražnje
Nautički turizam kao i drugi oblici turističkog prometa javlja se u
trenutku kada za to postoje društveni, ekonomski i tehničko-tehnološki
uvjeti.
Dinamika je, njegova razvoja, usko povezana uz niz endogenih i egzogenih
činitelja. Na razvitak nautičkog turizma u nekoj zemlji, osim činitelja
koji utječu, općenito na razvitak turizma, presudni su i posebni činitelji.
Posebni činitelji se mogu razvrstati u tri temeljne skupine, kao što
su:
1. Činitelji proizišli iz određene razine razvoja gospodarstva:
2. Činitelji proizišli iz određene razine razvoja turizma:
3. Činitelji proizišli iz određene razine razvoja društva u širem smislu:
Nautički turizam, kao oblik turističke potražnje, a i ponude,
logična je posljedica sveukupnog gospodarskog razvoja u svijetu. Analizirajući
gospodarski razvoj, kao činitelja turističkog razvoja nautičkog turizma,
može se zaključiti da je njegov utjecaj višestruk. S jedne strane, gospodarski
razvoj uvjetuje stvaranje slobodnih financijskih sredstava za kupnju
plovila i slobodnog vremena za plovidbu, što je temeljna pretpostavka
za nastanak nautičko-turističke potražnje. S druge strane, povećanjem
industrijalizacije, urbanizacije i zagađenja životne sredine, što sve
uvjetuje gospodarski razvitak, popraćeno je, ne samo većim intenzitetom
rada na radnom mjestu, nego većim ili manjim stupnjem psihološkog stresa
i raznih drugih oboljenja. Psihološki stres i druge psihofizičke i zdravstvene
teškoće koje izaziva gospodarski razvitak, moguće je, ako ne otkloniti,
onda bar ublažiti promjenom mjesta boravaka, pri čemu, nautički turizam
ima posebno značenje. Tehnološki razvoj, kao sastavni dio ukupnog gospodarskog
razvitka, posebno, utječe na razvoj nautičkog turizma kroz nove materijale, tehnologije
i metode građenja plovila, ekološke pokrete itd. Pojavom plastičnih masa
i novih metoda građenja, plovila za sport i razonodu su postala jeftinija
i pristupačna za sve šire slojeve društva. Ranije su bila dostupna, samo
uskom krugu bogatih ljudi. To je stvorilo pretpostavke za nastanak i
dinamičan razvitak nautičkog turizma. Jedna od osnovnih determinanta
razvoja nautičkog turizma jest postojanje i razvoj turizma uopće, kao
svjetskog procesa masovnih migracija i zadovoljenja određenih turističkih
potreba putem brodarenja, radi odmora i razonode. Put razvitka nautičko-turističke
potražnje je toliko dug i mukotrpan koliko i ulazak pojedinog društva
ili nacionalne zajednice u krug visokorazvijenih zemalja. Činjenica je,
nautički turizam, bez obzira na konstantnu stopu rasta, još uvijek nema
masovni karakter u svjetskim razmjerima. On je privilegij srednje i više
klase. Međutim, u posljednje vrijeme prisutna je tendencija njegova širenja i na niže slojeve pučanstva. Zato, treba usmjeriti istraživanja u smjeru
buduće turističke potražnje, kako bi se mogla formirati adekvatna nautičko-turistička
ponuda.
4.2 Činitelji razvoja nautičkog turizma na strani turističke
ponude
Dok činitelji potražnje utječu na stvaranje potreba, činitelji ponude
uvjetuju da se te potrebe ostvare. Primjena ovih postavki na razvoj
nautičkog turizma
govori da nisu dovoljna samo odgovarajuća, slobodna novčana sredstva za kupnju
plovila, psihofizička potreba da se plovi, moda da se plovi, tehnološki napredak
u gradnji plovila, fond slobodnog vremena za plovidbu, stupanj razvoja turizma
i slično, već i turistička ponuda, koju obuhvaća, kako prirodne i antropogene
atraktivne uvjete, tako i ponudu odgovarajućih nautičko-turističkih privatnih,
rekreacijskih i drugih sadržaja i usluga.
4.3 Ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadržaja i usluga
Prisustvo prirodnih uvjeta na nekom području ima važnu ulogu pri formiranju
nautičko-turističke ponude. Ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadržaja,
sredstava i usluga omogućuje boravak i plovidbu nautičara izvan mjesta boravka.
U nautičko-turističku ponudu spadaju gotovo sve gospodarske djelatnosti i
razne negospodarske aktivnosti, koje učestvuju u formiranju nautičkog proizvoda.
5. GOSPODARSKO ZNAČENJE NAUTIČKOG TURIZMA
Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku
svijeta. Prema istraživanjima doprinos turizma u bruto-nacionalnom proizvodu
u turističkim zemljama iznosi od 6 do preko 10%. Turistički fenomen (kao
i nautičko-turistička plovidba) već je davno transformiran u ozbiljnu
društveno-ekonomsku djelatnost, koja zadire gotovo u sve pore društveno
ekonomskog života pojedinih područja. Pomoću nautičkog turizma, koriste
se i naplaćuju prirodne atraktivnosti i drugi raspoloživi nautičko-turistički
resursi. Kroz nautičko-turističko tržište potražnje, potiče se razvitak
drugih gospodarskih grana i djelatnosti. Dolaskom i boravkom nautičara
u akvatoriju i marinama, brojna inače neprivredna dobra i djelatnosti
recepcijske zemlje pretvaraju se u izdašne gospodarske resurse, koji
bez nautičkog turizma, ne bi uopće ili bi u znatno manjem opsegu bili
komercijalizirani. Kroz potrošnju nautičara (posebice inozemnih) ostvaruju
se brojni neposredni i posredni učinci na pojedine gospodarske subjekte
i na gospodarstvo zemlje u cjelini.
5.1 Neposredni ili izravni utjecaj nautičkog turizma
Neposredne ili izravne koristi od potrošnje nautičara imaju gospodarski
subjekti koji neposredno prodaju proizvode ili usluge nautičarima,
kao što su:
a) luke nautičkog turizma, koje prodaju nautičko-turističke
usluge nautičarima
b) turistička, turističko-ugostiteljska i trgovinska poduzeća, uslužne
radnje i drugi subjekti koji pružaju usluge nautičarima
c) brodograđevna i brodarska poduzeća, te obrtničke radnje koji proizvode
i prodaju plovila, vrše njihov remont i popravke, servisiraju i održavaju
plovila nautičara i pružaju druge različite usluge
5.2 Utjecaj nautičkog turizma na poslovanje luka nautičkog
turizma
Suvremena marina je temeljni oblik luke nautičkog turizma. Ona je vrlo
kompleksan objekt nautičko-turističke receptive, u kojoj se nautičarima
nudi i realizira
čitav niz usluga, nautičkog, sportskog, rekreativnog i zabavnog karaktera.
Kapital uložen u izgradnju marina ima veću stopu profitabilnosti od onog
uloženog u druge vrste turizma. U lukama nautičkog turizma pružaju
se brojne nautičko-turističke
usluge kao što su: usluge veza za plovila s opskrbom vode, prodaja goriva
i električne energije, održavanje i servis plovila, usluge iznajmljivanja
plovila
i posredovanja u njihovoj prodaji, usluge škole jedrenja i obuke za skipere
i voditelje brodica, usluge davanja vremenskih prognoza i raznih informacija
nautičarima, usluge telefona teleks, te prodaja suvenira i bescarinske robe
te razne druge usluge. Najpovoljniji efekti od nautičkog turizma postižu
se u organiziranom charteru, tj. najmu brodova nautičarima kojima
više odgovara
plovidba u iznajmljenom nego u vlastitom plovilu.
5.3 Utjecaj nautičkog turizma na poslovanje i razvitak uslužnih
djelatnosti
U nautičkom turizmu realiziraju se brojne ugostiteljske, trgovinske,
obrtničke i druge slične usluge. To stimulativno djeluje an razvitak
turističke, ugostiteljske,
trgovinske, frizerske i drugih djelatnosti, koje su nužne za zadovoljavanje
potreba nautičara. Zato se u lukama nautičkog turizma otvaraju brojni ugostiteljski
i trgovinski objekti i različite radnje. U lukama nautičkog turizma treba
organizirati trgovačku mrežu koja je u stavnju kvalitetno opskrbiti
nautičare potrebnim
prehrambenim i higijenskim artiklima, ako što su: kruh, mlijeko, mliječni
proizvodi, povrće, voće, voćni sokovi, meso, riba, sapun deterdženti,
paste za zube, tisak
i drugi proizvodi i razne potrepštine.
5.4 Utjecaj nautičkog turizma na poslovanje brodograđevne
industrije
Nautički turizam može povoljno utjecati na razvoj brodograđevnih poduzeća
(posebno male brodogradnje), industrije i obrta, ukoliko su u funkciji
proizvodnje i
održavanja plovila i opreme za potrebe nautičkog turističkog turizma. Osim
prodaje plovila, sve češće se grade brodovi za charter. U posljednje vrijeme
sve je veća potražnja za većim i luksuznijim plovilima, kao što su brodovi
za krstarenja i izlete i luksuzno opremljene jahte. Ne zaostaje potražnja
i za manjim sportskim i luksuznim čamcima, gliserima i jedrilicama
(sa i bez
motora). Izgradnja plovila za potrebe nautičkog turizma u odnosu na plovila
za druge namjene, pokazala se je daleko rentabilnijom. Tako prodajna cijena
jednog kubnog metra tankera iznosi 3000$, a kubni metar jahte prodaje se
po cijeni 30 000$.
5.5 Utjecaj nautičkog turizma na poslovanje i razvitak brodarskih
i remontnih poduzeća
Brodarska poduzeća uključena u nautički turizam, u posljednje vrijeme
također bilježe dinamičan razvitak. Tako je američka kompanija za organizaciju
kružnih
putovanja Carnival sa sjedištem na Floridi 1994. godine ostvarila prihod od
1.8 milijardi, od čega je , profit iznosio 380 miliona dolara. Zbog velikog
broja različitih tipova plovila i pogonskih motora, javlja se potreba za velikim
brojem različitih popravaka, rezervnih dijelova, boja, strojeva, alata, te
radnika različitih struka i specijalnosti. Pošto se većina tih radova ne može
vršiti u marinama, neophodna je mala brodogradnja, kojoj se pruža šansa da
se kroz izgradnju novih plovila i pružanje raznovrsnih usluga turistima-nautičarima
uključujući u nautičko-turističku ponudu. U svezi s tim, mala brodogradnja
nudi nautičarima velik broj različitih usluga kao što su: usluge tehničkog
servisiranja plovila, kapitalne remonte, adaptaciju i rekonstrukciju plovila,
intervencije nakon havarija, izvlačenje, preglede i radove konzerviranja i
tekućeg remonta, interventne
servisne usluge za povremene radove u marinama ili na proizvoljnim sidrištima
i vezovima i sl. Za pružanje pomoći brodovima u havariji i interventne servisne
usluge za povremene radove u marinama ili na proizvoljnim sidrištima i vezovima
i sl. Za pružanje pomoći brodovima u havariji i interventne popravke u lukama
nautičkog turizma i prirodnim uvalama, angažiraju se brodovi-radionice. Svakom
je nautičaru, posebno, važno da li u mjestu u kojem želi ljetovati ima mogućnosti
popravke plovila i nabavke rezervnih dijelova.
5.6 Posredni utjecaji nautičkog turizma
Za razliku od neposrednih učinaka koje poslovni subjekti ostvaruju
izravnom prodajom proizvoda ili usluga nautičarima, posredne učinke
koji imaju poslovni
subjekti koji izravno ne prodaju usluge nautičarima, već to čine posredno.
Tako npr. Građevinari grade marine i druge objekte za poduzeća koja pružaju
usluge veza i druge usluge nautičarima. Brodograđevna poduzeća proizvode
plovila za sport i rekreaciju i rezervne dijelove, koje prodaju nautičarima
preko trgovačkih poduzeća, salona nautike i obrtničkih radnji.
Izgradnja marine i drugih nautičko-turističkih sadržaja može pozitivno
utjecati na opću komunalnu opremljenost lokalne sredine i povećati broj
i kvalitetu
različitih usluga. Tu se prvenstveno misli na izgradnju ili značajno poboljšanje
kanalizacijske mreže, vodovoda, prometnica, telefonske i električne mreže,
otvaranje različitih servisa, poboljšanje kvalitete usluga u više različitih
djelatnosti. Sve to može doprinijeti profiliranju turističke ponude i turističkom
imageu mjesta, odnosno užeg ili šireg područja. Isto tako, marina dobro uklopljena
u postojeće urbanističke sadržaje, može biti novi element turističke atrakcije.
Posebnu ulogu nautički turizam ima na području zapošljavanja radno-aktivnog
stanovništva. Prema istraživanjima, danas je gotovo svaki osmi radnik u svijetu
zaposlen u turizmu ili putničkom prometu , s tendencijom povećanja tog broja.
Kvalitetan i jedino opravdan pristup istraživanju svakog tržišta, pa i nautičko
turističkog je onaj, koji polaziti od potrošača, tj. Nautičara kao potrošača
nautičko-turističkih usluga. Nautičko-turističko tržište obuhvaća nautičko-turističku
ponudu i potražnju. Turistička ponuda, kao jedna strana tržišta, nudi nautičko-turističkoj
potražnji, turistički proizvod, odnosno uslugu po načelu „dam da daš“. Za
ovaj proizvod, nautičko turistička potražnja plaća subjektu na strani turističke
ponude određenu cijenu. Prosječna potrošnja nautičara, kao pripadnika višeg
i srednjeg društvenog sloja, veća je nego turistička potrošnja u klasičnom
kupališnom turizmu.
Nautičko-turistička potrošnja se najčešće utvrđuje pomoću metode anketiranja
i metode procjene. Metoda anketiranja se sastoji u tome da se od odgovarajućeg
broja nautičara (uzorak) pomoću naprijed sastavljenog anketnog listića (upitnika)
dobiju odgovori o troškovima turističkog boravka i putovanja nautičara metodom
procjene. Turistička potrošnja, izračuna se na temelju statističkih podataka
kao što su broj plovila u marinama, prosječan broj osoba na plovilima, prosječan
broj dana boravka nautičara i prosječna dnevna potrošnja turista.
6. VRSTE NAUTIČKOG TURIZMA
Pod utjecajem ubrzanog razvoja i brzih promjenu u potražnji,
zadnjih se godina sve više traže posebni oblici nautičkog turizma. U
razvitku nautičkog turizma stalno se javljaju novi sadržaji, koji ga
obogaćuju i tendencije koje mu mijenjaju tijek i strukturu. Klasični
nautički turizam iščezava kao dominantna kategorija. Na njegovo mjesto
nastupa suvremeni nautički turizam, koji u vidu pokreta povratka prirodi,
preko vodenih prostranstava, sve više postaje masovni pokret kompleksne
i heterogene strukture. U složenoj i heterogenoj strukturi suvremenog
nautičkog turizma javlja se čitavi niz elemenata drugih vrsta turizma
(sportski, izletnički, zdravstveni, ribolovni, kupališni i dr.), koji
uvjetuju posebne vrste ili oblike nautičko-turističke djelatnosti.
Ovisno o činiteljima ponude i potražnje na pojedinim užim ili širim područjima,
mogu se razvijati novi oblici ili vrste nautičkog turizma. Postoji više kriterija
po kojima se nautički turizam može podijeliti na određene podvrste. Najrelevantniji
su veličina plovila, vlasništvo broda, motiv plovidbe i dr. S obzirom na to
dijelimo ih prema veličini plovila (veliki ili brodski nautički turizam, mali
nautički turizam), prema vlasništvu plovila (nautički turizam u vlastitom ili
klupskom plovilu, nautički turizam u unajmljenom plovilu na određeno vrijeme),
prema motivu plovidbe (rekreacijski nautički turizam, sportski nautički turizam,
ribolovni nautički turizam), te prema organizaciji plovidbe (nautički turizam
individualnog tipa organizacije, nautički turizam grupnog tipa organizacije).
6.1 „Veliki“ ili brodski nautički turizam
Veliki ili brodski nautički turizam uglavnom se javlja u vidu: kružnih
putovanja i izleta, te pružanja ugostiteljskih usluga: smještaja,
prehrane, pića na
brodu privezanom uz obalu (botel) na određeno vrijeme i u određenim okolnostima.
6.2 „Mali“ nautički turizam
Svijest o čistoj životnoj sredini, znatno je doprinijela razvitku nautičkog
turizma. U okviru nautičkog turizma vrlo važno mjesto zauzima tzv. „mali
nautički turizam“. To je sasvim novi tip pomorskog prometa s vrlo složenom
morfologijom. Obavlja se u posebnim oblicima nautičkog turizma. „Mali“
nautički turizam danas je prevladavajući oblik nautičkog turizma.
Karakterističan
je po različitim vrstama manjih plovila kao što su: jedrilice, gliseri,
jahte, čamci i druga plovila za zabavu, sport i rekreaciju. Realizira
se u vidu:
zabavne navigacije i sportsko-natjecateljskog nautičkog turizma.
6.3 Nautički turizam u unajmljenim plovilima
Turista-nautičar, kao potencijalni učesnik, turističko nautičkih kretanja,
može se pojaviti u nekoliko oblika ili odnosa i to u: vlastitom plovilu i
vlastitom navigacijom, vlastitom plovilu i navigacijom koju prepušta stručno
osposobljenoj posadi, unajmljenom plovilu i vlastitom navigacijom, unajmljenom
plovilu i navigacijom koju prepušta stručno osposobljenoj posadi. U prvom
i drugom slučaju, nautičar se javlja kao kupac broda za sebe i svoje potrebe.
Upravlja brodom sam ili to povjerava stručnim osobama. Vlasnici plovila,
najčešće u svojstvu pomoraca-amatera, više ili manje uspješno upravljaju
brodom. Rjeđe to povjeravaju profesionalnoj posadi. Kada je u pitanju veći
brod, zakonskim propisima se regulira potrebna profesionalna stručnost posade
koja se prilagođava veličini broda. Unajmljivanje plovila sa vlastitom navigacijom
u posljednje vrijeme doseglo je nevjerojatne razmjere. Organizirano iznajmljivanje
plovila ili charter prvi put se javlja na Azurnoj obali 1955. godine. U početku
su se iznajmljivale jahte,
koje su se mogle kupiti u nautičkim salonima. Posljednje vrijeme, sve češće
se iznajmljuju plovila različitih vrsta, veličina i komfora. Iznajmljivale
brodova vrlo je unosan posao. Prema istraživanjima prihod od 2000 iznajmljenih
brodova, ekvivalent je prihodu koji se može ostvariti od iznajmljivanja veza
i usluga održavanja 20.000 plovila namijenjenih za sport i razonodu. Smatra
se da vrijeme povrata novca uloženog u plovilo iznosi 3-4 godine. U iznajmljenim
plovilima može se ploviti slobodnim izborom mjesta plovidbe ili grupirano
u floti od luke do luke pod rukovodstvom kapetana flote. Plovidba iznajmljenim
plovilima u flofili karakteristična je za englesku klijentelu. Unajmiti jedrenjak,
ili jahtu i otploviti na široko more, mogu samo iskusni moreplovci koji su
za to osposobljeni. Zbog niske razine nautičkog obrazovanja turista nautičara,
sve češće se na zahtjev unajmljivača nude skiperi. Cijena najma plovila u
svezi su sa: dužinom najma, vremenskim razdobljem u kojem se iznajmljuje
plovilo, vrstom, veličinom i snagom porivnog uređaja plovila.
7. NAUTIČKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
7.1 Pojava i razvoj
Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije
(19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono što je važnije je da se
njegov razvoj
u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. što ne možemo
reći za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj tekao
je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20.st. kada se osniva većina današnjih
marina i udruga nautičara što povećava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji
njegov razvoj možemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi «bum»
tek očekuje.
Posebni doprinos razvoju nautičko-turističke ponude daje osnivanje Adriatik
Croatia International Club – ACI (1983. godine) sa sjedištem na Brijunima.
Zadatak ACI-a bio je da koordinira i financira izgradnju nautičkih objekata.
To je uvjetovalo stvaranje prvog modernog, organizacijski i funkcionalno povezanog
nautičko-turističkog poduzeća na našoj obali. ACI-a su osnovala poduzeća iz
turističko-ugostiteljske i trgovinske branše, kao i poduzeća koja su imala
interes za plasman svojih proizvoda. U osnivanju ACI-a učestvovalo je 69 članica
osnivača, od kojih je većina financirala izgradnju i učestvovala u poslovanju
izgrađenih nautičkih objekata. Već u prvoj godini poslovanja ACI-a, tj. do
sredine 1984. godine izgrađeno je 16 marina kapaciteta 4.730 vezova. Godine
2001. ACI raspolaže sa 21 marinom kapaciteta 5610 vezova. Od ukupnog broja
marina bile su: 4 marine I. kategorije (5 zvjezdica) sa 1530 vezova, 9 marina
II. Kategorije (4. zvjezdice) sa 2670 vezova i 8 marina III. Kategorije (3
zvjezdice) sa 1410 vezova.
Sve marine su otvorene tijekom cijele godine, osim marine „Žut“ na Kornatima
koja radi samo tijekom turističke sezone. Većina komercijalnih marina izgrađena
je osamdesetih godina. Odlikuju se kvalitetnom gradnjom i izvrsnom lokacijom.
Pretežno su smještene u većim primorskim gradovima, poznatijim turističkim
mjestima i najljepšim otočnim uvalama. Većina pripada lancu ACI. Ostale su
samostalne.
7.2 Karakteristike i značenje nautičkog turizma u Hrvatskoj
Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi
11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog
turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnost otočnoga prostora Hrvatska
se ističe obilježjima reljefa. Naša obala je visoka, strma i stjenovita
što prostoru daje posebnu čar. Odmah iza obale uzdižu se planinski
lanci Učke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.
Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i važno
sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila raspoređeni duž hrvatske
obale.
Od 363 luke, lučice, sidrišta i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovački
akvatorij ih sadrže 60%. Ipak, ponajviše zbog Nacionalnog Parka Kornati,
najatraktivniji je šibenski akvatorij. Po posjećenosti slijedi istarsko
(gdje je općenito veća posjećenost turista) i zadarsko područje (nautičkim
turistima je ovo područje posebno zanimljivo zbog većeg broja otoka
što pridonosi zanimljivosti arhipelaga).
U ukupnom turističkom prometu Hrvatske nautički turizam čini tek 7%
od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noćenja 2001.godine. Ipak, bilježi
dinamične stope
rasta. U zadnjih 5 godina turistički promet nautičara je udvostručen a prosječne
godišnje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g.
nautičari činili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim
činjenicama može se konstatirati da se nautički turizam u Hrvatskoj još uvijek
nije u potpunosti afirmirao
7.3 Konkurentnost hrvatskog nautičkog turizma
Najnovija zbivanja na svjetskom turističkom tržištu upućuju na zaključak
da se Hrvatska turistički brzo stabilizira i postaje sve poželjnija
turistička destinacija. Njen daljnji turistički razvitak doći će
do punog izražaja ako se nametne na turističkom tržištu kao nova
i nadasve
prepoznatljiva turistička marka. Nautički turizam danas je najkonkurentniji
hrvatski turistički proizvod. Nedostatak jasne koncepcije u dosadašnjem
razvitku i odgovarajuće marketing strategije ima za posljedicu: neselektivnost
u razvoju, slabu nautičko-turističku potrošnju i neke negativne utjecaje
na okolinu. Najveći konkurenti Hrvatskoj u nautičkom turizmu su ostale
zemlje u Sredozemlju – Italija, Grčka, Španjolska, Francuska i Turska.
Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzažnoj slikovitosti
i ekološkoj očuvanosti što su važna obilježja za razvoj i budućnost
nautičkog
turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta ponude hrvatskih marina ne može
se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim zemljama. Neki od
pokazatelja kvalitete nautičkih luka su postojanje fitnes-centara,
saune, škole ronjenja, jedrenja, jahanja i zabavnih sadržaja. Potencijalni
gosti
to traže, a hrvatske marine imaju eventualno jedno od navedenog. Neke
hrvatske marine su još na stepenici zadovoljavanja osnovne infrastrukture
poput zadovoljavajućih sanitarija ili restorana. Naravno, čast iznimkama.
Zbog relativno velike fizičke udaljenosti i dosadašnjeg neadekvatnog
kvalitetnog stanja hrvatskih prometnica Hrvatska nije toliko pristupačna
onim srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim nautičarima koji dolaze cestom.
Za razvoj nautičkog turizma iznimno je važan i zračni promet.
Uz razvijenu mrežu zračnih luka u receptivnom području vlasnici plovila
mogu brzo i udobno stići do receptivnog područja. S tim u vezi, ukoliko
postoje infrastrukturni uvjeti i dovoljno kvalificirane radne snage
moguće je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama tokom
cijele godine
što lokalnoj ekonomije donosi bitne financijske efekte.
Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje.
Marine konstantno traže nova ulaganja a mi to malo teže pratimo. Izlaz
se vidi
u restrukturiranju već postojećih luka koje bi nadogradnjom postale
marine. Na taj način bi se izbjeglo betoniranje prirodnih površina
(jer bi se
marina razvijala na već postojećoj infrastrukturi koja bi bila osnova).
Sljedeći prijedlog je izgradnja privatnih marina što bi si mogli priuštiti
samo bogatiji poduzetnici ali tako bi se podignula kvaliteta same marine.
7.4 Gospodarsko značenje i slabosti u razvitku nautičkog turizma
Hrvatska posjeduje idealne uvijete za razvitak nautičkog turizma i niz
komparativnih prednosti u odnosu na druge konkurentske nautičko-turističke
zemlje. Te prednosti
se ogledaju u: boljoj razvedenosti obale i otoka, većem broju dobro raspoređenih
i zaštićenih luka, pogodnijem geografskom položaju u odnosu na emitivno turističko-nautičko
tržište, bolje očuvanoj prirodi i čistijem moru. Ukoliko bi se iskoristile
te komparativne prednosti i primijenila odgovarajuća marketing strategija,
hrvatski nautički turizam bi bio u stanju privući zahtjevniju klijentelu,
potaknuti inozemna ulaganja u izgradnju novih receptivnih kapaciteta, pokrenuti
niz pratećih gospodarskih djelatnosti i povećati nautičko-turističko potrošnju.
Nautičko-turistička potrošnja pozitivno utječe na razvitak pojedinih gospodarskih
grana i djelatnosti (brodogradnja, brodarstvo, trgovina i obrt), zapošljavanje
i platnu bilancu zemlje. Za razliku od klasičnog kupališnog turizma kojega
karakterizira masovnost, unificiranost i stalan pad kvalitete, hrvatski
nautički turizam predstavlja najprepoznatljiviji i najkonkurentniji hrvatski
proizvod na međunarodnom turističkom tržištu. Zato, nautički turizam predstavlja
mogućnost koju Hrvatska treba i mora iskoristiti.
8. NAZIV, POJAM, VRSTE I ULOGA MARINA U RAZVITKU NAUTIČKOG
TURIZMA
Pojam marina talijanskog je podrijetla, a označava „malu
luku“ za prihvat rekreacijskih plovila. Marina, kao moderan lučki objekt
za prihvat sportskih i rekreacijskih plovila, prvi put se u stručnoj
literaturi spominje (opisuje) 1928. godine. Prema američkoj „Nacionalnoj
udruzi proizvođača motora i brodova“ (National Association of Engine
and Boat Manufactures Incorpored of America) „marina je mjesto gdje jedriličari
mogu plovilo prikladno usidriti, porinuti u more, popravljati, opskrbiti
gorivom i drugim brodskim potrepštinama, imati topli tuš, objedovati
na obali i biti na dohvat trgovinskoj, komunikacijskoj i prometnoj infrastrukturi“.
Dakle, marina preuzima i objedinjuju sve nautičko-turističke usluge i
sadržaje od gradnje, porinuća i popravka broda, do opskrbe nautičara
rezervnim dijelovima, gorivom i hranom. Do pojave marina te usluge i
sadržaje su nudila brodogradilišta, luke za javni promet i trgovine.
U suvremenoj marini broj sadržaja i usluga koje se nude nautičko-turističkom
tržištu, proširen je do te mjere da predstavlja krajnji domet nautičko-turističke prirode.
Prema tome, marina je posebna vrsta luke nautičkog turizma,
koja u posebno uređenom i opremljenom vodenom i kopnenom prostoru i objektima,
osim usluga veza i smještaja plovila, nudi brojne druge pomoćne i dodatne
sadržaje i usluge koje su u stanju zadovoljiti probirljive zahtjeve i
želje suvremene nautičko-turističke potražnje. Marina je temeljna i najpoznatija
vrsta luke nautičkog turizma. Za razliku od drugih nautičkih luka (sidrišta,
privezišta i suhe marine), koje nude samo usluge veza i smještaja plovila
na posebno uređenom prostoru, marine još nude čitav skup drugih sadržaja
i usluga kojima se povećava zadovoljstvo gostiju, produžuje turistička
sezona, povećava nautičko-turistička potrošnja i obogaćuje sveukupna
nautičko-turistička ponuda. S obzirom na glavne osobine ili karakteristike
koje posjeduju pojedine marine, mogu se razvrstati na odgovarajuće vrste.
Kao kriterij za razvrstavanje najčešće se u praksi koristi: položaj akvatorija
u odnosu na kopno, tip izgradnje, razina opremljenosti, vlasništvo, lokacija i veličina marine. S obzirom na položaj akvatorija u odnosu na kopneno
okruženje, postoje četiri temeljna tipa marina i to: otvoreni, polu-uvučeni,
uvučeni i potpuno uvučeni tip marine. Svaki od ovih tipova prilagođava
se okolnom terenu i uvjetima izgradnje. Prema tipu izgradnje i razini
opremljenosti, razlikuje se američki i europski tip marine. Američki
tip marine karakterističan je po jednostavnoj (i standardnoj), kvalitetnoj
i relativno jeftinoj izgradnji, funkcionalnom razmještaju sadržaja, dobroj
opremljenosti i efikasnoj organizaciji poslovanja. Za razliku od američkog
tipa marine, marine europskog tipa u arhitektonskom smislu nemaju jedinstveni
tip izgradnje, slabije su opremljene i u prosjeku imaju manji kapacitet
od američkih. Ovisno o područjima gdje su izgrađene, razlikuju se i stilovi
izgradnje, koji mogu biti piramidalni, stepenasti, ambijentalni i visoki.
Prema vlasništvu marina može biti: privatna, komunalna i javna. U odnosu
na lokaciju marina može biti: morska, jezerska, riječna i kanalska. Veličina marine u svezi je s nizom čimbenika kao što su lokacija, karakteristike
terena, politika lokalnih vlasti, zahtjev tržišta, financijske mogućnosti
poduzetnika i sl. Tako, veličina marine varira od nekoliko desetaka vezova
u maloj prirodnoj uvali, gdje se mogu nabaviti nužne stvari potrebne
za život u obližnjem selu, do velikih marina s nekoliko tisuća vezova
smještenih na prostranom akvatoriju i na kopnu izgrađenim brojnim klubovima,
apartmanima, hotelima, parkovima, servisima, trgovinama, kockarnicama,
sportskim dvoranama i raznim drugim sadržajima. U Europi najčešće se
grade marine kapaciteta između 300 i 500 vezova. Za Ameriku su karakteristične
marine iznad 1000 vezova. Prema tome, veličina marine je relativan pojam
jer je pojam veličine u svezi s područjem na kojem je smještena. Zato,
nema stroge podjele marina koja bi se temeljila na broju vezova. Tako
npr., marina „Punat“ koja ima kapacitet od 800 vezova, smatra se velikom
marinom za naš pojam veličine, a marina istog kapaciteta, recimo na Floridi bila bi srednje veličine. Uloga marina u razvitku nautičkog turizma
je presudna. One imaju mnogostruku društveno-ekonomsku funkciju i predstavljaju
ne samo bitni, već i ograničavajući čimbenik razvitka nautičkog turizma.
Naime, lakše je a često i jeftinije kupiti brod, nego osigurati za njega
odgovarajući vez. Za izgradnju veza potrebno je naći prikladan prostor
i potrošiti znatno više vremena, a često i novaca, nego za proizvodnju
plovila. Zato je svugdje u svijetu, dinamičniji rast broja plovila, nego
broja vezova. Unatoč činjenici da je trošak veza u marini, u odnosu na
druge oblike smještaja plovila (prirodna uvala, sidrište, privezište
i sl.), relativno visok, vlasnici plovila radije koriste usluge marine,
jer pri tom ostvaruju dodatna zadovoljstva (sportski, rekreacijski i
sl. sadržaji i usluge) i skrivene uštede. Vlasnik plovila može koristiti
raspoložive klupske prostorije, tuševe, navoze, sportske dvorane, te
druge sadržaje i usluge koje mu obogaćuju turistički boravak i povećavaju
zadovoljstvo. Osim toga, prednost korištenja marine očituje se i u činjenici, što
vlasnik plovila nema potrebu često izvlačiti plovilo iz vode na kopno,
pa tako produžuju vrijeme plovidbe. Uz to, ima i besplatno parkiranje
automobila, ostvaruje uštede na izdacima za smještaj (spava na brodu),
ima nižu premiju za osiguranje plovila, a manja je i vjerojatnost oštećenja
plovila.
9. ISKAZIVANJE, MJERENJE I ANALIZA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
MARINE
Kako se poslovanje marine zbiva u uvjetima složenog djelovanja
raznih organizacijskih, tehničkih, tržišnih , društvenih i drugih činitelja,
njen uspjeh poslovanja ostvaruje se kao kompleksan rezultat djelovanja
svih tih čimbenika. Za ekonomsku uspješnost poslovanja marine posebno
su značajna ova pitanja:
1. jesu li usluge koje se nude u marini u kvalitetnom i kvantitativnom
smislu prihvatljive za stvarne i potencijalne kupce
2. zadovoljava li odnos između vrijednosti ulaganja u proces proizvodnje
(tj. troškova) i vrijednosti usluga koje se realiziraju (tj. prihoda)
3. jesu li sredstva marine iskorištena tako da je poslovanjem osigurana
naknada za utrošena sredstava, plaće radnicima, dividende vlasnicima kapitala
i pokriće svih drugih troškova i obaveza.
Ekonomično i rentabilno poslovanje marine je najdelikatniji
i najodgvoroniji zadatak njenog managementa. Upustiti se u biznis s marinom
samo zato što netko voli jedrenje, ravno je tome, da postane stočar,
smo zao, jer voli životinje. „idealni odnos prema tom poslu bio bi: 80%
poslovne oštroumnosti i napornog rada, 10% ljubavi prema brodovima i
10% kockarskog instinkta“. Čitava problematika ekonomičnog i rentabilnog
poslovanja može se do kraja pojednostaviti i svesti na sljedeće: ostvarene
rashode (troškove) podmiriti iz ostvarenih prihoda i pri tom ostvariti
što veću razliku između tih veličina, tj. dobitak.
9.1 Prihodi, troškovi (rashodi) i poslovni rezultat marine
Svako poduzeće, pa i marine utvrđuju rezultat poslovanja za pojedina
vremenska razdoblja, a obavezno za svaku godinu. U tu svrhu treba
izraditi „račun dobiti ili gubitka“ kojim se za obračunsko razdoblje
utvrđuju.
• Prihodi
• Troškovi, odnosno rashodi, i
• Poslovni rezultat
9.1.1. Poslovni rezultat marine
Pod ukupnim prihodom smatra se ukupna vrijednost proizvoda i usluga koje
je neko poduzeće proizvelo i prodalo u određenom razdoblju. Osim prihoda
od prodaje
usluga veza, kao temeljnog izvora prihoda, marina ostvaruje još prihode od:
zimskog skladištenja plovila, servisa plovila, iznajmljivanja plovila, te prodaje
ugostiteljskih usluga, rezervnih dijelova, boja, lakova, sportskih rekvizita,
prehrambenih, higijenskih proizvoda i drugih potrepština. Uz pružanje usluga
veza, na uspjeh poslovanja marine, bitno utječe prodaja raznih dodatnih usluga.
Prema rezultatu istraživanja vršenom na uzroku od 190 marina smještenih na
različitim dijelovima SAD-a i Velikoj Britaniji, pretežni dio od ukupnih prihoda
ostvaruje se u pomoćnim djelatnostima marine. U hrvatskim marinama to nije
slučaj, što se nepovoljno odražava na njihov poslovni rezultat. Iz tablice
se vidi da se u američkim i britanskim marinama ostvaruje samo jedna trećina
ukupnog prihoda od usluga veza i skladištenja, a ostali dio prihoda od tzv.
Pomoćnih i dopunskih
usluga. Za razliku od toga, u hrvatskim marinama ostvaruje se više od tri četvrtine
ukupnog prihoda od prodaje usluga veza, a minimalni dio od sporednih i dodatnih
usluga. To je odraz siromašne nautičko-turističke ponude u našim marinama.
Takva politika ima višestruke negativne učinke. Smanjuje prihod, uvjetuje slabo
iskorištenje kapaciteta i negativno utječe na poslovni rezultat i konkurentsku
sposobnost marine na nautičko-turističkom tržištu.
9.1.2 Troškovi poslovanja marine
Od troškova (rashoda) ovisi ne samo profit svakoga poduzeća (marine),
već su i bitan instrument poslovne politike. Na temelju proračuna
troškova donese
se gotovo sve bitne poslovne odluke poduzeća, pa tako troškovi predstavljaju
bitan aspekt managerske ekonomije.
Prema podatcima datim u tablici može se zaključiti da u strukturi rashoda
američkih marina imaju najveći udjel bruto plaće (25%), amortizacija (17%),
vađenje mulja (20%) i porezi (18%). U hrvatskim marinama najveći udjel
imaju bruto plaća radnika (40,3), slijede ih materijalni troškovi (21.6%)
i ostali rashodi (24.1%). Kada se usporede pojedini rashodi u hrvatskim
marinama s rashodima u američkim marinama imaju znatno veći udjel u ukupnim
rashodima (25:40:3) To je neshvatljivo, ako se zna, da naše marine pružaju
znatno manji broj slabije kvalitete nautičko-turističkih usluga, u odnosu
na američke marine. Također je primijetiti visoki udjel materijalnih troškova,
što nema opravdanje s obzirom da je riječ o uslužnoj djelatnosti, a ne
o materijalnoj proizvodnji.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
SEMINARSKI
RAD
|
|