|
TURISTIČKA AGENCIJA KAO POSLOVNI SUBJEKT
Svjetska turistička literatura bilježi od samih početaka
prisutnost putničkog agenta na turističkom tržištu i gotovo od tih
samih početaka jasno izražava stajalište da se radi o nezaobilaznom
gospodarskom subjektu kad je turizam u pitanju. Na početku smo trećeg
milenija. Za 20. stoljeće kaže se da je “stoljeće turizma” odnosno
vrijeme u kojem je turizam prerastao iz znatiželje i zabave bogatih
u masovnu ljudsku potrebu.
Cilj ovog rada je prikazati ukratko razvoj turističke agencije kao
poslovnog subjekta, od samih početaka turističkog posredovanja,tj.od
vremena Thomasa Cooka i njegove prve putničke agencije do danas. Uz
prikaz razvoja i dostizanja organizacijskog oblika kakav Turističke
agencije imaju danas, najbitnije činjenice u radu odnosit će se na
2. TURISTIČKA AGENCIJA KAO POSLOVNI SUBJEKT
Poslovni subjekt (poduzeće) je :samostalna gospodarska,
tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja
proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim
resursima i snoseći poslovni rizik radi ostvarivanja dobiti i drugih
ekonomskih i društvenih ciljeva.
2.1. Faktori i tržišni uvjeti nastanka turističkih agencija
Bilo kakva privredna aktivnost, a posebno u suvremenom gospodarstvu,
usmjerena ja ka i motivirana zadovoljavanju najraznovrsnijih potreba na
temelju čega privredni subjekti ukoliko nisu iz neprofitnog sektora ostvaruju
profit i opstaju na tržištu.
Raznovrsnost čovjekovih potreba osnova su i pokretač razvoja različitih
proizvodno – uslužnih procesa. Ti procesi uvijek su uvjetovani:
a ) čovjekovim potrebama,
b ) ograničenim sredstvima za njihovo zadovoljavanje i
c ) čovjekovom svjesnom djelatnošću kojom tu ograničenost nastoji smanjiti
privređivanjem.
Imajući u vidu razvoj čovječanstva i određenih gospodarskih predispozicija
za razvoj turističke privrede i s tim u svezi razvoj turističkog posredovanja,
a posebno turističkih agencija postoji nekoliko važnih preduvjeta za njihovo
nastajanje. Osnovni preduvjet za omasovljavanje turističkih putovanja
je postojanje kritične mase ljudi koji imaju višak slobodnog vremena i
slobodnih sredstava te naravno potrebu za kretanjem i boravkom na turistički
način koja bi posredovanje u turizmu učinila isplativim.
Rast životnog standarda ljudi u industrijskom, a posebice u postindustrijskom
dobu utjecao je na nastanak niza potreba iz kojih pristječu poticaji ili
motivi za turistička kretanja, što postavlja niz složenih zahtijeva na
ponudu turističke usluge i robe.
… Razvijajući svoju društvenu osnovu, turizam je paralelno razvio i čitav
sustav i tehniku djelovanja, namijenjenu zadovoljavanju sve raznovrsnijih
i složenijih zahtijeva mase turističkih konzumenata …
Koje su to dakle karakteristike turističkog tržišta i uvjeti na njemu
koji su nužno doveli do pojave turističkih agencija. Karakteristike turističke
ponude bitne za nastanak turističkih agencija bile bi statičnost odn.
nepokretljivost turističke ponude, diverzificiranost te ponude, a posebno
prostorna udaljenost i odvojenost turističke ponude od emitivnih turističkih
područja. Na strani turističke potražnje sa stajališta nastanka i djelatnosti
turističkih agencija bitno je naglasiti njenu elastičnost i vrmensku ograničenost
odnosno koncentriranost.
Turističke agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajući i s turističkom
potražnjom i turističkom ponudom. Naime nezamisliv je broj problema i
komplikacija na koje bi svaki potencijalni turist naišao kada bi individualno
kontaktirao sa svim brojnim faktorima i organizacijama koji djeluju u
sklopu turističke ponude ( hoteli, restorani, razne prometne organizacije
i poduzeća, turistička mjesta…), a posebno ukoliko se radi o putovanju
u inozemstvo. Isto tako zbog prostorne disperzije, ali i relativno velike
usitnjenosti pojedinih kapaciteta, poslovni subjekti na strani turističke
ponude teško bi pronašli mogućnosti ali i ekonomske opravdanosti u individualnom
plasmanu na turističkom tržištu. Položaj i osnovna funkcija turističke
agencije očituje se dakle u povezivanju interesa i potreba sudionika na
strani ponude i na strani potražnje na turističkom tržištu.
Prof. dr. Boris Vukonić ističe dvostruku posredničku ulogu turističkih
agencija:
- turističke agencije, s jedne strane, vezuju uza se veliku masu turističke
klijentele, tumačeći njezine potrebe, želje i interese
- s druge strane, turističke agencije zastupaju interese na strani turističke
ponude, nudeći na tržištu njezine usluge i proizvode, oblikujući ih često
u specifično agencijsko ruho ( na primjer paušalno putovanje,IT – aranžman
i slično )
2.2. Povijesni pregled nastanka turističkih agencija u svijeu
i Hrvatskoj
Povijest putovanja i turizma prema publikaciji Svjetske
turističke organizacije dijeli se u 5 vremenskih razdoblja :
1. RANO DOBA : prve civilizacija, Grčka, Rim, Azija
2. SREDNJE DOBA : od 5. – 14. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja
3. DOBA RENESANSE : OD 14. – 17. stoljeća, edukativna putovanja
4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA : OD 1750. – 1850., razvitak gradova, parni
stroj
5. MODERNI TURIZAM : razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam
Organizacija putnih ureda ( cursus publicusa ) u Rimskom Carstvu te
poštanskih prijevoznih službi prvo u Francuskoj, a kasnije u ostaloj
Europi od sredine 16. do sredine 19. stoljeća, predstavlja prve začetke
i posredovanja i organizacije putovanja. Razvoj prometa u 19. stoljeću
može se okarakterizirati kao najvažniji preduvjet nastanka specifičnog
fenomena ( turizma ), a onda i specifične gospodarske organizacije,
koja je kasnije dobila naziv putnička odn. turistička agencija. Naravno
sam razvitak prometa i prometnih sredstava sam po sebi ne bi bio dovoljan
za razvoj turizma i turističkih agencija, da kao što je i prije navedeno
stupanj općeg razvoja čovječanstva nije omogućio velikim masama stanovništva
da se okreću zadovoljavanju želja i potreba izvan sfere primarnih ili
esencijalnih životnih potreba.
Postanak putničke odn. turističke agencije vezan je za ime čovjeka koji je
prvi shvatio i iskoristio značenje mogućnosti masovnog prijevoza – Thomasa
Cooka. On je kao tajnik Engleskog antialkoholičarskog društva trebao organizirati
godišnji kongres saveza društva i u želji da privuče što veći broj sudionika
na navedeni kongres stupio u pregovore sa željezničkom kompanijom “Midland”
koja u to vrijeme nije bila pretjerano atraktivna, kako bi donio što bolje
uvjete prijevoza za potencijalno veliki broj sudionika kongresa.
Uspio je od željeznice ugovoriti ustupanje posebne kompozicije vlaka, po povlaštenoj
cijeni u koju je bilo ulkjučeno i serviranje popodnevnog čaja u skladu sa Enleskom
tradicijom. Veliki odaziv na kongres ( mimo svih očekivanja kongresu je prisustvovalo
570 ljudi) doveo ga je na ideju da organizira prvu putničku agenciju pod svojim
imenom “Cook”. Kolika je bila njegova inovativnost i sposobnost stvaranja atraktivnog
turističkog proizvoda može nam predočiti i izbor kraljevske obitelji da za
njene pripadnike organizira specijalna putovanja po Europi, Aziji i Sj. Africi
koristeći za to spavaća kola, luksuzne brodove i najbolje hotele. Mreža Cookovih
agencija proširila se po cijelom svijetu i u to vrijeme zapošljavala impresivan
broj od 1700 ljudi. Thomas Cook umro je 1982. g . u 82. godini života, a kompanija
je ostala u obiteljskom vlasništvu do 1931. g.
Njegov ogromni doprinos razvoju turizma očituje se u sljedećem:
1. Putovanje je pretvorio u “ Turistički proizvod “
2. Putovanje osim same tranzicije uključuje i još neke usluge “paket“ usluga,
što putovanju daje novo ekonomsko značenje – UPOTREBNU VRIJEDNOST
3. Kao poduzetnik inovator stvorio je NOVE KUPCE i novi proizvod (tržište)-
cilj svake gospodarske djelatnosti
4. Stvorio je posredničko – poduzetničku organizaciju: prethodnicu suvremenih
organizacija u turizmu
Uvidjevši poslovne mogućnosti putničkog posredovanja i
prodaje putničkog
( turističkog ) aranžmana, poduzetnici u ostalim zamljama Europe i
svijeta odlučuju slijediti Cookov primjer, pa se u mnogim zemljama
osnivaju kompanije za putničko posredovanje.
Broj turističkih agencija i turoperatora u Europi
Izvor: http://www.ectaa.org
* Podaci koji nisu u tablici nisu dostupni u ECTAA, podaci
koji se odnose na Hrvatsku su iz “ Hrvatski turizam u brojkama” Ministarstvo
turizma, Zagreb 2002. g.
2.3. Definicija i uloga turističke agencije u turizmu
Ako turizam predstavlja različite djelatnosti kojima se
zadovoljavaju potrebe turističkih potrošača, a posredništvo je osnovni
oblik ekonomskog statusa agencije u turizmu, onda bismo turističku
agenciju mogli definirati kao: gospodarstveni organizam (organizaciju)
čija se osnovna djelatnost sastoji od organiziranja i prodaje putovanja
i boravka te pružanja drugih usluga putnicima i sudionicima turističkog
prometa.
Budući da je turistička ponuda prostorno odvojena od turističke potražnje,
agencija upravo u toj razdvojenosti turističkog tržišta pronalazi smisao i
djelokrug svog rada, (spajanje turističke ponude i potražnje).
Danas je sav mehanizam turističkih agencija usmjeren na potencijalni pritisak
na turističku ponudu kako bi se stvorili svi preduvjeti (prihvatljivost cijena
i troškova putovanja i boravka…) da se u turistički promet uključe sve veće
mase pučanstva. Takvim načinom rada turističke su agencije znatno pridonijele
masovnosti samog fenomena, jer su u turističke tokove uključile i one brojne
turističke potrošače koji se bez toga posredništva nikada ne bi uključili u
turistički promet. Agencije su izravno utjecale na formiranje turističke ponude,
i to kako glede veličine odgovarajućih kapaciteta, tako i njihove strukture,
kvalitete pa čak i unutrašnje organizacije.
S razvojem turizma razvijali su se i odnosi turističke ponude i turističke
potražnje na tržištu, ali i motivi turističkih kretanja, što je sve utjecalo
na bitno izmjenjenu ulogu turističkih agencija. Naime njihova uloga je pretrpjela
velike kvalitativne promjene, što je pretvorilo putničku agenciju u turističku
gospodarsku organizaciju koja pomalo napušta oblike i metode klasičnog agencijskog
(dakle posredničkog) poslovanja. Takva uloga turističkih agencija dala im je
povlašten položaj na tržištu: one izravno utječu na formiranje sadržaja i kapaciteta
turističke ponude, financiraju njihovu gradnju, biraju transportna sredstva,
utječu na formiranje cijena, a istodobno, na drugoj strani, utječu na formiranje
ukusa, motiva, želja, pa i potreba turističke klijentele.
2.4. Osnovne funkcije turističke agencije
Turistička agencija na tržištu se pojavljuje kao:
1. Savjetnik – informativno - savjetodavna funkcija
2. Propagator – propagandna funkcija
3. Čisti posrednik ili posrednik u užem smislu – posrednička funkcija
4. Poduzetnik ili organizator – organizatorska funkcija
AD.1. Informativno savjetodavna funkcija turističke agencije
jedna je od njezinih najstarijih funkcija, a sastoji se od besplatnih
turističkih informacija i korisnih savjeta s područja putničkog prometa,
ugostiteljstva, hotelijerstva, deviznih propisa i propisa o izdavanju
putovnica i viza, informacija o zabavnim, kulturnim i drugim priredbama,
o prirodnim, kulturnim, povijesnim i drugim zanimljivostima i atraktivnostima
pojedinih turističkih krajeva i mjesta itd. Ova funkcija je jako važna
za rad turističke agencije, jer pružajući informativno-savjetodavne usluge
turistima, agencija ima priliku ponuditi svoje usluge velikom broju potencijalnih
klijenata. Stoga agencija mora voditi brigu o kvaliteti ovih svojih usluga,
jer iako su besplatne, povezuju je uz najširi krug interesanata, među
kojima su redovito budući kupci njezinih usluga.
AD.2. Propagandna funkcija turističke agencije manifestira
se u 2 oblika.
1.»čistom» propagandnom porukom koju agencija distribuira
dostupnim kanalima i različitim propagandnim medijima.
2. propagiranjem turizma kao pojave i fenomena u čemu je komercijalna
poruka manje zastupljena, a izražena je opća promotivna aktivnost ili
propaganda turizma. Ova funkcija agencija veoma je izražena u zemljama
koje su na početku turističkog razvoja, gdje agencija ima funkciju općeg
propagatora turizma i donekle predstavlja najviši operativni turistički
organ zemlje.
AD.3. Posrednička funkcija, odn. posredništvo kao oblik
rada agencije na tržištu u samoj je suštini njezine egzistencije, pa bi
se moglo reći da se ta funkcija provlači kroz sve ostale funkcije agencije
ili velik dio njih, no postoje i poslovi koji su izrazito posredničkog
karaktera, kao npr.
- prodaja isprava koje se odnose na transport turista
- prodaja karata za različite priredbe, posjete muzejima i sl.
- pribavljanje usluga smještaja i prehrane izravnom rezervacijom od objekata
koji pružaju odgovarajuće usluge u mjestima turističkog boravka
- poslovi u svezi s turističkim platnim prometom , i to izdavanje i honoriranje
putničkih i novčanih čekova, kreditnih pisama, obavljanje novčanih doznaka
za potrebe turista i putnika, mjenjačka služba itd.
- pribavljanje raznih osiguranja za slučaj nesreće na putu, za gubitak prtljage
i sl. itd….
AD.4. Organizacijska funkcija turističke agencije postaje
sve važnija u njenom suvremenom poslovanju, jer se njena gospodarska djelatnost
ne iscrpljuje samo u njenoj posredničkoj djelanosti. Turistička agencija
privređuje i kao poduzetnik koji stvara i prodaje za vlastiti račun na
vlastiti rizik organizirana putovanja kao svoje specifične usluge, čime
izravno utječe na nagli porast turističkih kretanja u svijetu.
2.5. Vrste i podjela turističkih agencija
1. Prema KARAKTERU POSLOVANJA postoje agencije RECEPTIVNOG
i agencije EMITIVNOG karaktera. Ova podjela ima gotovo univerzalno značenje,
jer danas se u većini turističkih zemalja govori o turističkim agencijama
dijeleći ih i razlikujući ih prema karakteru njihova poslovanja. Pod receptivnim
poslovanjem agencije razumijevamo svu aktivnost agencije umjerenu na pribavljanje
turista iz inozemnih tržišta u receptivna turistička područja (pretežno)
zemlju u kojoj je sjedište turističke agencije, odn. zemlju u kojoj agencija
neposredno obavlja svoju aktivnost, kao i aktivnost pružanja različitih
usluga za vrijeme boravka u mjestu njihova turističkog cilja.
Pod emitivnim poslovanjem obično se razumijeva sva aktivnost agencija
usmjerena na animiranje domaćih potencijalnih turističkih korisnika
da se uključe u agencijske aranžmane koji obuhvaćaju putovanje i boravak
u inozemstvu, gdje se agencija pretežno pojavljuje kao posrednik u
pribavljanju različitih usluga (domaćim) turistima u inozemstvu.
2. Prema PREDMETU njihova poslovanja, razlikujemo:
- grosistička turistička agencija
- detaljistička turistička agencija
- grosističko detaljistička turistička agencija
Za grosističku agenciju na međunarodnom turističkom tržištu
koristi se specijalizirani naziv - *turoperator*. Iz samog naziva vidljivo
je da se radi o takvim turističkim agencijama koje organiziraju putovanja,
osobito paušalna, izrađuju programe takvih putovanja i boravaka, zakupljuju
hotelske i prijevozničke kapacitet, a da pritom sama agencija turoperator
ne prodaje ta putovanja izravno klijenteli, nego taj posao povjerava
drugim turističkim agencijama ili nekom drugom zainteresiranom turističkom
posredniku. Prodajnim poslom najčešće se bave manje turističke agencije,
koje za to posredovanje naplaćuju od turističke agencije – grosista
– proviziju.
Turističke agencije detaljisti svoju djelatnost ograničavaju na propagandu
i prodaju turističkih usluga iz poslovanja i u organizaciji grosističkih turističkih
agencija – turoperatora( najčešće turističkih aranžmana ).
Ipak na europskom tržištu najčešći je mješovit oblik tih turističkih agencija,
agencija grosističko – detaljističkog tipa, tj agencija koje djeluju paralelno
i kao organizator i kao prodavatelj turističke usluge.
3. Prema PROSTORNOM OBUHVATU razlikujemo: turističke
agencije REGIONALNOG, NACIONALNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČENJA.
4. Prema ORGANIZACIJSKOM SASTAVU na turističkom tržištu
razlikujemo: turističke agencije SA MREŽOM POSLOVNICA I BEZ MREŽE POSLOVNICA.
Turističke agencije bez mreže poslovnica na turističkom tržištu djeluju kao
gospodarske organizacije s jednim poslovnim (prodajnim) mjestom – jednom poslovnicom.
Turističke agencije s mrežom poslovnica imaju karakter velikih privrednih organizacija,
te preko razvijene mreže vlastitih poslovnica one nastoje kontaktirati sa što
je moguće većim potencijalnim turističkim tržištem. Imaju – razvijenu podjelu
rada
- decentralizaciju poslova prodaje
- specijalizaciju poslovanja agencija
5. Prema NAČINU DJELOVANJA (pojavljivanja na turističkom
tržištu) razlikujemo:
-SAMOSTALNE turističke agencije, koje djeluju kao samostalni turistički
organizmi
- ZAVISNE turističke agencije, koje djeluju u sastavu neke druge gospodarske
organizacije
6. Prema KRITERIJU VLASNIŠTVA sredstava za poslovanje
razlikujemo: agencije čija su sredstva poslovanja u PRIVATNOM vlasništvu
i agencije čija su sredstva u DRŽAVNOM vlasništvu
TURISTIČKI ARANŽMAN – temeljni proizvod poduzeća turističkog
poslovanja
Pojam kojeg mnogi teoretičari drže najvažnijim u poslovanju
suvremenih poduzeća turističkog posredovanja, pa i suvremene turističke
agencije. Turistički aranžman možemo najkraće definirati kao dvije
usluge ili više njih, koje su u vremenu i prostoru sinkronizirane,
a nude se potencijalnom turistu bilo po vlastitoj odluci agencije,
bilo na traženje klijenta, kojima on potpuno ili djelomično zadovoljava
svoju turističku potrebu.
3. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA
3.1. Uvod u marketing
Marketing je ljudska aktivnost usmjerena na zadovoljavanje
potreba i želja putem procesa razmjene ( Kotler )
Marketing je proces kojim se provodi stvaranje ideja, robe i usluga, određivanje
njihovih cijena, promocija i distribucija da bi se ostvarila razmjena koja
će zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacija ( American Marketing Association
).
U najkraćem smislu imajući u vidu dosadašnje teorijsko znanje o marketingu
može se reći da je marketing profitabilno zadovoljavanje potreba.
RAZLIKE IZMEĐU PROIZVODNE, PRODAJNE I MARKETING KONCEPCIJE
PROIZVODNA KONCEPCIJA – pravi smisao dobiva početkom 20.
st. u vrijeme industrijske revolucije. Počivala je na nastojanju da
se stvori masovna ponuda – industrijskom proizvodnjom omogućena je
masovna proizvodnja uz niske troškove – poslovna funkcija proizvodnje
bila je mjesto za odlučivanje što proizvesti i u kojim količinama –
moto proizvodne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti uz maksimalizaciju
proizvodnje.
PRODAJNA KONCEPCIJA – počinje krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća
u vrijeme pojave krize hiperprodukcije i traje u SAD-u do početka
50-ih – masovnom proizvodnjom dolazi do zasićenja tržišta i sve veće
proizvodnje za zalihe – naglasak se s poslovne funkcije proizvodnje
prebacuje na poslovnu funkciju prodaje - agresivniji nastup na tržištu
uz poseban značaj prodaje, distribucije i promocije osigurava plasman
proizvoda – moto prodajne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti
kroz maksimalizaciju prodaje.
MARKETING-KONCEPCIJA – ponajprije se ustanovljuju želje, potrebe i
očekivanja potrošača na temelju čega se donose odluke kakav proizvod
proizvoditi, u kakvoj ambalaži, kojeg dizajna, ostalih obilježja,
te koje cijene, distribucije i promocije – moto marketing-koncepcije
je maksimalizacija dobiti ali uz prethodnu maksimalizaciju zadovoljenja
potrošača. Proizvod ne smije biti samo jednostavni rezultat proizvodnje,
već isključivo rezultat tržišnih potreba.
- temelj marketinga su TRŽIŠNE TRANSAKCIJE koje predstavljaju
dvosmjerne posl. operacije kojima se proizvodi, te novac i prava prenose
od jednog tržišnog subjekta na drugi
- uvjeti za njihovu provedbu su –
• dva ili više subjekata
• nedostatak proizvoda na tržištu
• postojanje pravnog vlasništva nad proizvodima
• jedan od subjekata mora željeti proizvode drugog
• subjekt koji želi proizvod mora biti sposoban izvršiti njegovo plaćanje
• vlasnik proizvoda mora prihvatiti zamjenu proizvoda za dobivenu novčanu
protuvrijednost
- marketing je evolucijski naslijedio PRODAJNU KONCEPCIJU
(moto-max. dobiti kroz max. prodaje), koja je u sebi sadržavala i ostatke
PROIZVODNE KONCEPCIJE (moto-max. dobiti uz max. proizvodnje)
- na temelju uočenih nedostataka javlja se nova MARKETING KONCEPCIJA
koja polazi od tržišta, tj. potrošača, njihovih potreba, želja i dr.
(moto-max. dobiti, ali tek, uz prethodnu max. zadovoljenja potrošača)
- MARKETING ima za cilj zadovoljenje, društveno, pozitivno valoriziranih
potreba potrošača, s jedne, te zadovoljenje potreba gosp. subjekata,
ostvarenjem primjerene dobiti, s druge strane
- razlikujemo 3 pristupa, tj. orijentacije – orijentacija na potrošače,
koordinacija i integracija gosp. subjekta te orijentacija na profit
- temelji marketing-koncepcije –
1. FOKUSIRANJE TRŽIŠTA (tj. odabir ciljne trž. skupine prema kojoj
će se usmjeriti svi marketinški napori)
2. ORIJENTACIJA NA KUPCA (tj. zamišljanje gosp. subjekta u ulozi ciljnog
kupca)
3. KOORDINIRANI MARKETING (tj. stavljanje u spregu svih posl. funkcija
i djelatnosti u cilju ostvarivanja temeljnog marketing-cilja)
4. PROFITABILNOST PROIZVODA (sposobnost ostvarivanja dobiti prodajom
proizvoda)
5. MARKETABILNOST PROIZVODA (ili utrživost, tj. sposobnost proizvoda
da naiđe na trž. potražnju i da bude prodan)
- pretpostavke za uspješnu primjenu marketinga –
• postojanje adekvatnog gospodarskog i političkog ustrojstva zemlje
• postojanje jasne strategije dugoročnog društveno-ekonomskog i tehničko-tehnološkog
razvoja
• postojanje adekvatne ekon. politike zamlje
• postojanje adekvatne teorije gosp. subjekata
- faze marketing-procesa –
1. ISTRAŽIVANJE
2. DEFINIRANJE MARKETING-CILJEVA
3. DEFINIRANJE MARKETING-STRATEGIJE
4. IZRADA PROGRAMA NASTUPA NA TRŽIŠTE (marketing-mixa)
5. MARKETING KONTROLA
- MARKETING MANAGEMENT ili upravljanje marketingom jest proces planiranja
i izvršenja određene koncepcije, formiranja cijena, promocije i distribucije
ideja, roba i usluga, radi ostvarenja razmjene koja zadovoljava ciljeve
pojedinaca i organizacije
- prošireniji oblik –
• organizacija procesa marketing-planiranja (strategijsko i marketinško
planiranje, te marketing-istraživanje i marketing-informacijski sustav)
• analiza tržišnih mogućnosti (marketing-okruženje, tržište potrošača
i gosp. subjekata)
• selekcioniranje ciljnih tržišta (mjere i predviđanje potražnje, tržišna
segmentacija, fokusiranje i pozicioniranje)
• razvijanje marketing-mixa (određivanje proizvoda, cijena, promocije
i distribucije)
• upravljanje marketing-naporima (razvijanje konkurentskih marketing-strategija,
te provedba, organizacija i kontrola marketing-programa
- MARKETING-MIX ili program nastupa
na tržište predstavlja sredstvo kojim gosp. subjekt nastoji ostvariti svoje
ciljeve
- još se naziva i koncept četiri P (product, price, place, promotion)
- elementi – proizvod, cijena, distribucija i promocija
Proces razmjene uključuje rad. Prodavači moraju identificirati
kupce i njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati
ih, isporučiti ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajućem
asortimanu ( kvalitativno i količinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti
kao što su razvoj proizvoda,istraživanje,komunikacije, distribucija,
određivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro aktivnosti
marketinga.
4. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA
Marketing je funkcija DA funkcija je najvažnija funkcija u poduzeću
; PODUZEĆE JE MARKETING. Marketing je i jučer i dana i sutra jednog
poduzeća. U poduzeću postoje brojne funkcije (službe): između financija
(stjecanja kapitala i upravljanja istim),računovodstva (robno-materijalnog
i financijskog),nabave, upravljanja resursima,prodaje i managementa
suvremena, a ljudska povijest i razvoj omogućio je RAZVOJ i još jednog
zajebanog ljudskog izuma ZVANOG Marketing . Kažu mi da sam glup,NE
ja ne kužim ekonomiju ne nisam UEUko nomist. Mislimmmm DA…
Dakle da krenemo ozbiljno sve je počelo kada je čovijek otkrio da JESTE. Mislio
je odmah da bi mogao biti još malo uz to šta već je.Marketing je kao i život
sam, ono što čovjeka tjera da učini sve što najbolje može ukoliko nije PAPAK.
Svatko od nas ima svoje planove svoje želje i potrebe, želja jednog poduzeća
u “! Stoljeću MORA biti Humana. MORA.
Kada poduzeće živi samo da ostvari profit FALI MU ŽELJA(množina).
Sve poslovne funkcije neke tvrtke ujedinjene su integralnim Marketingom. Željom
tvrtke da najbolje na svijetu zadovolji potrebe kupaca. Funkcija marketinga
u poduzeću dakle odnosi se na sve ono što poduzeću treba da bi ostalo živo
i sačuvalo sve ono što čini sretnim njega i njegove kupce.
1. Rastavljanje Marketinga
Četiri PE.
- Proizvod – Kakav, koliko, gdje i kada
Dali će taj proizvod slijediti osnovnu misao i u kojoj
mjeri. Kako promišljati što da prodajemo ili ako već prodajemo sranje
kako naći smisao u tome. TO je odluka marketinga. Znači ujediniti napore
za iznaći način kojim ćemo opstati. Npr.prodajemo VODU - To je dobro
ALI, EJ ALO ko je vidio prodavat Vodu, Prodaješ li TI i ZRAK IMA LI
u LIDLA Zraka i koliko košta,NE PITAM ZA CIJENU: Samo reci. Jel sto
jel dvista. Disati se mora.
- Cijena – KUOLKA ( ti kažeš ziben on kaže funf,a ti sex i ni feniga niže)
Klizne cijene,cijene utemeljene na troškovima cijene koje će pokriti naša ulaganja
kroz optimalno vremena OPET imajući u vidu prije spomenutu ŽELJU poduzeća.Što
je to poduzeće da li je ono u vlasništvu ljudi DA, dali nas ta cijena smije
činiti ovisnima o svojoj visini, no
što se događa Poduzeće određuje cijenu točno onoliko koliko mu garantira da
će morati Rasti da bi osiguralo sigurnost poretka. No što je tu je Ploviti
se mora.
- Promocija – E tu smo
Kao prvo i prvo marketing nije promocija,dođe do zajeba
kada promocija preuzme njegovu funkciju, bogati danas lipo zapakiraj
govno i reci ljudima da prodaješ muda za bubrige PRODAVAT će se. Ne
zato šta su ljudi glupi nego su LIJENI,ne da im se boriti protiv sistema,koji
im već prodaje ta govna i od kojih i oni sami žive jer ne pila se grana
na kojoj sjediš.
- Distribucija – čisto tehnički
Triba razvest kruv ujitra , ne ujitra nego u pet najkasnije
kruv mora biti RASPOLOŽIV.
Mnogi su teoretičari pizdili i srali u vezi marketinga JA bih volio reći
da sam i pročitao nešto od toga ali NEĆU se hvalit kad nisam. Deset godina
studiranja pomalo i utječe na čovjeka , zar ne. Bussines to Consumer Marketing
ODER Bussines to Bussines Marketing. Razlika je velika jer Bussines ne
odlučuje Marko o paprikama nego, ekipa o tome kako da najbolje potroši
novce koje su dosad zaradili, a koji će donijeti još takvih istih KUĆI.
Proces razmjene uključuje rad. Prodavači moraju identificirati kupce i
njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati ih, isporučiti
ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajućem asortimanu ( kvalitativno
i količinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti kao što su razvoj proizvoda,istraživanje,komunikacije,
distribucija, određivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro
aktivnosti marketinga.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
SEMINARSKI
RAD
|
|