PERSPEKTIVA RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u RH. On je
ključna komponenta za razvoj nacionalne ekonomije.
Republika Hrvatska ima atraktivni turistički potencijal, ponajprije
jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu.
Taj se potencijal mora što više valorizirati da bi se Hrvatska
predstavila kao zemlja jedinstvene prirodne ljepote i da bi se mogla
naći na vrhu najpoželjnijih turističkih destinacija.
S vremenom turisti postaju zahtjevniji i izbirljiviji.
Hrvatska se mora prilagoditi dinamici razvoja i zahtjevima
tržišta.
Pozicija Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu je sve
stabilnija i sve snažnija.
Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautički turizam.
Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka,
te bogatstva kako nadmorja tako i podmorja Hrvatska može primiti veliki
broj zaljubljenika u krstarenja,jedrenja i putovanja brodovima.
U ovom radu saznat ćemo više o nautičkom turizmu i njegovom
razvoju u Republici Hrvatskoj, te o lukama nautičkog turizma.
2. POJAM I KARAKTERITIKE NAUTIČKOG TURIZMA
2.1. Turizam
2.1.1. Definicije turizma i turista
Riječ turizam potječe od engleskog glagola « to tour » i francuske
riječi « tour » koje znače kretati se, ići okolo, kružno putovanje i
sl.
Jednu od prvih definicija turizma dali su 1954. godine poznati
teoretičari turizma, švicarci W. Hunziker i K. Krapf :
« Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetitelja nekog mjesta, ako se s tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište
i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost
».
Skup statističara održan u Kanadi (Ottawi) 1991. godine dao
je novu definiciju turizma i to kao:
« Skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave
u mjestima izvan uobičajene sredine, i to neprekidno do najviše godine
dana radi provođenja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga ».
Uz pojavu turizma usko je povezana i pojam turist:
« Turisti su osobe koje putuju u mjesto izvan svoje uobičajene sredine,
najviše na godinu dana, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje
plaćene djelatnosti u mjestu koje posjećuje ».
Za razliku od turista koji u mjestu posjete ostvaruju noćenje
postoji i druga grupa putnika – dnevni posjetitelji.
2.1.2. Vrste turizma
Prema podrijetlu posjetitelja i zemlji koju posjećuje turizam
možemo razvrstati na:
Shema 1. Weber, S. – Mikačić, V.: Osnove turizma,Školska Knjiga
Zagreb, Zagreb, 2000., str. 17.
S obzirom na motive zbog kojih ljudi putuju razvili su se i posebni oblici
turizma:
- kulturni turizam
- kongresni turizam
- vjerski turizam
- nautički turizam
- ekoturizam
- lovni i ribolovni turizam
- naturizam
- zdravstveni turizam
- športski turizam
- incentive turizam
- seoski turizam
2.2. Nautički turizam
2.2.1. Pojam nautike
Riječ nautika povezuje i objedinjuje riječ i pojmove brod
i upravljanje brodom. Potječe od grčke riječi «naus», što znači brod,
lađa ali i vještina plovidbe.
Nautika označava skup svih praktičnih i teoretskih znanja
koja su potrebna posadi broda da sigurno i najkraćim putem stignu od
polazne točke do odredišta.
Za vođenje broda potrebito je posjedovati različita znanja
i vještine.
2.2.2. Definicija nautičkog turizma
Posljednja tri desetljeća nautički turizam postaje jedna od
najekspanzivnijih oblika turističke rekreacije i turističkog prometa.
Nautički turizam je grana turizma koja svoju djelatnost temelji
na uporabi plovila i infrastrukture športsko – rekreacijskih organizacija.
Pod nautičkim turizmom podrazumijevamo plovidbu i boravak
turista – nautičara na plovnom objektu (brodici, jahti i sl.) te boravak
u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije.
Prema definiciji L. Kosa i L. Dončevića, nautički turizam
je ukupnost svih usluga i odnosa koji nastaju kretanjem ljudi plovnim
objektima po moru u turističke svrhe.
S obzirom na opću definiciju turizma nautički turizam možemo
definirati kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja plovnim
jedinicama i boravka posjetilaca na priobalnim prostorima i naseljima
u svrhu rekreacije, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište
i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.
Nautički turist ne mora znati upravljati ili na bilo koji
način sudjelovati u upravljanju brodom, već se samo rekreirati za vrijeme
svog boravka na plovnom objektu.
Nautički turizam podrazumijeva i određene usluge:
- iznajmljivanje vezova za smještaj plovnih objekata ( i turista –
nautičara koje borave na njima)
- iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju ( charter, crusing
i sl. )
- usluge skipera
- prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom
vezu
- usluge opskrbe nautičara ( vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima,
opremom i sl. )
- uređenje i priprema plovnih objekata
- davanje različitih informacija nautičarima ( vremenska prognoza, nautički
vodiči i sl. )
- škole jedrenja ( obuke za skipere i voditelje brodica te druge usluge
za potrebe nautičara )
2.2.3. Oblici nautičkog turizma
Uobičajeno je da se nautičkim turizmom smatraju sljedeći
oblici vezani uz vodu:
- boravak i plovidba malim plovilima bez ili s određenim itinerarom,
- brodicama i jahtama, na morskim i unutarnjim vodama
- krstarenje morem ili unutarnjim vodnim putovima prema određenom itineraru
u svrhu razonode, športa i sl.
- športovi na vodi i ispod vode (kajakaštvo, rafting, veslanje, jedrenje,
skijanje na vodi, surfanje, športski ribolov, podvodni ribolov i sl. )
- biologija mora i podmorja te unutarnjih voda
Temeljna podjela nautičkog turističkog prometa može se izvršiti
prema vodenim površinama na kojima se promet odvija:
pomorski
jezerski
riječni
3. NAUTIČKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
3.1. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj
U svijetu se nautički turizam razvijao vrlo brzo od polovice
19.st., što ne možemo reći za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautičkog
turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20.st.
kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava
njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj možemo pratiti
u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi «bum» tek očekuje.
Hrvatsku obalu od 1830. godine do kraja ovog stoljeća posjetili
su i brojni brodovi stranih zastava. Većinom su to bile jahte poznatih
ličnosti tog vremena. Važnosti nautičkog turizma u ukupnom turizmu na
hrvatskoj obali pokazuje članak u Narodnom listu1 gdje se konstatira
da je u Dubrovniku 1910. godine bilo prijavljeno 1680 stranaca, a od
toga posebnim parobrodima s konakom na brodu bilo je 700 stranaca.
Razvoj nautičkog turizma na hrvatskoj obali između dva svjetska
rata može se pratiti iz djelovanja tadašnje središnje putničke agencije
Putnik. Filijale ove agencije duž obale organiziraju izlete i krstarenja
duž obale, te prihvat stranih jahti i brodova na krstarenju. Razvijaju
se brojne izletničke ture, krstarenja duž jadranske obale, a nalazimo
i začetke suvremenog čartera, iznajmljivanja brodova.
Povijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na Hrvatskoj
obali potvrđuje i veliki broj luka i lučica. Stoga su turističke organizacije
na obali šezdesetih godina razvijale vlastiti plovni park, koji je koristio
za izlete i iznajmljivanje.
______________
1Slijedom pisanja Novog lista saznajemo da je npr. 1889.
g. knez Liechtena naručio od brodogradilišta u Korčuli brod za zabavno
putovanje, te da velikaši kod Korčulana često naručuju takve brodove,
br. 19/1889.
3.1.1. Razvojne faze
Može se uočiti da je razvoj nautičkog turizma na Jadranu
prošao 3 razvojne faze:
Prva faza - razdoblje do 1984. godine za kojeg su karakteristične pojedinačne
razvojne inicijative na malom broju lokacija i bez mogućnosti oblikovanja
odgovarajućeg sustava nautičke turističke ponude.
Druga faza - razdoblje koje počinje nakon 1984. godine, izgradnjom
lanaca ACI marina1 i ostalih turističkih luka. To je početak planskog
razvoja i formiranja sustava nautičke turističke ponude na obalnom prostoru
Hrvatske.
Treća faza – praktički se oblikuje posljednjih godina, tj.
nakon 1993. godine kada dolazi do pretvorbe i privatizacije marina, što
oblikuje i razvojne interese novih vlasnika. Pod time se smatra da će
se marine organizirati u sustav koji će biti sposoban efikasno pružati
brojne usluge nautičkim turistima duž cijele hrvatske obale Jadrana.
Ma koliko god pojedina marina bila dobro opremljena, to nije dovoljno
ako ne postoji i duž obalni sustav, jer je smisao nautičkog turizma kretanje,
a ne stacioniranje.
3.1.2. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj u usporedbi s razvojem nautičkog
turizma u svijetu
Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije
(19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono što je važnije je da se njegov
razvoj u ostalom dijelu svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st.
što se ne može reći za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautičkog turizma
u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20.st., kada
se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava njegovu
popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj možemo pratiti u zadnjih
15 godina, a njegov se pravi «bum» tek očekuje.
1 ACI je danas dioničko društvo iz Opatije, tj. ACI-Club
d.d. u vlasništvu nakon pretvorbe društva"INA" i Fondu za privatizaciju
Republike Hrvatske
3.2. Karakteristike i značenje nautičkog turizma u Hrvatskoj
Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i važno sagledati
kako su kapaciteti za prihvat plovila raspoređeni duž hrvatske obale. Od
363 luke, lučice, sidrišta i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovački
akvatorij ih sadrže 60%. Ipak, ponajviše zbog Nacionalnog Parka Kornati,
najatraktivniji
je šibenski akvatorij. Po posjećenosti slijedi istarsko (gdje je općenito
veća posjećenost turista) i zadarsko područje (nautičkim turistima je ovo
područje posebno zanimljivo zbog većeg broja otoka što pridonosi zanimljivosti
arhipelaga).
U ukupnom turističkom prometu Hrvatske nautički turizam čini tek 7% od
ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noćenja 2001.godine. Ipak, bilježi dinamične
stope
rasta. U zadnjih 5 godina turistički promet nautičara je udvostručen a prosječne
godišnje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g.
nautičari činili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim
činjenicama može se konstatirati da se nautički turizam u Hrvatskoj još uvijek
nije u potpunosti afirmirao.
Nautički turizam se u Hrvatskoj pojavio u 19.st., što je
gotovo jedno stoljeće kasnije nego u svijetu. U Hrvatskoj se razvijao
vrlo sporo sve do početka 80-tih godina 20-tog stoljeća, kada se osniva
većina današnjih marina i udruga nautičara.
Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale, zanimljivo je
i važno sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila raspoređeni duž
hrvatske obale? Od 363 luke, lučice, sidrišta i marina, kvarnerski, zadarski
i dubrovački akvatorij ih sadrže 60%. Ipak, ponajviše zbog Nacionalnog
Parka Kornati, najatraktivniji je šibenski akvatorij . Po posjećenosti
slijedi istarsko (gdje je općenito veća posjećenost turista) i zadarsko
područje (nautičkim turistima je ovo područje posebno zanimljivo zbog
većeg broja otoka što pridonosi zanimljivosti arhipelaga).
U ukupnom turističkom prometu Hrvatske nautički turizam čini tek 7% od
ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noćenja 2001.godine. Ipak, bilježi dinamične
stope rasta. U zadnjih 5 godina turistički promet nautičara je udvostručen
a prosječne godišnje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i
podatak da su 2001.g. nautičari činili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj.
Usprkos svim iznesenim činjenicama može se konstatirati da se nautički
turizam u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti afirmirao.
3.3. Sezonske karakteristike
Sezonalnost je jedna od bitnih i trajnih karakteristika.
Kao i kod ostalih oblika nautičkog turizma,period koncentracije prometa
javlja se u toku ljetne sezone.
Višekratno korištenje godišnjeg odmora upravo kod nautičkih turista,stalno
je prisutna pojava na prometno lako dostupnim područjima.To će djelovati i
na povoljniju sezonsku redistribuciju prometa.U sadašnjim prometnim uvjetima
to je prisutno uglavnom na zapadnoj obali Istre,uslijed blizine tržišta,zatim
nešto slabije na području Kvarnerskog zaljeva.
4. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
4.1. Luke nautičkog turizma
Nautička turistička luka je čvorni dio široke lepeze ponude
koja čini osnovu razvoja nautičkog turizma. Luke općenito predstavljaju
važna središta prometa, trgovine i industrije, pa se shodno s njihovim
ekonomskim funkcijama i različito definiraju. One luke koje su namijenjene
turističkim funkcijama definiramo lukama za nautički turizam ili specijaliziranim
turističkim lukama različitih kategorija.
4.1.1. Osnovni dijelovi luke nautičkog turizma
- Sidrište je dio vodenog prostora pogodan za sidrenje plovnih
objekata u uvali zaštićenoj od nevremena
- Akvatorij je dio vodenog prostora marine s određenom namjenom za prilaz
i okretanje brodova, a razdijeljen je na bazene: ulazne, stacionarne,
tranzitne i servisne
- Privezište je dio vodenog prostora i obale, uređen i opremljen priveznim
sustavom za pristajanje plovnih objekata, a mora imati: priključak električne
struje od 220 V na svakih 20 vezova, priključak za higijenski ispravnu
vodu na svakih 20 vezova, trgovinu živežnih namirnica u blizini do 500
m, jednu sanitarni čvor na svakih 50 vezova
4.1.2. Luke nautičkog turizma
- Suha marina – dio obale koji je posebno ograđen i uređen
za pružanje usluga prihvata i čuvanja plovila , te pružanje usluga prijevoza
plovila u vodeni prostor ili iz vodenog prostora u suhu marinu
- Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za
pružanje usluga veza i čuvanja plovila, te smještaj turista-nautičara
u plovilima i objektima marine
Uobičajeni naziv za luku nautičkog turizma je marina. Naziv
marina je prvi put upotrijebljen 1928. godine, a podrazumijevao je posebnu
luku za prihvat brodica s mogućnošću suhog veza i s potrebnim servisnim
i drugim uslugama namijenjenim rekreaciji.
«Marina je osnovni objekt nautičkog turizma koji sadrži skup
uređaja i opreme na vodenoj i kopnenoj površini namijenjenih potrebama
nautičkih turista. Marine su dobro zaštićene luke, privlačno uređene,
te dovoljno opremljene za smještaj manjih plovnih objekata i za njihovo
održavanje.»1
Povijesni nastanak marina usko je vezan uz razvitak rekreacije
i sportske plovidbe jer su rekreacijski plovni objekti zahtijevali poseban
prostor i uređenje za smještaj i održavanje. Kolijevka rekreacijske navigacije
su nizozemski kanali na kojima su još u 16. st. Održavane regate.2
Marina je dominirajući tip turističke luke u svijetu. Marina
je lučica za manje brodove, a opremljena je opskrbnim i ugostiteljskim
objektima. U njima se obavljaju lučke djelatnosti prihvata, čuvanja i
otpreme plovila uz sudjelovanje carinske, zdravstvene, meteorološke i
radioslužbe.
4.1.3. Vrste marina
Marine prema položaju mogu biti:
- morske
- unutrašnje
Marine prema funkciji mogu biti:
- standardne (zadovoljavaju osnovne potrebe)
- luksuzne ( dodatni sadržaji na kopnu i moru)
- rezidentne (apartmani za privremeni boravak)
- rekreacijske (široka ponuda rekreacijskih, sportskih i zabavnih sadržaja)
Marine prema tipovima mogu biti:
- američki tip (na slabo naseljenim plitkim obalama, jednolikog izgleda,
veliki broj vezova lagane konstrukcije, aerodrom i autoput u blizini,
čest boravak nautičkih turista)
- atlantski tip (na obalama zapadne Europe, na ušćima rijeka, ograničen
broj vezova s mnogo pojedinačnih bliskih marina, manji brodovi i jedrilice,
kraće zadržavanje nautičkih turista)
- mediteranski tip (relativno malo kopna s čvrstom izgradnjom i turističkim
naseljem, ograničen broj vezova, ljetovališni gosti)
Kategorizacija luka nautičkog turizma u Hrvatskoj obuhvaća ovu podjelu:
- privezišta – pružaju mogućnost privremenog veza radi noćenja ili
se koriste kao zakloništa u slučaju nevremena, a nalaze se u sastavu autokampa,
turističkog naselja ili velikih plaža s namjenom prihvata manjih motornih
jahti, sportskih čamaca i brodica na vesla
- mandrać – dio gradske luke ili lučice koja duboko zadire u gradsku jezgru,
a najviše se koriste na proputovanju
- marina s 3 zvjezdice (ili marine III. kategorije) – nema atraktivnu
lokaciju, pruža skromne usluge i posluje samo sezonski, ima manji broj
vezova
- marine s 4 zvjezdice (ili marine ll. kategorije) – ima lokaciju uz poznata
turistička naselja, smještena je uz glavne cestovne prometnice, nudi različite
usluge
- marina s 5 zvjezdica (ili marine I. kategorije) – smještena je uz hotel
visoke kategorije ili uz apartmansko naselje, ima najmanje 450 vezova
u moru i na kopnu, na kopnenom dijelu nalaze se hangari za smještaj plovila,
garaže za smještaj automobila, razni priključci, agencija za posredovanje
pri kupoprodaji plovila, razni servisi, tereni za rekreaciju i sl., pruža
mogućnost iznajmljivanja sportskih objekata i dr.
1 V. Jadrešić, Nautički turizam, Pedagoška
akademija, Zadar, 1978., str. 38
2 Pomorska enciklopedija, sv. 4., JLZ, Zagreb, str. .529.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
SEMINARSKI
RAD
|