|
SVETSKI TRENDOVI U TURIZMU
Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva
u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje
bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu
omogućuje sve brži razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost
kojom se čovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom
turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem suvremenih trendova kroz
koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja
mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost
obećava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. Čovjek sve više ulaže svoj
trud kako bi poboljšao kako i ponudu tako i potražnju u tom sektoru.
Strategija razvoja turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma
već i sada sastavljen barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve suvremenija
te svatko tko poželi nešto vidjeti, naučiti, rekreirati se ili se samo
dobro odmoriti nailazi na široku paletu ponude. Turizam je nekada bio
samo za odabrani sloj društva, a danas i u budućnosti pružiti će mnogo i prosječnom čovjeku. Svjetski trend danas omogućuje
ono što je nekada bilo nezamislivo, tako danas turističke agencije
imaju u ponudi doček Nove godine u svemirskoj letjelici, a tko zna
što nam još budućnost turizma sprema?
Svrha našega rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača
razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran te iskoristiti
sav svoj potencijal.
Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni
i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju
se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju
turizma.
Cilj ovoga rada je stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, suvremene i inovativne
turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i
time dovesti Hrvatsku u red vodećih turističkih zemalja.
U narednom poglavlju obrađuje se viđenje turizma u budućnosti, pogledi na megatrendove
i njihov odraz na budući razvoj turizma. Tema trećeg poglavlja su novonastale
promjene na tržištu ponude i potražnje, dok se u četvrtom opisuje formiranje
i otkrivanje segmentacije tržišta. U petom poglavlju pokušat ćemo vam približiti
što je to destinacijski menadžment i njegovu svrhu. U šestom poglavlju navedeni
su trendovi turizma budućnosti. Što je to kulturni turizam, turizam dalekih
destinacija, alternativni turizam, svemirski turizam, pa sve do suvremene smještajne
ponude. U zadnjem poglavlju razvijena je strategija razvoja hrvatskog turizma,
te kako se Hrvatska kao turistička zemlja nosi sa svjetskom turističkom ponudom.
2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI
U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa sve do
danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija
pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja «vodeću
svjetsku
industriju» u kojoj se u međunarodni promet uključuje više od 600
milijuna ljudi, koji troše oko 450 mlrd USD godišnje. Procesi globalizacije
pogoduju razvoju turizma. Globalizacija međunarodnog turizma uočljiva
je najprije unutar većih i razvijenijih regionalnih skupina, ali
zahvaća
i zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji.
2.1. Futurološki pogledi na turizam
Predviđanje budućnosti, pa tako i turističke, danas je zacijelo najzahvalnije
nego ikada prije. Živimo u «doba neizvjesnosti», pa je možda upravo
to razlog što se od početka 60-ih godina osjećaju jača nastojanja
futurologa da proniknu u budućnost čovjeka.
Turizam je, postavši posljednjih desetljeća sastavni dio životnog
obrasca suvremenog čovjeka, postao područje futuroloških promišljanja.
Različiti su scenariji
predviđanja budućnosti turizma. Zastupljena su mišljenja koja idu prema potpunoj
kritici i pesimističkoj prognozi turizma, do onih koja optimistički projiciraju
budućnost, i vide turizam kao sveopći masovni pokret čovječanstva kojeg treba
još i humanizirati, učiniti razvoj boljim, «održivim».
Autori poput Krippendorfa «put do novog društva» vide u promjenama vrijednosnog
sustava. Formirati će se «životni stil kulture slobodnog vremena» koji će
mijenjati životni obrazac industrijskog društva.
Novi životni obrazac karakterizirat će sljedeća obilježja koja će naći odraza
i u sferi slobodnog vremena i turizma:
• vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuđih iskustava)
• spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja)
• društveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti)
• opuštenost (umjesto stresa i naprezanja)
• razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja)
Dok Laurant u svojoj viziji budućih odmora kao cilj ističe «razviti se, tj.
ostvariti se u 'oslobođenim' aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih
zadovoljstava».
«Revolucija odmora», autor vidi kao društveni projekt koji treba ostvariti
na način da se djeluje na:
• suzbijanja profiterske logike odmora,
• organiziranje i upravljanje odmorima,
• operacionalizaciju «samoupravljanja» na odmoru, «odmor a la carte»,
• suzbijanju logike «inženjera rekreacije», i
• afirmaciju slobode u odlučivanju o načinu korištenja odmora.
2.2. Scenarij budućnosti turizma
Projekcije budućnosti turizma uglavnom se temelje na dvije skupine
pretpostavki.
Interpolacija trendova. Najnovije prognoze Svjetske turističke organizacije
izvršene 1998. godine, koje se temelje na trendovima razvoja međunarodnog turističkog
prometa do 1995. godine, predviđaju povećanje međunarodnih putovanja u razdoblju
od 1995. do 2010. godine. Rastom međunarodnog turističkog prometa dolaziti
će do bitnijih strukturnih promjena, no Europa će i nadalje zadržati relativno
najveći udio od oko 45%, svjetskog turističkog prometa. Trendovi koje ističe
svjetska turistička organizacija uvažavaju i bitne odrednice koje ograničavaju
ili potiču turistički razvoj, kao što su; globalizacija, socio-demografske
promjene, ekologija, kadrovi, turistička politika, tržište, tehnologija te
gospodarska kretanja. U osnovi to je ekonomski pristup koji traži stalni rast
da bi se moglo dostići održivost, a mehanizmi koji će u ovom pristupu osigurati
«održivi razvitak turizma» jesu porezi na zagađenja i rente za korištenje prirodnih
resursa te dobro razrađen sustav zaštite i predviđanja mogućih štetnih utjecaja.
Holistički pristup. Održivi razvoj u percepciji «novog životnog obrasca» ne
mjeri se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i novčanim
prihodima ili rashodima već ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa
tj. smanjenje fizičkog obujma resursa koji se koriste u razvojnom procesu i
time smanjenjem stupnja zagađenosti okoliša. To pretpostavlja uvažavanje cjeline
čovjekova okružja, tj. fizičkog, biološkog i društvenog okružja. Koliko će
promjena životnog obrasca i globalizacije pridonijeti promjeni shvaćanja, danas
se može tek nagađati. Problem promjene shvaćanja kao ograničenja održivom razvoju
korisno je ilustrirati razmišljanjima dvoje poznatih znanstvenika. Keynes je
upozorio svoje sljedbenike da se problem ne nalazi u «prihvaćanju novih ideja
već u napuštanju starih», a nobelovac F. Hayek smatra «ironijom da se ekonomisti
njegova vremena pozivaju da riješe one iste probleme koje su sami pomogli stvoriti.
2.3. Megatrendovi i njihov odraz na budući razvoj turizma
Odraz megatrendova na koncepciju razvoja turizma može se promatrati
na više područja od kojih izdvajamo tri osnovna:
1. Na području potreba koje čovjek zadovoljava turizmom uočavamo; masovnost,
paket – aranžmani, velike koncentracije turista, masovnu proizvodnju usluga,
odvojenost turista od kulturnog ambijenta koji posjećuje, želja za sudjelovanjem
u turističkim tokovima radi oponašanja itd.
2. Područje turističke ponude koja je po poslovnoj i razvojnoj filozofiji
te načinu funkcioniranja, prilagođeno načelima industrijske proizvodnje.
To su:
a) serijska proizvodnja u masi, b) visok stupanj standardizacije i c) koncentracija.
Takva se ponuda nastoji prilagoditi potražnji na način da bitno ne mijenja
način reprodukcije koji funkcionira na načelima industrijskog pogona i zakona
masovne proizvodnje.
3. Konačno i razvoj turizma temelji se na masovnoj pa i nekontroliranoj potrošnji
prirodne osnove. To je uzrokovalo na mnogim mjestima ugroženost prirodnog
resursa na kojem stoji i izrasta cjelokupna turistička ponuda.
Nove potrebe traže komunikaciju između dvaju tipova kulture i/ili dviju kulturnih
razina; one iz koje turist dolazi i one gdje odlazi. Ako su te dvije kulture
ili kulturne razine približno na istoj razini, njihova komunikacija je lakša
i uspješnija. Na tom će se pravcu oblikovati i nova humanija, ali i efikasnija
koncepcija razvoja turizma.
Zemlje i područja čija koncepcija razvoja turizma ne slijedi globalne razvojne
trendove tj. ne usmjerava razvoj turizma tako da se razlike u kulturnim razinama
domicilnog stanovništva i turista komplementiraju, a u samoj usluzi prožima
izvornost s bogatstvom moderne proizvodnje, susreću se s nizom razvojnih
problema. Ti problemi u razvojnoj praksi manifestiraju se u visokoj zastupljenosti
turista
niske kupovne snage koji tek ulaze u sferu dokolice i turističke reakcije
i objektivno ne mogu platiti cijenu moderno strukturirane turističke usluge,
što se ogleda u niskoj prosječnoj potrošnji turista. U takvim sredinama turisti
iz srednjih i viših slojeva kupovne snage rijetki su i uglavnom dolaze iz
znatiželje
ili u specijalnim aranžmanima (npr. dio nautičara), ali i troše malo zbog
siromašne ponude.
3. TRENDOVI MEDJUNARODNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA
3.1. Promjene na tržištu ponude
Na međunarodnom turističkom tržištu proteklih deset godina stvorila
se potpuno nova situacija. Razvoj tehnologije unosi promjene u
strukturi tržišta i primjeni marketinga što omogućava proces koncentracije
subjekata ponude. Pod pritiskom sve veće konkurencije i borbe za
mjesto na tržištu ponuđači ulaze u vertikalne i horizontalne integracije,
što im omogućuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom. Internet
olakšava
usporedivost destinacija i cijena, skraćuje vrijeme potrebno za
prikupljanje informacija i omogućuje booking.
Standardizacija na različitim razinama odnosa cijena i usluga sve
više je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije
s aspekta
kupca temelji se na nekoliko prednosti: učinkovitost, mogućnost izračuna
troškova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uočavaju se i raznolike
strategije specijalizacije smještajnih objekata: all-inclusive, wellness,
romantični, klupski, umjetnički, za gurmane, za samce, za naturiste,
za tenis, golf, jahanje, za bebe i djecu itd. Klasični turistički
objekti ne zauzimaju više važnu ulogu u ponudi.
Konkurentnost na globalnom tržištu kapitalnih investicija u turizmu
sve više raste, i kako tok kapitala sve više prelazi na globalnu
razinu tako konkurencija između destinacija na tom polju raste.
3.2. Promjene na tržištu potražnje
Glavni motivi putovanja jesu kupanje, odmor i kultura, a sve značajnije
mjesto u tržišnoj potražnji i motivaciji putovanju zauzimaju intenzivni
užitak,
aktivnost u prirodi, naglašena potreba za doživljajima, emocije, čulnost,
rekreacija i zdravlje. Turist želi osjetiti kontra-svjetove koji se razlikuju
od njegovog svakodnevnog životnog okruženja.
Veća očekivanja turista potpomognuta su naprednim telekomunikacijama i
medijima, prethodnim osobnim iskustvom, većom obrazovanošću i znanjem.
To utječe na brže
prenošenje informacija i sve veću moć promocije od usta na usta.
Inovativna ponuda nudi neobična iskustva, iznenađenja i poticaje, čime turist
dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doživljaj, zabava,
avantura, kontakti s drugim gostima).
Sve veću popularnost zauzimaju kratka i kružna putovanja zbog porasta životnog
standarda zahvaljujući kojem ljudi raspolažu sa sve više novca i sve manje
slobodnog vremena, koja su dva osnovna preduvjeta za uključivanje u turističke
tokove.
Raste potražnja za nedirnutim, ekološki čistim područjima, kao odgovor na
brzi ritam suvremenog urbanog načina života. Osobna sigurnost postaje jedna
od glavnih
kriterija odluke, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje.
Tržište se sve više raščlanjuje na podskupine koje su definirane životnim
stilom, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama.
4. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA
4.1. Otkrivanje i formiranje segmenata
Podjela tržišta u skupine turista koji bi mogli imati potrebe za različitim
uslugama i različitim programima marketinga je segmentacija tržišta.
Otkrivanje i formiranje segmenata moguće je uz pomoć različitih varijabli.
Lako mjerljive varijable koje se koriste u procesu segmentacije su
demografske (spol, dob, veličina kućanstva, rasa, religija, etnička
pripadnost…), socio-ekonomske (prihodi, društveni status, zanimanje,
izobrazba…) ili zemljopisne (država, grad, veličina mjesta, klimatski
uvjeti…). Danas se turisti raščlanjuju i na podskupine prema životnom
stilu, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama. Dosadašnja
istraživanja za potrebe turizma pokazuju da je formiranje pojedinih
tržišnih segmenata, osim uz pomoć tradicionalnih varijabli, više
ili manje uspješno provedeno korištenjem varijabli kao što su: očekivana
korist od putovanja, psihografske osobine turista (stil života, interesi,
aktivnosti, potrebe…), percepcije turista, motivi odlaska na odmor,
učestalost uporabe proizvoda ili usluge, vjernost
marki, aktivnosti za vrijeme boravka na odmoru, osobnost turista,
ponašanje turista, utjecaji na kupnju, sklonost inovacijama, način
organizacije i rezervacije putovanja, način odlaska na odmor i sl.
Mnogi privredni subjekti koji se bave turizmom provode proces segmentacije
turističkog tržišta tako da kombiniraju nekoliko različitih varijabli
(višekriterijska segmentacija) ili se najprije odlučuju za primjenu
određenih varijabli (npr. demografskih i zemljopisnih), a nakon toga
koriste druge varijable (npr. psihografske) kako bi produbili segmentaciju
(višefazna segmentacija).
Psihološki i ponašajni kriterij biti će u porastu korištenja zbog
osiguranja, detaljnog profila gosta, identificiranja motiva, potreba
i determinanti,
osiguranja adekvatnog marketing miksa i strategija usluživanja.
4.2. Odabir ciljnog segmenta i pozicioniranje
Nakon što je tržište segmentirano i procijenjene su mogućnosti pojedinih
segmenata, turistički subjekti odabiru onaj koji mogu profitabilno
i učinkovito opsluživati, tj. odlučuju se za konkretnu ciljnu skupinu.
Mogu se specijalizirati za jedan, dva ili više turističkih segmenata
(npr. elitni, sportski i zdravstveni turizam). Tome prilagođavaju
asortiman, kvalitetu usluga i cijene. Potom donose odluku o tome
koje mjesto žele zauzeti na odabranom segmentu tržišta, odnosno kako
pozicionirati svoj proizvod ili uslugu. Odabrati mogu jednu prednost,
dvije ili više njih (npr. najniža cijena, najsuvremenija tehnologija
i točnost). Naposljetku dolazi definiranje marketinškog spleta za
svaku pojedinu ciljnu skupinu. Za suvremene turiste privlačni su
kvalitetan smještaj, bogata ponuda, zabava, razni sadržaji, usluge
i prijevoz. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji
i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela
(wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…),
dok su
klasični hoteli sve više marginalna pojava. Nerealno je i neostvarivo
orijentirati se na želje svih tržišnih segmenata, što se u mnogim
hrvatskim turističkim destinacijama još uvijek pokušava. U skladu
s ostavštinom koncepta hrvatskog masovnog turizma s velikim objektima
i organizacijama danas se turizam još uvijek često identificira s
brojem noćenja. No, uz sustavni razvoj raznih selektivnih oblika
turizma, hrvatski je turizam na putu da postane jedan od najvažnijih
generatora razvoja gospodarstva.
5. DESTINACIJSKI MENADŽMENT
Destinacijski menadžment je uska veza s destinacijskim
turističkim proizvodom.
Za menadžment turističke destinacije najvažnije su promjene (trendovi
i tendencije) koje se zbivaju u ekonomskom, političkom, socio – kulturnom,
tehnološkom i ekološkom okruženju. Menadžment mora uočavati, razumijeti,
ali i prihvaćati ove promjene kao polazište svojih aktivnosti. Zapravo,
to je uvjet bez kojeg nema razvoja i rasta destinacije, kao temeljnog
strategijskog opredjeljenja. Na važnost atraktivnosti turističkih destinacija
ukazuju rast turizma, intenzivnija konkurencija i proces donošenja
odluka potrošača. Uz polaki rast svjetskog tržišta, povećanje ili zadržavanje
određenog tržišnog udjela postaje prioritet privatnog sektora i turističkih
tijela u destinacijama.
Fundamentalan proizvod u turizmu je doživljaj, a destinacijski
menadžment je nužno i snažno oruđe za osiguranje kvalitete takvog doživljaja.
Uobičajena područja destinacijskog menadžmenta su:
• Destinacijska turistička politika i planiranje
• Razvoj proizvoda
• Održivi razvoj
Za efikasan destinacijski menadžment prema iskustvima drugih, najvažnije
je:
• Partnerstvo javnog i privatnog sektora
• Fleksibilnost u upravljanju
• Planiranje turizma (destinacijski menadžment planovi i korištenje
‘benchmarking-a’)
6. TRENDOVI TURIZMA BUDUĆNOSTI
6.1. Turizam specijalnih interesa
A) kulturni turizam – su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka
motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost,
nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
Kulturni turisti su natprosječnog obrazovanja i prihoda. Najčešće
su to iskusni putnici srednje i starije životne dobi. Preduvjeti
za razvoj kulturnog turizma jesu kritična masa sličnih ili s kulturom
kompatibilnih atrakcija, postojeći imidž destinacije, turistička
atraktivnost destinacije i turistički promet destinacije. Najviše
posjeta kulturnim atrakcijama i događanjima zabilježili su:
• pop – koncerti (20% od ukupnog posjeta)
• lokaliteti povijesnog ili kulturnog značaja (18%)
• kazališne predstave (13%)
Što je «in», a što «out»?
- «out» (trend pada potražnje)
«visoka kultura» - muzeji i galerije
«icon» atrakcije koje se «moraju» vidjeti
- «in» (trend rasta potražnje)
suvremene, zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izložbe
ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu
B) turizam dalekih destinacija – turizmu dalekih destinacija pretežito teže
mlada i srednja populacija koja želi stvoriti neko novo iskustvo i otvoriti
potpuno nove poglede na život i svijet i posjetiti i najdalju destinaciju.
Izlog ponude turističkih agencija nudi tako putovanje kroz pustinju i prašumu,
krstarenje Nilom, krstarenja po Mediteranu, Sjevernoj Europi, Karipskom otočju
i Južnoj Americi, odmor u Indiji, u zemlji prekrasnih palača i duboke duhovnosti,
pa sve do Afrike ili zemalja Dalekog Istoka.
6.2. Alternativni turizam
Alternativni turizam je različit u odnosu na klasični, masovni, «konfekcijski»
turizam. Ponuda se prilagođava pojedincima i manjim skupinama a ne masama
turista, usmjerena na individualne potrebe: razvijanje «malih sustava»;
manji pansioni,
konobe i restorani autentičnog i intimnog ugođaja. Alternativni turizam
je turizam koji štuje ljudska mjerila okoline, njezin sklad i ekološke
vrijednosti,
nudi raznovrsnu ponudu koju karakterizira boravak u ekološki i estetski
visokokvalitetnom ambijentu. Ponuda koja omogućuje prožimanje i
upoznavanje lokalne kulture
i ljudi, vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama i
potrebama posjetitelja.
Nudi mentalni doživljaj RAZLIKE od vlastita života, novi i ugodan društveni
ambijent, opuštenost i sl. Alternativni turizam je potraga za nečim drukčijim,
potraga za autentičnim i individualnim doživljajem.
6.3. Svemirski turizam
Svemirski turizam je budućnost turizma koji će biti profesionalan
i jako dobro organiziran, kod kojeg će marketing, tehnologija i
turizam biti savršeno
povezani. Deset do tisuću ljudi će u sljedećih 10 - 15 godina, moći biti
putnici u orbiti i sub – orbitalnim letovima, oko mjeseca i nazad, putovati
prema i od privatnih svemirskih stanica stvarajući svemirsko iskustvo.
Ciljna tržišta:
• Individualni putnici i obitelji
• Koorporativni kupci (koorporativni događaji, iskustva u izgradnji timova)
• Slavni klijenti (radi stjecanja iskustva i slave)
Svemirski hoteli
Većina stručnjaka ali i korporacija najavljuju svemirske hotele do
2020. Prvi svemirski hotel najvjerojatnije će biti dodatni modul
na Međunarodnoj svemirskoj stanici sa sobom ili dvije, koji će moći
primiti šest osoba. Prognoze govore da će to biti već 2015-e godine,
a koristiti će se prvenstveno za istraživanje potreba turista u svemiru.
Prvi turisti u tom "hotelu" bit
će milijunaši koji će si to moći priuštiti, ali i sretnici koji će
biti birani između "običnih" ljudi. Pitanje je kako će oni biti birani, po kojim kriterijima. Neki čak predviđaju
i veliku lutriju, na kojoj će odmor na ISS-u biti glavni dobitak.
Zanimljivo, jedan od glavnih zagovornika ove lutrije je astronaut
Buzz Aldrin. Jednom kada se vidi kako točno reagiraju turisti u svemiru,
onda će biti lakše planirati i daljnju gradnju svemirskih hotela.
Kako sada stvari stoje, možemo ih očekivati sredinom dvadesetih godina
ovog stoljeća.
6.4. Suvremena smještajna ponuda
Danas se u svijetu može naići na svakakve ponude pa čak i one kakve
naša mašta nije mogla ni zamisliti. Tako će vam ledeni hotel u
Švedskoj biti jedina
šansa da spavate u igluu, odnosno hotelu koji će se s prvim zrakama sunca
doslovce rastopiti. Zanimljivost je u tome što ako dođete dvije zime za
redom nećete spavati ni u istom krevetu, ni u istom hotelu jer
se svakog proljeća
otopi i ponovno u zimi gradi i zauzima svaki put drugačiji izgled. Iznajmite
li dvokrevetni apartman gledajući kroz strop moći ćete uživati u promatranju
fascinantne polarne svjetlosti.
U Njemačkoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel koji je zamišljen
kao «visionmachine» i «living work of art». Postoje sobe opremljene simbolima,
ogledalima, oblacima i bojama. U ponudi su još soba galerija u kojoj se oko
kreveta koji se okreće nalaze prazni okviri za slike koje gosti mogu sami
popuniti. Za poklonike morbidnijih tema, osmišljena je soba s ljesovima
u kojima se spava,
sa spuštenim ili podignutim poklopcem.
Za dvije godine hotelu Burj al – Arabu, prvom hotelu u svijetu sa sedam zvjezdica,
u Dubaiju društvo će praviti Hydropolis, veličanstveno podvodno carstvo koje
predstavlja novu eru hotela. Skoro 20 metara ispod površine vode nalazit
će se 220 apartmana u obliku vodenih mjehura. Na obali imat će pistu od 30
km
² i još jedan hotel u obliku meduze te će svi zajedno biti povezani podvodnim
tunelom od 515m. Hotel između ostalog pružat će veličanstven pogled u podvodni
svijet upotpunjen posebnim rasvjetljenjem, zvukovima i mirisima.
A za ljubitelje šumskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu ponudit će
vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m, «nebodere» u obliku
tanjura
izrađenih od drva koji strše iznad brazilske prašume. Bez ometanja eko sistema
može se promatrati biljno i životinjsko carstvo najveće šume na svijetu.
Woodlyn park na Novom Zelandu pruža nam dvije zanimljive atrakcije: motel
«Hobit» inspiriran bajkovitim bićima iz «Gospodara prstenova» nalazi se pod
zemljom
s okruglim prozorima i bajkovitim namještajem. Nađete li se u Woodlyn parku,
odsjesti možete i u jednom od dva povijesna primjerka iz 1950. godine – u
renoviranom borbenom avionu iz Vijetnamskog rata pretvorenom u dva apartmana
ili u putničkom
vagonu s tri sobe.
7. STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA
Turizam značajno pridonosi gospodarskom razvoju Republike
Hrvatske, zahvaljujući prirodnim i kulturno – povijesnim potencijalima
te tako aktivno sudjeluje u njihovom očuvanju i razvoju stvarajući
okruženje privlačno za investitore.
7.1. Strateški ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine
1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela;
2. Konkurentnost Hrvatske na međunarodnoim tržištu kapitala;
3. Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja
atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog
razvoja turizma;
4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda
te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala;
5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu;
6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa
u službi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim
pravcima i terminalima;
7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije;
8. Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i
komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima;
9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište;
10. Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije
i marketinga.
Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smještajnih objekata) u turističkim
destinacijama nužan je preduvjet za povećanje iskorištenosti smještajnih
kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista. Za pomak od image-a
destinacije «sunce i more» potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti
razvoj dopunske turističke ponude koja se bazira na iskorištavanju postojećih
potencijala (muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranju
nove turističke ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, marine, golf
tereni...) Izgradnja i korištenje prostora mora biti u sprezi sa postojećim
prostornim planovima te poštivati opteretni kapacitet danog prostora.
Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistička atrakcija
koja daje impuls razvoju turizma na nekom području. Uz kvalitetan marketing
temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje «priče» ili «doživljaja»
vezanog za taj potencijal, turizam može postati jedan od osnovnih pokretača
razvoja u svim regijama Hrvatske ukoliko ga se izabere kao strateški razvojni
faktor. Svaka se regija treba usredotočiti na razvoj turističke ponude
koja će se temeljiti na specifičnostima upravo tog prostora, adekvatno
zapošljavati proizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem može se
optimalno utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, te
privući investicijski kapital.
ZAKLJUČAK
Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani,
a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti žele
iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj.
mir, tišinu i čistoću mora. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim
vrstama turizma. Prema suvremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni
turizam, tematski turizam, kružna putovanja, nautički turizam te avanturistički
turizam (koji danas ima mali tržišni segment s tendencijom rasta). I neka
hrvatska mjesta u smislu tematskog turizma pokušavaju razviti prepoznatljivi
brand: Rijeka kao karnevalski grad, a Novalja na otoku Pagu kao mjesto
zabave za mlade.
Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski
turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za
samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve
više marginalna pojava.
Nadamo se da smo ovim istraživanjem uspjeli približiti sliku svjetskog
turizma koji uvijek živi unaprijed barem jedno desetljeće. Hrvatski turizam
zahtjeva još mnogo truda kako bi dostigao svjetski turizam jer ima mnogo
potencijala, a na nama ostaje da kao individue unesemo svatko svoj doprinos
da ga poboljšamo.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
SEMINARSKI
RAD
|
|