„Ima li neko pitanja za moje odgovore?“
Henry Kissinger, bivši američki državni sekretar
Prezentacije
kao vid komunikacije sa slušaocima u današnje vrijeme postale su jedan
od ključnih elemenata uspjeha. Svaka prezentacija sa osobom nosi nešto
novo i drugačije te je jako bitno privući pažnju slušalaca i naravno
naposljetku postići i ono najvažnije, a to je održavanje pažnje auditorija.
Slušaoci kod osobe koja prezentira uvijek traže grešku, stoga je jako
bitno da onaj koji prezentira bude dobro pripremljen i da poznaje tematiku
o kojoj priča.
Nakon svake prezentacije slušaoci dođu do određenih zaključaka od kojih
može u mnogome da zavisi uspjeh govornika, te je bitno da prezentacija
bude interaktivna, inovativna, zanimljiva, jasna, itd..
Bez svih tih elemenata prezentacija neće uspjeti i biti će jedna od
onih dosadnih koje ne plijene pažnju i na kojim učesnici samo sto ne
zaklope oči i prepuste se snu.
Kroz ovaj rad pokušati ću objasniti sta je to potrebno da bi prezentacija
bila uspješna i zanimljiva željenom auditoriju.
2. JAVNI NASTUP I GOVOR PRED PUBLIKOM
Na samom početku je veoma bitno odrediti što su zapravo javni nastup
i govor pred publikom.
Javni nastup i govor pred publikom su procesi govora nekoj skupini
ljudi s namjernim činom obavještavanja, utjecanja, ili čak zabavljanja
slušatelja. U javnim govorima, kao i u svakoj drugoj formi komunikacije,
ima nekoliko važnih elemenata, često izraženih kao "tko govori
kome, rabeći što i s kojim učinkom?".
Značaj javnoga govora (javni nastup i govor pred publikom), može se
odnositi na jednostavno prenošenje obavijesti (informacije), motivaciju
ljudi da djeluju ili jednostavno pričanje priče. Dobar govornik treba
imati sposobnost mijenjanja osjećaja kod slušatelja, a ne samo da ga
obavijesti.
Javni govor se može odnositi i na predavanje nekoj zajednici. Međusobna
komunikacija i javni govor imaju nekoliko komponenti koje obuhvaćaju
motivacijski govor, vodstvo/osobni razvoj, posao, usluge za korisnike,
komunikaciju velikih skupina i masovnu komunikaciju.
Javni govor može biti moćno oruđe za motivaciju, utjecaj, uvjeravanje,
obavještavanje, tumačenje ili jednostavno zabavljanje.
Javni nastup uvijek mora biti uvjerljiv i nužno je shvatiti kako je
cilj bilo kojeg javnog nastupa prenošenje informacija, te stoga govornik
uvijek mora da se fokusira na publiku, a ne na sebe.
Česti problem sa javnim nastupima i raznim govorima pred publikom je
to što isti budu naporni, neshvatljivi ili čak dosadni publici kojoj
su namijenjeni, a česti razlog tome je loša priprema, pretjerana priprema
ili prisutnost velike treme.
Postoji nekoliko sredstava koja mogu biti od pomoći prilikom javnog
nastupa. Čest je slučaj da grupa ljudi napravi listu ključnih tačaka
(teza) govora za one koji treba da nastupe u medijima ili se na neki
drugi način obrate javnosti. Teze moraju, jednostavnim jezikom, biti
jasno i koncizno prezentirane na jednom listu papira i treba da sadrže
najznačajnije komponente poruke koju grupa želi da prenese.
Još jedno korisno sredstvo jeste lista: “pitanje odgovor”. Ovo sredstvo
treba da pomogne govorniku da predvidi neka pitanja koja mogu biti postavljena
od strane novinara ili drugih ljudi. Ljudi sa iskustvom mogu koristiti
ova sredstva kao neku vrstu podsjetnika pred javni nastup. Oni neiskusni
pak, ista mogu koristiti kao bilješke pri davanju radio intervjua, ili
ih mogu staviti na govornicu dok drže govor ili konferenciju za štampu.
2.1. Tri pravila
Efikasan javni nastup se odnosi na pridržavanje određenih pravila s
kojima se podiže razinu uvjerljivosti. Prvenstveno je nužno shvatiti
da je cilj bilo kojeg javnog nastupa prenošenje informacije. To znači
da se govornik nikako ne smije previše fokusirati na sebe i prezentaciju,
već na publiku.
Uvjerljivost se kod publike postiže poznavanjem psihologije publike,
psihologije govornika i pravila prezentacije. Poštivanjem tih triju
pravila, prezentacija postaje učinkovitija. Kao najveći problemi kod
govornika identificiraju se upravo prevelika usredotočenost na prezentaciju
i velika količina informacija koju govornici žele prenijeti, ne odvajanjem
bitnog od nebitnog. U takvim situacijama govornici imaju problema s
uvjerljivošću, te sa strukturiranim i konciznim argumentiranjem.
Razna istraživanja su pokazala da je količina informacija, uz najveću
moguću koncentraciju, koju publika može primiti ustvari veoma mala.
Iz ovog razloga, optimalno trajanje prezentacije je 20 minuta.
Jedna od čestih pogrešaka prilikom javnog nastupa i govora pred publikom
je i pristup. Većina govornika pretpostavlja da su svi u publici isključivo
racionalna bića i stoga zanemaruju emocionalnu komponentu. Radi se prenošenju
vlastitog dojma o temi prezentacije da bi javni nastup ostvario pozitivan
efekt. Efekti se osiguravaju prezentacijom koja mora biti zabavna, simpatična
i mora djelovati kompetentno.
Također, važan segment javnih nastupa i govora pred publikom je svakako
neverbalna komunikacija. Govornici dosta često u javnom nastupu griješe
zbog zanemarivanja neverbalne komunikacije pa i dojma kojeg zbog toga
ostavljaju.
2.2. Važnost pripreme
Uvijek je važno dobro se pripremiti za nastup u medijima bilo da je
u pitanju intervju, govor ili konferencija za štampu. Održati probu
pred članovima porodice ili prijateljima može biti od velike pomoći,
jer ukoliko je govornik nervozan ovo može pozitivno uticati na njegove
nerve i dati mu neku vrstu ohrabrenja. Nakon toga, može se probati pred
članovima organizacije. Ukoliko postoje pitanja za koja govornik nema
odgovor, treba potražiti pomoć od porodice, prijatelja i kolega u traženju
najboljeg. Odgovor je najbolje zapisati, proučite i probati ponovo.
Spuštanje pogleda i ne gledanje u sugovornika ili publiku ostavlja
dojam nekompetentnosti unatoč tome što se možda radi o vrhunskom stručnjaku.
Govornik u ovakvim situacijama djeluje nepouzdano, nesigurno i na emocionalnoj
razini automatski djeluje kao da ne zna što priča. Kratko rečeno, ovakav
govornik ulijeva nepovjerenje.
Da bi prezentacija bila što efektnija veoma je važno osvijestiti važnost
pripreme, koja mora biti proporcionalna trajanju prezentacije. Priprema
pomaže i olakšava u smislu smanjenja stresa. Da bi se pripremila kvalitetna
i efektna prezentacija nužno je poštovati barem osnovnu strukturu. Primjerice,
ukoliko prezentacija traje pet minuta, za uvod i kraj bi trebalo odvojiti
po minutu te tri minute za središnji dio.
U uvodu se profilira publika, prepoznaju se i predviđaju potrebe i
koristi publike. Odgovora im se na pitanje što tu ima za njih, zašto
im je prezentacija bitna. Publika bi u toj minuti trebala odlučiti hoće
li govornika slušati ili ne, može li mu se vjerovati i je li im simpatičan.
Ta minuta je najvažnija za stvaranje prvog dojma.
U središnjem dijelu se iznosi argumentacija, dok kraj mora biti veoma
efektan. Dobro je završiti citatom, pozivom na domjenak, obraćanjem
publici, izražavanjem nade, želje, obećanja ili pošalicom. Također se
može završiti i sa slikom.
Tijekom cijele prezentacije središnju misao je potrebno ponavljati
i do nekoliko puta. Cilj je postignut ako je publika u stanju prepoznati
tu misao.
Također, govornik i prezentacija moraju biti zabavni i zanimljivi,
što se osigurava video isječkom, interakcijom s publikom, upotrebom
humora, slike, PowerPoint prezentacijom koja ne smije biti suhoparna,
rekvizitima, podjelom poklona ili domjenkom.
2.3. Rituali i navike
Ono što je važno u javnim nastupima, jest važnost dvaju psihologija.
Poznavanje psihologije govornika utemeljuje njegovu vjerodostojnost.
To znači da nije vjerodostojno reći da se mora štedjeti, pa na posao
doći sa novim automobilom. Dodaje da se u takvom slučaju vjerodostojnost
postiže vlastitim primjerom. Dakle, moramo sami učiniti ono što želim
od drugih. Dobro bi bilo reći recesija je, moramo štedjeti, nema više
team buildinga i počinjem od sebe jer sam ukinuo budžet za reprezentaciju.
Nadalje, iznimno je važna psihologija publike odnosno psihološka zona
komfora. Psihološka zona komfora se odnosi na rituale i navike koje
svi imaju i kojih se teško odriču. Da bi se osiguralo povjerenje publike
govornik u pravo mora razbiti tu psihološku zonu komfora.
Zaključak je da su problemi u javnom nastupu vrlo česti upravo zbog
ostavljanja lošeg dojma, pa stoga i izazivanja nepovjerenja kod publike.
2.4. Nedostaci i pogreške u javnom nastupu
Četiri su najčešće pogreške u javnom nastupu, odnosno odnosu s publikom,
a to su:
1. izostanak osmijeha – osmijeh lako razbija takozvanu
psihološku zonu komfora i uspostavlja odnos s publikom, te je vrlo važan
za prvi dojam;
2. neprimjerena neverbalna komunikacija – važno je
koristiti karakteristike svakodnevnog govora prilikom javnih nastupa,
a u smislu tona i dinamike govora. Govornici bez iskustva se često prilikom
izlaska pred publiku automatski ponašaju ukočeno i nespontano;
3. odijevanje - muškarci su većinom u redu jer se s
odijelom i kravatom, iako ne nužno, ne može pogriješiti. Žene često
griješe jer ne bi smjele nositi ništa što odvlači pažnju. To se odnosi
na kričave boje, previše nakita i mrežaste čarape. Špicaste cipele s
visokom petom su po bontonu nedopustive, kao i prekratke suknje i preduboki
dekoltei. U principu, treba obući ono u čemu se osjećate udobno, ali
treba voditi računa o tome da odjeća ne smije da odvuče pažnju sa onoga
što se govori. Situacija je donekle složenija kod nastupa na TV-u, zato
što odjeća može da reflektira svjetlo. Iz ovog razloga, nije dobra ideja
nositi sjajan nakit ili bijele materijale na TV-u. Mala dugmad ili slova
obično izgledaju kao da se kreću po ekranu i upravo zbog toga većina
voditelja i spikera na TV-u nosi odjeću bogatih boja (ne suviše jarkih),
bez mnogo detalja na materijalu;
4. prekoračenje vremena – odnosi se na pitanje bontona,
koncentraciju publike i nedostatak strukture prezentacije.
2.5. Treba zapamtiti
Pored prethodno iznesenog, postoji još nekoliko stvari koje je veoma
bitno znati prije javnog nastupa i bilo kakvog govora pred publikom.
Govornik uvijek treba imati na umu da on sam mora da kontrolira intervju,
nastup i sl, te da nikako ne smije dozvoliti da on bude kontroliran
od strane auditorija ili samog govora. Također je potrebno da govornik
bude potpuno skoncentriran na poruku koju želi da prenese auditoriju
i ne smije dozvoliti da iz bilo kojeg razloga skrene sa glavne, bitne
teme na periferne teme.
Ono što svakog govornika muči prije nastupa je zasigurno trema. Ono
što je interesantno da postoje dvije vrste treme, odnosno pozitivna
i negativna trema. Razlika je u tome, što kod prisutnosti pozitivne
treme govornik jedva čeka da nastupi pred auditorijem i da iznese svoju
prezentaciju, dok kod negativne treme govornik ima strah od javnog nastupa,
a razlog toga je strah od neuspjeha pred publikom.
2.6. Kako prerasti strah od javnog nastupa i govora pred publikom?
Kao što je prethodno u radu rečeno, govornik i prezentacija (nastup)
moraju biti zabavni i zanimljivi. Postoji više načina za postizanje
ovoga, a neki od njih su: upotreba video isječka, interakcija s publikom,
upotreba humora, slika, PowerPoint prezentacija, podjela poklona, domjenak
i sl.
Video isječak treba da bude direktno ili indirektno vezan za temu,
da na neki interesantan način objašnjava neki segment teme, slikovito
predstavi neku problematiku i sl. Video isječak koji se koristi za vrijeme
javnog nastupa, odnosno govora pred publikom može da bude neko izvorno
govornikovo djelo ili pak dio nekog filma ili ranije prikazanog intervjua.
Interakcija s publikom je veoma važna, jer na kraju krajeva, govornik
je tu radi njih, bitna iz razloga što samo tako govornik može znati
da li je postigao cilj svoje prezentacije. Moguća je na više načina,
a neki od najučestalijih su razgovor i anketa. Razgovor se, prvenstveno,
odvija u vrijeme trajanja same prezentacije, kada govornik postavlja
pitanja auditoriju i od njih očekuje odgovor. Anketa kao način interakcije
sa publikom je dobra za provjeru nakon održanog govora. Uz pomoć ankete,
odnosno upitnika, govornik može da otkrije koliko je utjecao na auditorij,
koliko su rečenog usvojili i sl.
Upotreba humora i slika za vrijeme držanja javnih govora trebala bi
se koristit sa oprezom, jer nije svaki humor prikladan kao ni svaka
slika. Dakle, generalno promatrano, prije samog nastupa govornik bi
treba dobro da razmisli o pošalicama koje će eventualno koristiti, da
se netko u auditoriju ne bi našao uvrijeđen i slično, a i sa slikama
je stvar jednaka, njih treba birati na način da su nekako povezani sa
temom o kojoj se govori i sl.
Podjela poklona i domjenak su učestali na većim prijemima i važnijim
govorima, nisu baš primjenjivi u nekim svakodnevnim situacijama, no
svakako su lijepa gesta, koja može da smekša publiku. Za poklon se recimo
može odabrati olovka sa logom organizacije ispred koje se dolazi i sl.
PowerPoint prezentacije već duže vrijeme predstavljaju osnovu uspješne
komunikacije sa poslovnim partnerima i publikom. Pravilno predstavljanje
ideja, znanja i stavova drugima, osnova je budućeg poslovnog uspjeha.
Vještine prezentacije u poslovnom svijetu pokazuju profesionalnost,
ozbiljnost i stručnost osobe ili projektnog tima.
Ključne karakteristike kvalitetne prezentacije su jasnoća, konciznost
i jednostavnost. Priprema prezentacije i uspješno izlaganje pred publikom
vještine su koje se mogu brzo
savladati. Budući da se PowerPoint koristi kao podrška usmenom prezentiranju,
veoma je važno da se na slajdove ne stavlja previše teksta. Ponavljanja
i deskriptivni opisi će nepotrebno opteretiti prezentaciju. Također
je potrebno obrisati nepotrebne riječi i fraze ili ih skratiti, eliminirati
nebitno i uključiti samo one važne, neophodne informacije.
Ukoliko se na slajdu nalazi previše teksta auditorij će se vjerojatno
više skoncentrirati na čitanje slajda, nego na slušanje govornikovog
izlaganja. Slajdove je teško pratiti, ukoliko je na njima previše teksta.
U okviru jednog slajda preporučuje se korištenje pravila «6-6-6» koje
glasi:
• ne više od šest riječi u jednoj alineji;
• ne više od šest alineja po jednom slajdu;
• ne više od šest tekstualnih linija po slajdu.
ZAKLJUČAK
Javni nastup i govor pred publikom su procesi govora nekoj skupini ljudi
s namjernim činom obavještavanja, utjecanja, ili čak zabavljanja slušatelja.
Većina javnih nastupa su popraćene raznim prezentacijama, koje su kao
vid komunikacije sa slušaocima u današnje vrijeme postale jedan od ključnih
elemenata uspjeha. Svaka prezentacija sa osobom nosi nešto novo i drugačije
te je jako bitno privući pažnju slušalaca i naravno naposljetku postići
i ono najvažnije, a to je održavanje pažnje auditorija.
Efikasan javni nastup se odnosi na pridržavanje određenih pravila s
kojima se podiže razinu uvjerljivosti. Prvenstveno je nužno shvatiti
da je cilj bilo kojeg javnog nastupa prenošenje informacije. To znači
da se govornik nikako ne smije previše fokusirati na sebe i prezentaciju,
već na publiku.
Spuštanje pogleda i ne gledanje u sugovornika ili publiku ostavlja
dojam nekompetentnosti unatoč tome što se možda radi o vrhunskom stručnjaku.
Govornik u ovakvim situacijama djeluje nepouzdano, nesigurno i na emocionalnoj
razini automatski djeluje kao da ne zna što priča. Kratko rečeno, ovakav
govornik ulijeva nepovjerenje.
Ono što je važno u javnim nastupima, jest važnost dvaju psihologija.
Poznavanje psihologije govornika utemeljuje njegovu vjerodostojnost.
To znači da nije vjerodostojno reći da se mora štedjeti, pa na posao
doći sa novim automobilom. Dodaje da se u takvom slučaju vjerodostojnost
postiže vlastitim primjerom. Dakle, moramo sami učiniti ono što želim
od drugih. Dobro bi bilo reći recesija je, moramo štedjeti, nema više
team buildinga i počinjem od sebe jer sam ukinuo budžet za reprezentaciju.
Nadalje, iznimno je važna psihologija publike odnosno psihološka zona
komfora. Psihološka zona komfora se odnosi na rituale i navike koje
svi imaju i kojih se teško odriču. Da bi se osiguralo povjerenje publike
govornik u pravo mora razbiti tu psihološku zonu komfora.
LITERATURA
• Brkić, S., Mehić, E., Kenjić, V. (2006): Uputstvo
za pripremu prezentacije. Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo.
• http://hr.wikipedia.org/wiki/Javni_govor
• http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-nastup-mora-biti-uvjerljiv-171387.aspx
• http://www.ndicrnagora.org/files/Javni%20nastup.pdf
• http://www.vaspsiholog.com/2011/02/kako-da-prevazidete-strah-od-javnog-nastupa-2/
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi seminarski
rad u wordu » » »