Destinacijski menadžment | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Destinacijski menadžment". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
Destinacijski management
Seminarski rad
1. UVOD
Kad je riječ o menadžmentu turističke destinacije, možemo odmah konstatirati kako pod turističkom destinacijom podrazumijevamo, u kontekstu izučavanja menadžmenta turističke destinacije, manje ili više zaokruženu geografsku cjelinu koja raspolaže atraktivnim, komunikativnim i receptivnim čimbenicima, odnosno svim onim prirodnim, društvenim, antropogenim, kulturno-povijesnim i prometnim čimbenicima kao i onim neophodnim za smještaj, prehranu, odmor, rekreaciju i zabavu turista (odnosno gdje je izgrađena odgovarajuća turistička ponuda).
Upravljati turizmom (i turističkom destinacijom) na nivou mjesta, regije ili šire geografske cjeline podrazumijeva usredotočenost na više čimbenika, odgovarajuću sustavnost u redoslijedu poteza, s ciljem utvrđivanja odgovarajuće menadžmentske strategije i politike, koje će pridonijeti ostvarenju postavljenih ciljeva svake konkretne turističke destinacije.
Uobičajena područja destinacijskog menadžmenta su:
o Destinacijska turistička politika i planiranje
o Razvoj proizvoda
o Održivi razvoj
Za efikasan destinacijski menadžment prema iskustvima drugih, najvažnije je:
o Partnerstvo javnog i privatnog sektora
o Fleksibilnost u upravljanju
o Planiranje turizma
2. TURISTIČKA DESTINACIJA
Riječ destinacija (lat. destinatio – odredište) rabi se u svim odgovarajućim oblicima romanskih jezika, no vrlo je raširena i u anglosaksonskim zemljama. U svom izvornom značenju sinonim je za odredište, pa i cilj, krajnji ili usputni. Smatra se kako je u turizam ušla posredstvom zračnog prometa i postupno postaje istoznačnicom za turističko mjesto, lokalitet, zonu, regiju, zemlju, skupinu zemalja, čak kontinent, ovisno o tome kako ga percipira potražnja.
Većina se empirijskih istraživanja uopće ne opterećuje pitanjem definicije turističke destinacije, već se jednostavno bavi lokalitetima u kojima se odvija promet, odnosno gdje bi se taj promet mogao odvijati. U tom smislu, ti se lokaliteti analiziraju i mjere u pogledu stupnja atraktivnosti, zadovoljstva gostiju, uspješnosti upravljanja tokovima posjetitelja i managementa destinacije.
Prve definicije turističke destinacije u biti se svode na određenu prostornu cjelinu ili jedinicu pod nazivom Tourist Destination Zone – TDZ, (turistički destinacijski predio), ili Tourist Destination Area - TDA (turističko destinacijsko područje), bez obzira na veličinu.
-Turistička destinacija je optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika, te mogućnosti turističkog djelovanja u skladu s preferencijama tržišta, neovisno o administrativnim granicama. Pri tomu su:
1. Fiksni čimbenici su oni koji se ne mogu mijenjati ili se dugoročno mijenjaju; mogu se još nazivati prostorom za turističke aktivnosti; kao npr.: slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i sl., te hoteli, kulturni objekti, turistički uredi i sl.
2. Varijabilni čimbenici su turističke robe kao i ulaganja rada potrebnog za odgovarajuće povezivanje tih roba i njihovo plasiranje na tržište.
Koncept koji se, osobito u Kanadi i SAD počeo razrađivati u periodu 1972. – 1982. godine, utemeljen je na prostornoj analizi, te klasifikaciji turističkih destinacijskih predjela prema predloženim strukturnim modelima tzv. urbanih, radijalnih, i proširenih zona.
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET