Nizovi numeričkih podataka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nizovi numeričkih podataka". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Predmet: EKONOMSKA STATISTIKA
NIZOVI NUMERIČKIH PODATAKA
Beograd, novembar, 2009.
SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................................3
1.NUMERIČKI NIZ.............................................................................................................4
2.NUMERIČKO KONTINUIRANO OBELEŽJE............................................................5
2.1.Određivanje granica razreda.................................................................................5
3.STURGES-OVO PRAVILO............................................................................................6
4.NUMERIČKO DISKONTINUIRANO OBELEŽJE.....................................................6
5.VRSTE GRANICE RAZREDA I NJIHOVA PRIMENA.............................................6
6.KORIGOVANE FREKVENCIJE...................................................................................9
ZAKLJUČAK.....................................................................................................................10
LITERATURA...................................................................................................................11
UVOD
Masovno posmatranje ponašanja pojava uz odgovarajuću primenu statističke metodologije omogućava nam da uočimo opšte karakteristike varijabilnih pojava i otkrijemo pravilnosti u tendencijama ovakvih pojava. Pravilnosti koje uočvamo nazivaju se statističkim zakonitostima ili masovnim zakoitostima. Ona se ispoljavaju na velikom broju slučajeva jer te pravilnosti važe samo u masi.
Ponašanje masovnih pojava u većem skupu pokazuje izvesnu pravilnost, a na malom broju slučajeva ta pravilnost se ne ne ispoljava. Statistika istražuje te pravilnosti i varijacije, i pritom polazi od velikog broja slučajeva koje posmatra, a rezultate grupiše, opisuje, upoređuje i analizira.
Prikupljeni podaci, jednim od metoda, predstavljaju sirov materijal koji treba srediti i obraditi. Individualne podatke treba pretvoriti u brojčane informacije putem grupisanja jedinica po modalitetima posmatranih obeležja i njihovih zbrajanja u svakoj grupi.
1.NUMERIČKI NIZ
Numerički kontinuirani nizovi se konstruišu uređenjem vrednosti kvantitativnih varijabli. Vrste numeričkih nizova:
– numerički kontinuirani nizovi,
– numerički diskretni nizovi.
Grupisanje je raščlanjivanje statističkog skupa prema modalitetima obeležja
Grupisanje podataka mora biti :
– Isključivo i
– konačno.
Prilikom grupisanja vrednosti numeričkog niza nastaje distribucija frekvencija (uređivanjem vrednosti kvantitativne varijable). Najjednostavnije uređivanje numeričkih nizova je ređanje članova po veličini vrednosti modaliteta obeležja .
Ako su pojedinačne vrednosti varijable X: X1, X2, ..., Xi,..., XN , uvid u varijacije pružiće uređeni skup vrednosti varijable X, tako da onda sledi: XiAko se grupiše N podataka u k grupa, sa vrednostima varijable (diskontinuirane) X: X1, X2,...,Xi,..., Xk uz pripadajuće frekvencije: f (X1),f (X2),..,f (Xi),...,f (Xk) kraće zapisano fi,
distribucija frekvencija je skup: (Xi, fi), gde je:
EMBED Equation.3 i = 1, 2, .., k;
N - broj jedinica statističkog skupa
K - broj modaliteta obeležja
Xi - vrednosti modaliteta i-tog obeležja
– f(i) apsolutne frekvencije
– p(i) relativne frekvencije
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET