Indeksni brojki (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Indeksni brojki (makedonski)". Rad ima 34 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

МЕЃУНАРОДЕН СЛАВЈАНСКИ ИНСТИТУТ
Seminarski trud po predmet
STATISTIKA
Tema:
Професор: Изработил:
Др. Александар Гроздановски Сања Петровска
8221/112
Vremenskite serii kako izraz na dinamikata na pojavite
Varijaciite na pojavite mo`eme da gi nabquduvame i kako funkcija na vremeto, t.e. kako nivni razvoj. Op{testveni pojavi, osobeno ekonomskite, vo tekot na vremeto pove}e ili pomalku se menuvaat. Nivnata dinamika se sledi so pomo{ na vremenskite serii koi pretstavuvaat niza na podatoci za nivoto (goleminata) na nabquduvanite pojavi vo sukcesivni vremenski intervali. Vremeto koe go ozna~uvame so (x) ne e samo ramka na nabquduvawe na nekoja pojava (y) tuku i faktor koj {to predizvikuva promena vo nejzinoto odnesuvawe. Vremenskite serii se nabquduvaat kako empiriski funkcii koi ja izrazuvaat zavisnosta na pojavata od vremeto t.e. vremeto se zema kako nezavisna promenliva, a goleminata na pojavata ~ie dvi`ewe se sledi kako zavisna promenliva ili funkcija. Bidej}i varijaciite na pojavite gi nabquduvame vo funkcija na vremeto, se preminuva od stati~ko na dinami~ko nabquduvawe i analiza.
Dinami~kata analiza pretpostavuva nabquduvawe na kvantitativnite promeni na obemot i strukturata na pojavata vo tekot na vremeto i ja opfa}a analizata na dvi`eweto na site parametri koi bile predmet i na statisti~kata analiza. So dinami~kata analiza pravime ponatamo{en ~ekor vo sogleduvaweto na su{tinata na pojavata i vo promenata na soodvetnite statisti~ki metodi. Miruvaweto (stati~nosta) na pojavite e relativno, promeneta (dinamikata) na pojavite vo obemot i strukturata, pretstavuva nivna stvarna karakteristika.
Vo zavisnost od prirodata na pojavata i celta na istra`uvaweto, vlijanieto koe go opfa}a vremeto kako faktor, mo`eme da go nabquduvame vo podolgi ili pokratki vremenski edinici (den, nedela, mesec, kvartal, godina, decenija i.t.n.). Po pravilo za pojavi koi se relativno postabilni i ~ija struktura se menuva relativno bavno kako {to se: naselenieto, op{testveniot proizvod, kapacitetite vo stopanstvoto i sli~no, se koristat godi{ni intervali kako vremenski edinici. Za pojavi, koi se karakteriziraat so brzi promeni (dinami~ki pojavi): (cenite, izvozot, uvozot, proizvodstvoto, prometot, brojot na vrabotenite i sli~no) se koristat mese~nite ili kvartalnite vremenski edinici, a vo nekoi slu~ai i pomali vremenski intervali (den, nedela i sli~no).
Sporedlivosta na podatocite e mo{ne va`na pretpostavka za zna~ajnosta i relevantnosta na dinami~kata analiza. Vo konstruiraweto (formiraweto) i analizata na vremenskite serii, problemot na sporedlivosta ~esto e prisuten. Vo tekot na vremeto se menuvaat kriteriumite na razgrani~uvawe, pa i samata koncepcija na pooddelnite kategorii. Isto taka, se menuvaat metodite na merewe, na~inot na izrazuvaweto i definiraweto na pooddelnite pojavi i.t.n. Na{eto zaklu~uvawe za dinamikata na nabquduvanite pojavi i faktorite koi gi determiniraat, za da bide ispravno, ja nalo`uva potrebata deka vremenskite serii treba da bidat homogeni - sostaveni od sporedlivi podatoci. Toa zna~i deka edna ista pojava mora da bide definirana i merena na ist na~in za celoto vreme na nijzinoto nabquduvawe. Takov e slu~ajot, na primer, so definiraweto na pismenosta na naselenieto opfateno so popisot od 1948 godina i ostanatite popisi (1953, 1961, 1971, 1981 i 1991 godina). Podatocite za pismenosta na naselenieto, spored definicijata go opfa}a naselenieto staro 10 i pove}e godini koe znae da pro~ita i napi{e tekst (sostav) vo vrska so sekojdnevniot `ivot. Me|utoa, ovoj kriterium ne bil daden kaj popisot na naselenieto od 1948 godina, pa se smeta deka e primenuvan poblag kriterium, so toa ovie podatoci stanale nesporedlivi so soodvetnite podatoci od podocne`nite popisi. Vakvi primeri, od na{ata statisti~ka praktika, mo`at da se navedat pove}e.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET