Hi-kvadrat test i njegove primjene | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Hi-kvadrat test i njegove primjene". Rad ima 24 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sveučilište u Zagrebu
Ani Grubišić
Hi-kvadrat test i njegove primjene
seminarski rad
kolegij: Otkrivanje znanja u skupovima podataka
Split, veljača 2004.
Sadržaj:
1. UVOD........................................................................................................................ 2
2. TABLICE KONTIGENCIJE…......................................................................................... 3
3. DEFINICIJA χ 2........................................................................................................... 3
4.1. Jedan uzorak.......................................................................................................... 5
4.2. Dva ili više nezavisnih uzoraka............................................................................... 11
4.3. Dva nezavisna uzorka (McNemarov test) ............................................................. 14
5. NEKI OSNOVNI UVJETI ZA UPOTREBU HI-KVADRAT TESTA...................................... 15
6. PRIMJER PRIMJENE HI-KVADRAT TESTA................................................................... 15
7. ZAKLJUČAK................................................................................................................ 24
8. LITERATURA .............................................................................................................. 24
1. Uvod
Svijet u kojem živimo i koji želimo razumjeti pun je različitosti i neodređenosti, što otvara put za granu znanosti zvanu Statistika. Statistika nas uči kako donositi ispravne zaključke i odluke u svijetu neodređenosti. U svakodnevnom životu prikupljamo mnoštvo podataka. Statistika nam daje metode za njihovo organiziranje i sažeto prikazivanje te izvlačenje zaključaka na osnovu informacija sadržanih u tim podacima. Računala nam omogućavaju lakše pohranjivanje podataka koje bismo inače bacili. Unutar svih tih podataka skriva se potencijalno korisna informacija, koja se rijetko iskorištava. Posao znanstvenika jest razumijeti podatke, otkriti uzorke koji određuju kako funkcionira fizički svijet, te ih zatim pretvoriti u teorije koje se mogu koristiti i za predviđanje onoga što će se dogoditi u novim situacijama. Inteligentno analizirani podaci vrijedan su izvor prihoda. Oni mogu dovesti do novih otkrića i komercijalnih prednosti. Da bi se došlo do značajnih rezultata, važno je poznavati svoje podatke. Dakle, prvo što trebamo napraviti s bilo kojim skupom podataka je pogledati ga i prikazati na različite načine. Da li prikaz tih podataka daje normalnu distribuciju, da li ima istaknutih elemenata, da li ima više vrhunaca,…?
2. Tablice kontigencije
Pretpostavimo da u određenom skupu mogućih događaja (vidi Tablicu 1), događaji E1,E2, E3, …, Ek se pojavljuju u frekvencijama pojavljivanja fo1, fo2, fo3, …, fok (opažene frekvencije), a prema pravilima vjerojatnosti frekvencije pojavljivanja su ft1, ft2, ft3, …,ftk (očekivane frekvencije).
Tablica 1.
Tablica 1. u kojoj su opažene frekvencije prikazane u jednom retku, naziva se jednosmjerna klasifikacijska tablica. Kako ima k stupaca naziva se i 1 x k tablica. Poopćavanjem dolazi se do dvosmjerne klasifikacijske tablice ili h x k tablice gdje opažene frekvencije zauzimaju h redaka i k stupaca. Ovakve tablice se često nazivaju tablice kontigencije.
Svakoj opaženoj frekvenciji u h x k tablici kontigencije odgovara jedna očekivana frekvencija koja se računa prema pravilima vjerojatnosti. Ove frekvencije koje se nalaze u ćelijama tablice kontigencije nazivaju se frekvencije ćelije. Zbroj frekvencija svakog retka ili stupca naziva se marginalna frekvencija. Broj stupnjeva slobode se računa prema formuli: (h-1)(k-1).
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET