Grupisanje i prikazivanje statističkih podataka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Grupisanje i prikazivanje statističkih podataka". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Visoka skola strukovnih studija
Za menadzment u saobracaju,Nis
SEMINARSKI RAD
Tema:Grupisanje i prikazivanje
Statistickih podataka
Predmet:Poslovna statistika
April 2010
Sadrzaj?
1.Uvod
1.1 Statistika kroz istoriju
1.2 Statistika kao naucni metod
1.3 Statisticki skup
1.4 Statisticka obelezja
2. Metode prikupljanja podataka i izvori podataka
Primarni podaci
Sekundarni podaci
Nacini prikupljanja podataka
Klasifikacija podataka
3.Grupisanje i sredjivanje podataka
Grupni interval
Ucestalosti
4. Prikazivanje statistickih podataka
Tabelarno prikazivanje
Graficko prikazivanje
Histogram frekvencija
Poligon frekvencija
Kriva frekvencija
Kumalativni dijagram
Stubicasti dijagram
Strukturalni dijagram
Pareto dijagram
Polarni dijagram
1. Uvod
Statistika je naucna disciplina koja se zasniva na prikupljanju, odabiru, obradi informacija i podataka kao i tumacenju rezultata analize u smislu ostvarivanja zadatih ciljeva.
Statistiku moze da se podeli na :
deskriptivnu statistiku
inferecijalnu statistiku
Deskriptivna statistika je ogranak statistike koji se bazira na sveobuhvatnom razmatranju statistickog skupa cija se glavnina podataka organizovano prikuplja , grupise i tumaci.Kroz deskriptivnu statistiku sirovi podaci se svode na daleko razumljivilju i jednostavniju formu.Ukoliko ceo statisticki skup podvgnemo statistickim metodama, odnosno, ukoliko su iztrazivanjem obuhvacene sve jedinice statistickog skupa,onda statisticki skup izrazava statisticku populaciju.
Inferencijalna statistika za razliku od deskriptivne(opisne) od citavog statistickog skupa uzima samo odredjeni deo odnosno uzorak na osnovu koga donosi zakljucke o citavom skupu.Spona izmedju inferencijalne i deskriptivne statistike je Zakon verovatnoce.Zakon verovatnoce se zasniva na predpostavci da su osobine osnovnog skupa poznate, shodno tome zakljucuje se da se i osobine uzorka izvucenog iz osnovnog skupa mogu doznati odnosno odrediti.
Slika 1.1 odnosi izmedju osnovnih statistickih disciplina
Statistika kroz istoriju
Statistika potice od latinske reci „status“ sto uprevodu na nas jezik znaci stanje.S razvojem ljudske zajednice javlja se potreba za statistikom.Premda statistika koju danas poznajemo kao modernu statistiku ima svoje zacece u 17. veku postoje zabelezeni podaci da se jos u Persiji i Judeji vrisio popis stanovnista i to 1500 god. p.n.e. Persijski car Darije vrsio je popis vojnika tako sto je svaki vojnik prolazeci pored staresine ostavljao kamen ili koplje.
Stupanj vise na statistickoj lestvici svakako predstavlja rimski „cenzus“ odnosno popis stanovnistva i imovine na pragu nove ere.Censuz se vrisio na svakih pet godina a prvi je sproveden u vreme Servija Tulija dok je poslednji obavljen u vreme Vespazijana Tit Flavija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET