Teorija odlučivanja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Teorija odlučivanja". Rad ima 22 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


FAKULTET SPORTSKIH NAUKA
GRUPNO ODLUČIVANJE
SEMINARSKI RAD
MIRKO MATIJEVIĆ
Banjaluka, juli 2010.godine
FAKULTET SPORTSKIH NAUKA
GRUPNO ODLUČIVANJE
SEMINARSKI RAD
TEORIJA ODLUČIVANJA
Banjaluka, juli 2010.godine
1.UVOD
Kada se govori o odlučivanju uopšteno možemo konstatovati da se čovjek od rođenja pa do smrti suočen sa donošenjem odluka kako pojedinačni tako i grupnih, zbog čega možem reći da je praksa u ovom slučaju mnogo ranije nastala od Teorije odlučivanja odnosno da teorija prati praksu.
U današnjem poslovnom svijet grupno odlučivanje definišemo kao poslovno odlučivanje u kojem učestvuje veći broj menadžera i /ili drugih lica i uposlenih. Kako je predmet ovog rada grupno odluivanje, radu su obrađene metode i tehnike grupnog odlučivnja sa prednostima i nedostacima u odnosu na individualna odlučivanja, jer cilj ovoga rada je prije svega da se navedene metode i tehnike grupnog odlučivanja shvate i primjenjuju u procesu donošenja grupnih odluka bez upadanja u zamke koje prate sam proces grupnog odlučivanja obzirom na današnje poslovno okruženje i situacije u preduzećima kako u našoj zemlji tako i u zemljama okruženja, kada pogrešna poslovna odluka može značiti kraj preduzeća.
Prilikom izrade ovog rada korištene je deskriptivna metod, i dostupna stručna literatura.
2. GRUPNO ODLUČIVANJE
Koncept individualnog odlučivanja posmatran je do sada u navedenim teoretskim okvirima i suočava se sa realnim problemima, gdje ne mogu dati zadovoljajavajuća rješenja, tako da je potrebno dalje upoznati i objasniti praktičan značaj normativne teorije grupnog odlučivanja.
Grupa kao formalna cjelina koju čine ranopravni i savršeno racionalni pojedinci sa uparenim inividalnim preferencijma, samostalno ocjenuje izbore i donosi zajedničku odluku. Interni konflikt u formalnoj grupi najčešće se rješavaju otvorenim dijalogom, gdje će se individualne preferencije i lični interesi značajno održavati na etičke norme u skladu sa kojima će se jednoglasno birati izbori od interesa za grupu.
Ukoliko je dijalog nemoguć tj. preraste u konflikt zbog dijametralnih stavova, tada se usvaja sistem glasanja kao demokratska procedura odlučivanja. Procedure glasanja koje se u praksi najvše koriste baziraju se na pretpostavkama i univerzalnosti normativne teorije grupnog odlučivanja koju su razvili dvojica nobelovaca: Kenet Eron i Amatrija Sen.
TEORIJA DRUŠTVENOG IZBORA
Kennet Arrow
1951. godine Teorem nemogućnosti,
Knjiga „Social Choice and Indiviual Vlues“,
1972. godine dobitnik Nobelove nagrade za doprinos teoriji opće ravoteže i teoriji blagostanja zajedno sa Johnom Hicksom,
Teorija društvenog izbora kaže da svaki pojedinac ima pravo poredati svoje preferencije kako želi.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET