Navijačke grupe | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Navijačke grupe". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
TEMA: NAVIJAČKE GRUPE
UVOD
U poslednjoj četvrtini dvadesetog veka svet mladih doživeo je mnoge promene, ali je malo tako upečatljivih kao što je nastanak i razvoj subkulture fudbalskih navijača.
Zanimljivo je razmatrati koja je krajnja granica uticaja ljudi koji nas okružuju na naše ponašanje, stavove i način reagovanja; Je li zaista moguć takav uticaj okoline (tj. sunavijača) na pojedinca da on u potpunosti menja svoje kriterijume prema devijantnom (a time) i nasilničkog ponašanja; je li navijanje samo jedan oblik bunta ili način življenja.
 
1.TEORIJSKA MISAO O FUDBALSKIM NAVIJAČIMA I NJIHOVIM GRUPAMA
Jedna od masovnijih i primetnijih pojava koja odražava određeni stepen socijalizacije mladoga čoveka u savremenom društvu je svrstavanje u razne generacijske grupe kroz koje se mladi samoidentificiraju i samoosvešćuju, ali kroz koje, s druge strane, stiču i osećaj veće sigurnosti i snage. Najveći broj grupa prvenstveno nastaje na osnovi muzičkih sklonosti iz kojih posle izniču i drugi oblici neformalnog povezivanja,a paralelno s njima javljaju se i organizovane navijačke grupe.
Zanimanje javnosti za fenomen sportske publike znatno se povećava s pojavom fudbalskog huliganizma sredinom šezdesetih godina prošloga veka. Zanimljivost pojavnih oblika tog fenomena, ozbiljnost stvarnih, ali još više i mogućih posledica navijačkih izgreda, i medijska pozornost koja se pridavala tim događajima-uticali su na sociologe širom Europe i celoga sveta da se više posvete proučavanju navijačkih grupa, posebno na sociologe u Velikoj Britaniji kao kolevci fudbala i fudbalskog huliganizma. Od kraja šezdesetih do početka devedesetih godina moguće je izdvojiti četiri osnovne teorije o ponašanju fudbalskih navijača i njihovih grupa koje će ovde biti izložene.
1.1.SUBKULTURNA TEORIJA RITUALIZOVANE AGRESIJE
Ovaj teorijski pristup izvorno je razrađen u delima britanskih sociologa Petera Marsha, Elisabeth Rosser i Roma Harrea. U svojim istraživanjima ponašanja fudbalskih navijača oni se nadovezuju na teoriju omladinske subkulture koja se počela osmišljavati sredinom prošlog veka. Teorijom omladinske subkulture pokušavaju se objasniti duboke promene u svetu mladih, koje se očitavaju kroz znatno produžavanje omladinskog statusa velikog dela mladih i do kraja treće decenije života zbog produžavanja školskog veka; stvaranje popularne kulture na osnovi širenja uticaja masovnih medija i jačanje industrije zabave u uslovima znatnog uzdizanja potrošačke moći mladih; produbljivanje međugeneracijskog jaza i sukoba između pripadnika roditeljske "ratne" generacije i mladog naraštaja koji se socijalizovao u posleratnom razdoblju; povećanje životnog standarda, itd. Te promene stvorile su osnovu za izražavanje relativne autonomije mladih kao nove generacijske vrednosti u poredjenju s njihovom tradicionalnom zavisnošću. Iako relativna, zavisnost mladih od roditelja i starijih u celini se ipak u velikoj meri zadržala. Ta autonomija odnosno potraga za njom bila je u trećoj četvrtini dvadesetog veka zaštitni znak celoga jednog naraštaja zbog njegovog položaja u društvu i ukupne društvene situacije. Subkulture, a jedna od njih su i navijači, se tada javljaju kao simbolički oblik bunta, ali one ipak "izražavaju tenzije između vlasti ili većine i onih koji su osuđeni na određene položaje i drugoklasne živote". (Hebdige, 1980.; str. 11).O pozadini ponašanja fudbalskih navijača u sklopu njihove subkulture P. Marsh piše: "Pojedinac koji je propustio steći status i identitet u radnom vremenu može se okrenuti fudbalskoj mikrokulturi kao mogućnosti za sticanje ličnog značaja, prestiža i statusa." (Lalić,1993.; str. 33) Kod ove teorije posebna pozornost je usmerena na izučavanje fudbalskog huliganizma odnosno nasilja navijača u vezi s fudbalom. Iako se ukazuje na činjenicu da agresivnost, uz ostalo, ima i biološku pozadinu, u prvom redu se ukazuje na kulturnu i socijalnu uslovnost te pojave. Razlikujući "ritualizovano" i "stvarno" nasilje, ukazuje se kako navijačko nasilje pripada prvom obliku. Svoj teorijski koncept ovaj tim sociologa razvija na zemlju ključne kategorije aggro (izvedena iz engleske reči
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET