Pravo na dobar glas i kleveta | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pravo na dobar glas i kleveta". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
PRAVO NA DOBAR GLAS I KLEVETA
SADRŽAJ
Uvod
Pravo na dobar glas
Izdvojeni kodeksi i deklaracije
Crkveni stav
Kleveta
Što je, a što nije kleveta
Obilježja klevete i tužbe protiv klevete
Primjeri
Primjeri u hrvatskom novinarstvu
Primjeri u stranom novinarstvu
Zaključak
Bibliografija
UVOD
Predmet ovog seminarskog rada jest pravo na dobar glas i njegovo naličje: kleveta. S ciljem da sve rjeđa novinarska praksa postane upravo ta forma, forma klevete, nastao je i ovaj rad. Kroz nekoliko osnovnih poglavlja prikazala sam teoretsku i praktičnu postavku ove tematike. O motivaciji za rad teško je govoriti jer je tema bila dodijeljena, a ne izabrana, ali kroz obradu iste i sama sam shvatila bitnost ukazivanja na ovaj problem. Ponajprije iz razloga što kleveta može svojim sadržajem ugroziti i cijelu egzistenciju pojedine oklevetane osobe, osim što primarno djeluje na uništenje ugleda i nanošenje duševne boli (danas manje spominjano kod javnih osoba, na što ću se osvrnuti kasnije).
Prema američkim teoretičarima Hiebertu, Unguraitu i Bohnu, novinarska etika jest upravo ta koja treba postaviti smjernice, pravila i kodekse koji će voditi novinare u njihovoj humanosti, a koja kod ove teme ima važnu ulogu jer human čovjek će poštivati pravo svakoga čovjeka, a to je pravo na dobar glas, dok se ne dokaže suprotno. Akcent je na tome da dokazana optužba, odnosno informacija za koju postoji službeni, sudbeni "background" nije kleveta već dozvoljen stil izražavanja, no o svemu tome više ću govoriti tijekom rada. Nakon teoretskog pojašnjena pri kraju seminara iznosim primjere iz hrvatskog i svjetskog novinarstva s ciljem pozitivne edukacije, jer znamo da i loši novinarski članci i sl. su korisni jer mogu poslužiti kao loš primjer.
PRAVO NA DOBAR GLAS
Pridržavanjem etičkih načela nikako se ne možemo dovesti u situaciju da nas tuže za klevetu. Podsjetimo se kako novinari sami definiraju svoja etička načela. Rosenhal, prijašnji izvršni urednik The New York Timesa određeno je izrekao svoja etička uvjerenja kojih su se pridržavali naraštaji novinara toga uglednog dnevnog list; citiram: “Uvjeren sam da je dužnost svakog novinara i urednika da postigne što je veći mogući stupanj objektivnosti, iako znam da je posve objektivno novinarstvo nemoguće, jer svaki je tekst napisalo ljudsko biće. Uvjeren sam da će novinar zaboraviti emocije onog trenutka kada sjedne za stroj i počne pisati svoj mali tekst bez obzira na to koliko je bio emotivno vezan uz temu. Uvjeren sam da će osobna razmišljanja biti isključena tijekom pisanja novinarskih tekstova. Uvjeren sam da ćemo izbjegavati pogrdne izraze baš kao i anonimne optužbe protiv pojedinaca ili ustanova. Uvjeren sam da će svaka optužena osoba ili ustanova imati odmah pravo na odgovor. Uvjeren sam da ne koristimo novine kako bismo pribili ljude na stup srama samo zato jer mi novinari posjedujemo takvu moć. Uvjeren sam da prikazivanje obje strane nije puko izmotavanje, već srž odgovornog novinarstva.”. U svezi teme najviše nas zanima rečenica: Uvjeren sam da ćemo izbjegavati pogrdne izraze baš kao i anonimne optužbe protiv pojedinaca ili ustanova. Ova rečenica jasno podržava pravo pojedinca, ali i ustanove, nacije i sl. na dobar glas. Da bismo bili sigurni da se krećemo u pravom smjeru moramo biti pošteni. Poštenje je kategorija koja se ultimativno zahtjeva od novinara. Samo pošten novinar ima cjelovit integritet i javnost mu vjeruje, naročito kad izražava svoje mišljenje o različitim zbivanjima. Ujedno ako smo pošteni novinari nikada nećemo napisati nešto neprovjereno, nepotvrđeno ili zasnovano na osobnim stavovima, a što bi moglo biti kleveta. Osim toga uvijek se treba sjetiti onog da što ne želimo da nama rade, ne radimo niti mi drugima, a takva samokontrola će nas zasigurno zadržati izvan prostorija sudova na kojima bi se mogli naći optuženi za klevetu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET