Ugovor o špediciji | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ugovor o špediciji". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj:
UVOD : 2
ISTORIJAT ŠPEDICIJE 3
POJAM I POSLOVI ŠPEDICIJE 3
POJAM I KARAKTERISTIKE UGOVORA O ŠPEDICIJI 5
ZAKLJUČENJE UGOVORA O ŠPEDICIJI 7
OBAVEZE ŠPEDITERA 7
PRAVA ŠPEDITERA 9
ODGOVORNOST ŠPEDITERA PO OSNOVU UGOVORA O ŠPEDICIJI 10
PRAVA I OBAVEZE KOMITENTA 10
POSEBNE VRSTE UGOVORA O ŠPEDICIJI 11
Samostalno istupanje špeditera 11
Medjušpediter i podšpediter 11
Fiksna špedicija 12
Zbirna špedicija 12
ZAKLJUČAK 14
Literatura: 15
PRILOG I 16
UVOD :
Riječ špediter odnosno špedicija latinskog je porijekla i potiče od riječi „expedire“ što znači „odriješiti, urediti“ dok se u praktičnoj primjeni prevodi kao „odaslati, otpremiti“.
Veoma je bitno na početku uočiti razliku imeđu vozara i špeditera. Vozar je pravno ili fizičko lice koje se bavi prevozom robe napr. željeznica, autotransportno preduzeće, avio-prevoznik, brodski prevoz, dok špediter organizira trensport robe raznim prevoznim sredstvima od prodavca do kupca.
U špediterskom poslu nalaze se i pojmovi „podšpediter i međušpediter“.
Međušpediter je pravno ili fizičko lice na koje je špediter djelimično prenio izvršenje špediterskog posla. Za rad međušpeditera špediter neodgovara, ali odgovara za njegov izbor.
Podšpediter je osoba na koju je špediter u cjelini prenio izvršenje špediterskog posla. Za rad podšpeditera odgovara špediter, osim ako je podšpeditera izabrao komitent.
Špedicije se mogu podjeliti prema:
-teritorijalnom djelokrugu rada;
-prema osnovnom obilježju poslovanja;
Prema teritorijalnom djelokrugu rada špedicije mogu biti unutrašnje i međunarodne,tj.špedicije koje preuzimaju poslove koji ne prelaze državnu granicu zemlje u kojoj je sjedište špedicije i one koje organiziraju prevoz robe u uvozu, izvozu i tranzitu. Međunarodne špedicije mogu se dijeliti na kontinentalne, pomorske i granične.
Prema osnovnom obilježju poslovanja špedicije možemo razvrstati kao zbirne, sajamske, željezničke, avionske, špedicije koje su specijalizovane za određenu vrstu roba (nafta, drvo, žitarice i dr.).
Na međunarodnom planu ugovor o špediciji nije regulisan posebnom konvencijom već autonomnim poslovnim pravom pod okriljem Međunarodne organizacije špeditera FIATA čije sjedište se nalazi u Bernu.
ISTORIJAT ŠPEDICIJE
Pojam špedicije se u istoriji prvi puta susreće još u 13. veku za vreme Mletačke Republike, kada je Venecija apsolutno gospodarila glavnim prometnim putevima na moru, i shodno je tome imala važnu ulogu u trgovanju sa susednim državama. Trgovaci su u to vreme redovno poveravali otpremu i dopremu robe posebnim posrednicima koji su se brinuli za siguran prevoz. Ti su posrednici robu predavali kupcima uz potpis napisane potvrde, koja se smatra prvom prevoznom ispravom. U savremenom smislu, špedicija je poprimila široke razmere pred kraj 18. veka. Trgovci su se sve više oslanjali na posebne, specijalne posrednike, špeditere. Oni organizacijom otpreme i dopreme robe povezuju proizvođače, trgovce i prevoznike.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET