Raspodjela saobraćaja po smjerovima i popunjenost vozila kao faktor prognoze saobraćaja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Raspodjela saobraćaja po smjerovima i popunjenost vozila kao faktor prognoze saobraćaja ". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

INERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Predmet: Saobraćajno inžinjerstvo
Tema:Raspodjela saobraćaja po smjerovima i popunjenost vozila kao faktor prognoze saobraćaja
Travnik 2011
UVOD
Raspodjela saobraćaja po smjerovima je procenat ukupnog dvosmjernog saobraćaja u toku vršnog sata koji se kreće u smjeru sa vršnim intezitetom. Za vrijeme bilo kojeg određenog sata saobraćaj može biti veći u jednom ili drugom smjeru. Neka urbana saobraćajnica, koja opslužuje izražene direkcione zahtjeve prema gradu u jutro iz grada poslije podne, može pokazati neravotežnost 2:1 u odnosu sa smjerom kretanja.
D30 označava proporciju saobraćaja u tridesetom satu sa najvećim saobraćajem u projektnoj godini koji se kreće u smjeru sa većim intezitetom. Raspodjela saobraćaja u smjerovima je ključni parametar koji se koristi za određivanje direkcionog faktora projektnog sata, a koji je osnova za geometrijsko projektovanje.
DFPS=PGDS X D30
Gdje je:
DFPS – direkcioni faktor projektnog saobraćaja
PGDS – prosječni godišnji dnevni saobraćaj
D30 – direkcioni faktor
Popunjenost vozila
Podaci o popunjenosti vozila koriste se za različite namjene uključujući praćenje programa korištenja posebnih saobraćajnih traka za vozila masovnog prevoza (High Occupancy Vehicle-HOV), upotrebe korištenja vrste prevoza, analiziranje saobraćajnih alternative i analiziranje potrošnje goriva. Podaci o popunjenosti vozila se prikupljaju manuelno, a bilježe se u inervalima od 15 minuta za različite vrste vozila sa brojem osoba u tim vozilima, uključujući i vozila.
Vozila se kategorišu prdema sljedećim vrstama:
Putnički automobili, kombi i manja teretna vozila (pick- up tracks) sa samo vozačem;
Teretno vozilo (single track);
Kombinacija teretnih vozila (vozilo sa prikolicom, šleper);
Putničko kombi vozilo sa najmanje jednim putnikom, autobusi.
Primjer obrasca za brojanje popunjenosti vozila prikazan je na u prilogu VII F.
Teškoća pri prikupljanju podataka o popunjenosti vozila prestavljaju vozila sa više sjedišta, kao što su putnička kombi vozila i autobusi, jer je teško ocjeniti broj osoba u vozilu bez zaustavljanja vozila. Iako je polovina, a nekad i veći broj vozila, u saobraćajnom toku zaposjednuta samo vozačem, vozila sa većim brojem sjedišta su veoma važna za proračun prosječne popunjenosti vozila
Ovo se može ilustrovati sljedećim primjerom:
Primjer 13. Procjena prosječne popunjenosti vozila
Prepostavimo da PV1 znači „popuničko vozilo sa jednom osobom“,itd. I da imamo sledeće podatke:
PV1=6,
PV2=4,
PV3=2 i
PV4+=2 za ukupno 14 vozila
Efekti neprecizne procjene popunjenosti samo nekoliko vozila većeg kapaciteta mogu imati značajan uticaj na konačan rezultat, ako se broj tih vozila poveća. Radi toga, potrebno je uložiti dodatne napore da se adekvatno procijeni popunjenost kombi vozila. Popunjenost autobusa najbolje je ustanoviti prilikom ukrcavanja putnika ili brojanjem u vozilu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET