Analiza saobraćaja na semaforskim raskrsnicama | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Analiza saobraćaja na semaforskim raskrsnicama". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Predmet : Saobračajno inzinjerstvo
SEMINARSKI RAD
Tema : Analiza saobraćaja na semaforskim raskrsnicama
Travnik, Novembar 2012

Uvod ............................................................................................................................................
Definiranje vremena slijeda, zasićenog toka i kapaciteta ......................................................
Utjecaj lijevih skretača ..........................................................................................................
Mjere efikasnosti semaforiziranih raskrsnica ........................................................................
Analitički modeli zakašnjenja ...............................................................................................
Određivanje mjera efikasnosti po HCM 2000 ....................................................................
Uvod
Na raskrsnicama sa svjetlosnom signalizacijom važan utjecaj na funkcioniranje same raskrsnice i odvijanje toka, a time i definiranje kapaciteta i mjera efikasnosti, ima način rada semaforskih uređaja. Način i mogućnost pražnjenja stvorenih kolona, a time i efikasno odvijanje saobraćaja značajno ovisi o duljini ciklusa, tačnije o broju i duljini trajanja pojedine zelene faze i njihovoj progresiji. Stoga se modeli za analizu i ocjenu funkcioniranja rasksnica sa svjetlosnom signalizacijom temelje na četiri osnovna koncepta od kojih svaki opisuje pojedine specifičnosti saobraćajnog toka na ovim raskrsnicama a to su:
♦ definiranje vremena slijeda, zasićenog toka i kapaciteta
♦ koncept kritičnog traka i raspodjele vremena
♦ utjecaj lijevih skretača
♦ zakašnjenje i druge mjere efikasnosti.
U daljnjem tekstu prikazala sam značenje i modeliranje navedenih karakteristika potrebnih za razvoj bilo kojeg analitičkog modela semaforiziranih raskrsnica.

Definiranje vremena slijeda, zasićenog toka i kapaciteta
Na semaforiziranim raskrsnicama određeni dio saobraćajnog toka se zaustavlja za vrijeme crvenog svjetla i dolazi do akumuliranja vozila na stop crti. Stoga je osnovna karakteristika koju je potrebno opisati kod modeliranja saobraćajnog toka način odlaska vozila sa stop crte u trenutku pojave zelenog svjetla na semaforskom uređaju. Da bi se definirao način odlaska vozila tj. način pražnjenja stvorenog repa, razmotrit će se primjer sa N vozila u koloni koji čekaju zelenu fazu na jednom prevozu raskrsnice kao što je prikazano na slici 1.
Nakon aktiviranja zelene faze vozila se počinju kretati jedan za drugim i odlaze s prevoza. Uobičajeno je da se odlazak vozila smatra kada zadnja osovina prijeđe stop crtu. Ako se mjere vremenski intervali između odlazaka pojedinih vozila s prevoza tada se na temelju tako izmjerenih podataka može nacrtati dijagram kao na slici 2. u kojem je apscisa referentno vozilo u repu, a koordinata vrijednost vremena proteklog između odlaska uzastopnih vozila. Vremenski interval između odlaska dva uzastopna vozila tj. međuvrijeme prelaska zadnje osovine preko stop crte definira se kao vrijeme slijeda (engl. headway). Na slici 3. prikazan je opći oblik krivulje vremena slijeda u odnosu na položaj vozila u koloni.
Na obje prethodne slike može se uočiti da je prvo vrijeme slijeda (koje se mjeri od trenutka aktiviranja zelene faze) najdulje jer uključuje vrijeme reakcije prvog vozača na stop crti kao i vrijeme potrebno za pokretanje i ubrzanje vozila. Sljedeće vrijeme slijeda je nešto kraće jer drugi vozač svoje vrijeme reakcije i vrijeme ubrzanja može preklopiti s vremenom prvog vozača. Svako slijedeće vrijeme slijeda nastavlja se smanjivati dok se vrijednost ne stabilizira oko jedne određene vrijednosti h. Prema provedenim istraživanjima utvrđeno je da ovo izravnanje vremena slijeda počinje s četvrtim ili petim vozilom u repu te se vrijednost h definira kao zasićeno vrijeme slijeda. Ono predstavlja vrijeme između uzastopnih odlazaka vozila kada postoji kontinuirana stabilizirana kolona u kretanju kroz raskrsnicu. Na temelju navedenih podataka, pri modeliranju saobraćajnog toka na semaforiziranom raskršću prikladno je pretpostaviti da je svakom vozilu potrebno (h) sekunda zelenog vremena za ulazak u raskrsnicu. Iz ovakve pretpostavke može se izvesti i pojam zasićenog toka gdje je zasićeni tok (s) broj vozila u jednom satu koja bi mogla ući u raskrsnicu da je na signalnom uređaju cijelo vrijeme zeleno svjetlo. Iz navedenog slijedi:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET