Organizacija i struktura baza podataka i njihova primena u računovodstvu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Organizacija i struktura baza podataka i njihova primena u računovodstvu". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

POSLOVNA INFORMATIKA
Dr. Brano Markić & Dr. Dražena Tomić
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Organizacija i struktura baza podataka i njihova primjena u računovodstvu
Uvod
U niz nastavaka bit će analizirani koncepti modela podataka, baza podataka i njihove uporabe u području računovodstvenih informacijskih sustava. Naglasak će biti na integraciji teorijskih i praktičnih aspekata (primjene) relacijskih baza podataka u domeni obrade podataka u računovodstvu.
1. Razvoj konceptualnih modela
Objekti u realitetu se razvojem računalnih programa opisuju pomoću podataka. Podaci su zato apstrakcija realiteta (fizičkog ili konceptualnog) tj. sredstva za kodiranje svojstava objekata u realitetu. Proces preobrazbe realnog svijeta u model podataka sadrži najmanje tri koraka:
izbor (selekcija). Njegov je cilj mnoštvo objekata u realnom svijetu reducirati na manji skup objekata koji će činiti objekte modela modela. Npr. objekti mogu biti različita analitička konta. Njih se može reducirati na manji broj konta (npr. sintetička) čime se složenost realnog sustava umanjuje. Selekcija se ne odnosi samo na objekte nego i na njihova svojstva i međusobne relacije između objekata.
imenovanje. Svakom objektu u realitetu, svakoj relaciji i obilježju se pridružuje neko ime (npr. račun obveze prema dobavljačima)
klasifikacija. Nehomogena skupina objekata i odnosa se svrstava u homogene klase i tipove objekata. Klasifikacija je uvijek ovisna o području primjene.
Rezultat navedenih koraka modeliranja zove se konceptualni model. On sadrži za dani objekt analize sve relevantne tipove objekata, njihova svojstva i odnose.
Put od konceptualnog modela do internog prikaza u računalu može se jasnije predočiti slikom 1.
Slika 1. Konceptualni model
Ako se model podataka odnosi na neku tvrtku (organizaciju) i njeno poslovanje, onda se naziva bazom podataka (database). Baza podataka ne može sadržavati sve podatke koji se pojavljuju u izvršavanju poslovnih aktivnosti. Samo se podaci relevantni za neko područje primjene organiziraju u baze podataka. Takvo ograničeno područje primjene (područje od interesa) zove se domena (domain problem). Podaci u računovodstvu čine jednu domenu u kojoj se može nalaziti jedna ili više baza podataka. Jednu bazu podataka mogu činiti podaci o proizvodima, kupcima, dobavljačima i računima. U tom smislu baza podataka je model podataka (informacijski model) neke problemske domene.
Do sada je razvijeno više modela podataka. Najznačajniji su: hijerarhijski, mrežni, relacijski i objektno orijentirani model podataka. Iako su međusobno različiti svi imaju određena zajednička svojstva od kojih su vidljiva i osobito važna sljedeća:
Svaki model podataka je vjeran opis realnog sustava. Zato je bliži realnom sustavu nego svojoj fizičkoj implementaciji na računalu.
Model podataka je namijenjen većem broju korisnika i zato mora biti realiziran tako da zadovoljava različite poglede na realan sustav.
Model podataka, radi zadovoljenja različitih pogleda na isti sustav, mora uključivati dovoljno znanja o realnom sustavu ili, drugim riječima, mora biti semantički bogat.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET