Svakodnevno Pamćenje | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Svakodnevno Pamćenje". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
SEMINARSKI RAD
TEMA: SVAKODNEVNO PAMĆENJE
Sarajevo, mart 2005 .godine
Uvod
Zašto neki ljudi bolje pamte od drugih, šta nam od školskog obrazovanja ostaje u pamćenju nakon različito dugih perioda vremena su vjerovatno najinteresantnija i najvažnija pitanja o pamćenju.
Prvi simpozij posvećen isključivo praktičnim aspektima pamćenja održan je 1978. godine, a rezultat je spremnosti akademskih psihologa da se bave i praktičnim, svakodnevnim problemima pamćenja.
To je značilo izaći iz laboratorija i promatrati procese pamćenja u svakodnevnim životnim situacijama.
Istraživački boom u području svakodnevnog pamćenja desio se nakon izlaska članka Ulrica Neissera (1978) pod nazivom: 'Pamćenje: Što su važna pitanja?'
Neisser (1978) kaže da kao što su etološka istraživanja ponašanja životinja dala značajnija saznanja nego laboratorijska , tako i proučavanje pamćenja u prirodnim uslovima može biti produktivnije od laboratorijskih.
Na ispitanika u istraživanjima u vezi sa svakodnevnim pamćenjem ne gleda se kao na pasivnog sudionika koji se nalazi imeđu podražaja i odgovora, već on ima motive, interese, stavove, raspoloženja i sl.
Od 1978. godine, kada je održana prva konferencija o praktičnim aspektima pamćenja , do druge konferencije, održane 1987. godine objavljen je golem broj radova iz raznih domena praktičnog pamćenja.Najveći dio tih istraživanja bio je proveden u prirodnim uslovima.
Prednosti izlaska iz laboratorija u proučavanju pamćenja
Postoje četiri važne i prepoznatljive prednosti izvanlaboratorijskih istraživanja pamćenja u odnosu na laboratorijska istraživanja:
mogućnost generalizacije, jer laboratorijski rezultati ne moraju nužno vrijedeti i u svakodnevnom životu;
otvaraju se novi problemi – npr. prospektivno pamćenje se prvo opažalo u prirodnim uslovima, a tek se odnedavna proučava i u laboratorijama;
neki se problemi iz etičkih razloga ne mogu proučavati u laboratoriju – npr. sjećanje na bol ili nasilan događaj i sl.;
utjecaj emocija, motiva, raspoloženja i sličnih fenomena na procese pamćenja nikad ne možemo tako dobro ispitati u laboratoriju kao u realnom životu.
Osnovni problem u istraživanju svakodnevnog pamćenja je to što su ona još uvijek na razini opažanja, njegovoj fenomenologiji nego na razini objašnjenja .Većina znanstvenika danas smatra da ekološka potreba i važnost upoznavanja pamćenja u svakodnevnom životu prikriva sve njegove metodološke nedostatke.Npr. mi kad čitamo neku priču mi je čitamo ne da bismo je doslovno zapamtili, već da je razumijemo i da nas zabavi.
Estes i niz drugih znanstvenika pokazuju ustručavanje i otpor prema istraživanjima učenja i pamćenja izvan laboratorija.S druge strane, velik broj znanstvenika, kojisu veći dio svog života proveli u laboratorijskim istraživanjima, navodi jake razloge za izlazak iz laboratorija pri istraživanju svakodnevnog učenja i pamćenja.Trend porasta izvanlaboratorijskih istraživanja učenja i pamćenja vjerovatno je posljedica određenog stupnja zasićenosti laboratorijskim istraživanjima – u zadnjih desetak godina otkriveno je vrlo malo novih zakona u tom području psihologije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET