Shizofrenija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Shizofrenija". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod :
Da bi smo shvatili sam pojam shizofrenije neophodno je da pre svega udjemo u svet psihopatologije , da vidimo sta znaci patolosko ,sta znaci normalno psihicko funkcionisanje , neophodno je da vidimo razliku izmedju neuroza i psihoza te dalje da svrstamo shizofreniju u odgovarajuce psihopatoloske promene. Ja cu kroz ovaj rad pokusati da odgovorim na sva pitanja sto tacnije i jednostavnije . Shizofrenija je kompleksan poremecaj celokupne licnosti koji cu definisati dalje u radu da se ne bih ponavljala kroz rad.
Sta je normalno ponasanje?
Psihologija se bavi proucavanjem razlicitih vrsta dusevnih poremecaja .Ona proucava neormalno ili abnormalno ponasanje. Iako mi cesto ocenjujemo da neko ponasanje odstupa od normalnogi da je neka licnost nenormalna , treba reci da je veoma tesko povuci ostru granicu izmedju normalnog i nenormalnog ponasanja.Gotovo svi ljudi pokazuju u nekim situacijama ponasanje koje bi se moglo smatrati , kada bi se javljalo cesto,nenormalnim.
Dva su uglavnom merila koja se koriste da bi se razlikovalo normalno od nenormalnog ponasanja : odstupanje od oblika ponasanja koje srecemo kod pretezne vecine stanovnistva i prisustvo odnosno odnosno nepostojanje odredjenih osobina.Tesko je prihvatljivo da bi nesto bilo nenormalno, bolesno i stetno samo zbog toga sto se znatnije razlikuje od onog sto je uobicajeno i cesto. Pogodniji je nacin za razlikovanje normalnog od patoloskogutvrdjivanjem postojanja i nepostojanja odredjenih osobina. Veoma se cesto navodi da normalnu osobu karakterisu emocionalna, intelektualna,i socijalna zrelost. Pri tom se izraz zrelost upotrebljava u znacenju normalnost, pa je potrebno blize odrediti kojim se osobinama licnosti pojedine vrste zrelosti mogu opisati.Mzemo reci da pod intelektualnom zrelosti podrazumevamo: pravilno ocenjivanje svoje sredine i sebe samoga, kriticnost u rasudjivanju i relativnu samostalnost u dnosenju odluka. Pod socijalnim zrelosu podraumevamo : nastojanje interesa za drustvene probleme, sposobnost za saradnju sa drugima , totalitarnost u odnosima i sklad izmedjulicnih i drustvenih interesa. Da bi se moglo govoriti o normalnosti ponasanja i normalnoj licnosti, najvaznija je emocionalna zrelost.Razlicite se osobine od osobina licnosti navode kao karakteristike emocionalne zrelosti. Medju njima vrlo cesto :realisticnost u ocenjivanju svojih sposobnosti i mogucnosti , sposobnost da se sa drugim osobama uspostave situaciji primereni emocionalni odnosi id a se drugi vole, odsustvo preteane agresivnosti i anksioznosti. Kao narocito vazne karakteristike normalnosti mogu se oznaciti zelja i volja za zivotom i nastojanje da se odredjeni ciljevi i vrednosti , drustveno prihvaceni ostvare.
Psihicki poremecaji :
Postoji mnogo razlicitih teorija koje razvrstavaju mentalne poremecaje u grupe, ovdje cu zbog manjka vremena i prostora usvojiti jendu od mogucih podjela poremecaja mentalnog funkcionisanja . O poremecajima govorimo samo onda ako pojedinac na duze vreme ili trajno pokazuje ponasanje koje ne mozemo smatrati korisnim i normalnim.Dusevnih poremecaja ima razlicitih vrsta i mi ih mozemo razlikovati po stepenu poremecenosti i po karakteristicnim ponasanjima.Dve velike grupe mentalnih poremecaja jesu : laksi mentalni poremecaji koji se nazivaju neurozama i tezi mentalni poremecaji odnosno psihoze(dusevne bolesti). Dosta cesto se kao o trecoj vrsti poremecaja govori kao o karakternim poremecajima ili psihopatijama.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET