Neopsihoanaliza | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Neopsihoanaliza". Rad ima 28 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad
NEOPSIHOANALIZA
Najpoznatiji predstavnici tzv neoanalitičke škole su: Adler, From, Hornaj i Saliven.
ERIH FROM
Erih From je rođen 1900. godine u Frankfurtu, Njemačka. Studirao je psihologiju, filozofiju i sociologiju na univerzitetima u Hajdelbergu., Frankfurtu i Minhenu. Poslije odbrane doktorata na Hajdelbergu, 1922. godine, bio je na psihoanalitičkoj praksi u Minhenu i na čuvenom Berlinskom psihoanalitičkom institutu. Prešao je u SAD 1933. godine kao predavač na Čikaškom psihoanalitičkom institutu, a zatim je otvorio i privatnu praksu u Njujorku. Predavao je na većem broju univerziteta po SAD i u Meksiku. From je umro 18. marta 1980. godine u švajcarskom gradu Lokarnu, đe je živio poslednjih godina života.
Njegove knjige nijesu privukle samo pažnju stručnjaka iz oblasti psihologije, sociologije, filozofije i teologije, nego i šire čitalačke publike. Inspiraciju za pisanje je nalazio u svom bogatom poznavanju istorije, sociologije, književnosti i filozofije.
Na Froma su snažno uticala djela Karla Marksa, a naročito jedan od njegovih ranih radova, “Ekonomsko-filozofski rukopisi”, koji je nastao 1844, a koji je From uvrstio u svoju knjigu “Marksovo shvatanje čovjeka” (1961). U “S onu stranu okova iluzija” (1962), From poredi Frojdove i Marksove ideje, zapažajući neslaganja među njima, u želji da uspostavi sintezu ova dva mislioca. From smatra Marksa temeljnijim misliocem od Frojda i koristi se psihoanalizom samo da bi popunio praznine kod Marksa. On je napisao (1959) vrlo kritičku, čak polemičnu, analizu Frojdove ličnosti i njegovog uticaja, dok je, nasuprot tome, o Marksu napisao čisti hvalospjev (1961). Mada ne bi bilo pogrešno nazvati Froma marksističkim teoretičarem ličnosti, on lično više voli oznaku dijalektički humanista.
Suštinska tema svih Fromovih tekstova je da se čovjek osjeća usamljeno i izolovano zbog toga što je odvojen od prirode i drugih ljudi. Momenat izolacije ne može se naći ni kod jedne druge životinjske vrste; to je specifično ljudska situacija po kojoj se čovjek izdvaja od ostalih vrsta. Dijete, na primjer, stiče slobodu od prvobitnih veza sa svojim roditeljima, a posledica toga je da se osjeća izolovano i bespomoćno. Rob konačno izbori za sebe slobodu, da bi se našao prepušten sam sebi u pretežno neprijateljskom svijetu. Kao rob je pripadao nekome i imao osjećanje povezanosti sa svijetom oko sebe i drugim ljudima, iako nije bio slobodan. U svojoj knjizi “Bjekstvo od slobode” (1941), From razvija tezu da je čovjek, kako je sticao sve veću slobodu kroz istoriju, postajao sve usamljeniji u isto vrijeme. Sloboda tako postaje nešto negativno od čega čovjek pokušava da pobjegne.
Koje su to specifične potrebe koje izrastaju iz uslova ljudskog postojanja? Ima pet potreba: potreba za povezanošću, potreba za prevazilaženjem, potreba za ukorijenjenošću, potreba za identitetom i potreba za orijentacionim okvirom. Potreba za povezanošću (koja se, takođe, naziva i okvirom posvećivanja u Revoluciji nade, 1968) proističe iz nepobitne činjenice da su ljudi, postajući ljudi, iščupani iz primarnog životinjskog jedinstva s prirodom. »Životinju priroda oprema da uspješno izlazi nakraj sa uslovima života, koji je čekaju«, dok su ljudi, sa svojom moći mišljenja i maštanja, izgubili tu blisku međuzavisnost sa prirodom. Umjesto ovih instinktivnih veza koje sa prirodom imaju životinje, ljudi su prinuđeni da stvaraju svoje sopstvene odnose, među kojima najviše zadovoljenja pružaju oni koji su zasnovani na produktivnoj ljubavi. Produktivna ljubav uvijek podrazumijeva međusobnu brigu, odgovornost, poštovanje i razumijevanje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET