Kreativnost u obrazovanju | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kreativnost u obrazovanju". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Filozofski fakultet
Katedra za psihologiju
KREATIVNOST U OBRAZOVANJU
Došić Svjetlana
April,2010
UVOD
Kreativnost je složen pojam koji zahtjeva mnogo veću pažnju.. Dobrobit kreativnosti prepoznala se u prošlom vijeku i danas se još uvijek pokušava u potpunosti razumjeti. Njena važnost svakako se prepoznala u podrucju vaspitanja i obrazovanja gdje danas ostvaruje gotovo najvažnije pomake. Kreativnost učitelja uzima se kao glavna pretpostavka za razvijanje kreativnog učenika te se mora shvatiti i kao jedna od osnova istraživačkog rada. Učiteljeva kreativnost, kao i kreativnost svake osobe, podložna je mnogim uticajima koji su u školskim uslovima još i izraženiji. Svakodnevni međuljudski odnosi s kolegama, učenicima, roditeljima, uslovi rada, plata i ostali ekstrizični motivatori utiču u manjoj ili većoj mjeri na motivaciju u pozitivnom ili negativnom smislu zavisno o hijerarhiji vrijednosti svakog učitelja, ali najvažnija je intrizična motivacija, ona koja dolazi iz samog pojedinca usled zadovoljstva učiteljskim pozivom, zadovoljstva radom s učenicima. Danas znamo da kreativnost nije osobina samo nekolicine izuzetnih ljudi već svaki čovjek ima tu osobinu, koja može biti do različite mjere razvijena ili nerazvijena, ali isto tako korištena i neiskorištena. To znači da školovanje budućih učitelja treba između ostalog biti u funkciji razvoja i oslobađanja kreativnih potencijala studenata. Ukoliko učitelji nisu razvili svoju kreativnost neće biti u stanju tu osobinu razvijati ni kod svojih učenika. Pronaći novo, orginalno rješenje nekog problema, vidjeti neobičan odgovor tamo gdje ga drugi ne vide, napraviti orginalno umjetničko djelo, znači biti kreativan. Gallagher je 1986. definisao kreativnost kao mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinuje postojeće ideje i produkte na način koji je za nju nov.
Pojam kreativnosti
Kreativnost u školskim uslovima
Prema Ozimecu, u školskom okruženju posticanje kreativnosti najviše se pokazuje kroz posticanje pozitivne atmosfere unutar razreda. Prema istraživanju Bob Jeffreya i Petera Woodsa, atmosfera unutar razreda
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
anji, 2008.). Danas postoje mnoge takve radionice koje se baziraju na posticanju kreativnosti. Osnovne postavke koje se nastoje promovisati su stimulisanje perceptivnih sposobnosti, pronalaženje inspiracije u svijetu oko sebe, jačanje samopouzdanja, jačanje znatiželje, sarađivanje sa drugima, uživljavanje i uživanje u igri, fleksibilnost mišljenja, suzbijane straha od nepoznatog i slično. U školskom okruženju, sputavanje kreativnosti često se može vidjeti u insistiranje samo jednom ispravnom odgovoru, načinu, metodi, netoleranciji prema učenikovim ili učiteljevim greškama, ignorisanju njihovih ideja, novih rješenja, autiratarnom stavu učitelja, direktora, u učiteljevom naglasku na nastavni program, nadostatku vremena za učenike. Kao objektivan razlog za sputavanje kreativnosti može se navesti i preveliki broj učenika u jednom razredu, neadekvatno razrađen nastavni plan i program, nestručni učitelji, vremensko, prostorno, materijalno ograničenje rada i još mnogo drugih razloga. Po mom mišljenju, u našem obrazovanju postoji nedostatak kreativnosti na svim nivoim, počevši od ministarstva, direktora svih obrazovnih institucija, učitelja, ali i samih učenika. Zato je neophodno da se nešto promjeni, i u nastavnom planu i programu, i u odnosu učitelja prema nastavi, prema učenicima što zahtjeva reformu u našem obrazovanju, jer će tada postojati mogućnost da djeca od najranijeg doba počnu razmišljati, raditi, ponašati se kreativno. Uslovi u našim školama su još uvijek daleko od mogućnosti da ispune neke od uslova za kreativno djelovanje. Razredi su prenatrpani, uslovi za rad su loši, a većina učitelja bez ikakvih amicija da promjeni svoj način rada. Ali sve ovo nije opravdanje da se stvari ne počnu mijenjati, potrebno je samo malo željei motivacije i sa strane učitelja ali i učenika.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET