Indeks tjelesne mase i osobine ličnosti, kao moguci prediktori ponasanja rizičnog za bulimiju (hr) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Indeks tjelesne mase i osobine ličnosti, kao moguci prediktori ponasanja rizičnog za bulimiju (hr)". Rad ima 62 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
LATINKA BASARA ZAGREB, 2004.
-3-
SADRŽAJ
-4-
1. UVOD
-5-
1.1.1.
ANOREKSIJA NERVOZA
Riječ anoreksija grčkog je podrijetla, a odnosi se na nedostatak apetita, izbjegavanje i gnušanje prema hrani (prema Pokrajac – Bulian, 2000). Najčešće se javlja u dobi od 14 25 godina, dakle, kratko nakon puberteta ili u kasnoj adolescenciji, ali ima slučajeva gdje se javlja izme u 8 – 14 godina (prema Anton i Knežević, 1996). Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku psihičkih bolesti Američkog psihijatrijskog društva (DSM – IV, 1996), prosječna dob pojavljivanja anoreksije je 17 godina, a prevalencija u mladoj odrasloj dobi za žene iznosi 0.5 – 1 %. Postoje dva tipa anoreksije nervoze: 1. RESTRIKTIVNI TIP (osoba je na dijeti, a izgladnjivanje je često praćeno pretjeranom fizičkom aktivnošću), te 2. PREŽDERAVAJUĆE / PURGATIVNI TIP (osoba je na dijeti koju prati povremeno prejedanje, te izbacivanje hrane iz organizma povraćanjem, laksativima, ili diureticima). Osim gubitka tjelesne težine koji si osoba sama nameće, bolest karakterizira i amenoreja (izostanak redovitih menstruacija). Amenoreja se može pojaviti, kod odre enog broja žena s anoreksijom, prije značajnog gubitka tjelesne težine, a kod djevojčica u pretpubertetu, menarha može biti odgo ena zbog izbijanja bolesti (Garfinkel, 1995, prema Pokrajac – Bulian, 2000). Ostale fiziološke promjene koje prate anoreksiju su : suha koža koja lako popuca, nježne polegnute dlačice na vratu i licu, krhki i lomljivi nokti prstiju, žućkasti ton kože, usporeno srčano bilo, opstipacija, snižena tjelesna temperatura, te mišićna slabost (Kaplan i Woodside, 1987, prema Davison i Neale, 1999). Prema DSM – IV (1996) anoreksiju je moguće dijagnosticirati ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: A) Odbijanje da se održi tjelesna težina na ili iznad minimalne težine za dob i visinu (gubitak na težini doveo je do održavanja tjelesne težine na razini manjoj od 85 %
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
-7smetnje raspoloženja s nerijetkim javljanjem depresivnosti, socijalnog povlačenja, razdražljivosti, nesanice i smanjenog libida. Istraživanja koja povezuju poremećaje hranjenja s poremećajima ličnosti daju vrlo neujednačene rezultate. Wonderlich, Swift i Slotnick (1990) navode da čak 80 % anorektičara (restriktivni tip) pokazuje poremećaj ličnosti, Gartner, Marcus i Halmi (1989) navode podatak od 33 %, a Herzog, Keller i Lavori (1992) 23 % (prema Pokrajac – Bulian, 2000).
-8hipotalamički poremećaj uzrok anoreksije, posljedica gubitka tjelesne težine i ograničenog unosa kalorija, ili je pak posljedica emocionalnog stresa bolesnika (Garfinkel i Garner, 1982). 1.1.2. BULIMIJA NERVOZA
- 10 Me utim, zbog prejedanja i pražnjenja, kod bulimičnih su osoba česte fiziološke posljedice, kao upale grla i ždrijela, otečene žlijezde slinovnice, te razaranje zubnog enamela kiselim sadržajem povraćevine. Tako er je moguće oštećenje crijevne stijenke, nutritivni deficiti i dehidracija. Smanjena koncentracija kalija i drugi premećaji elektrolita mogu ugroziti život, jer osobe s bulimijom mogu doživjeti zastoj srca što dovodi do iznenadne smrti (prema Davison i Neale, 1999). Kao i kod anoreksije, i za bulimiju se u literaturi pronalaze različite torije o etiologiji ovog poremećaja hranjenja. Pokrajac – Bulian (2000.) u svojoj doktorskoj disertaciji navodi neka od najznačajnijih tumačenja. Mnoga istraživanja potvr uju značenje genetskih faktora u nastanku poremećaja hranjenja. I bulimija i anoreksija su češće u obiteljima gdje netko od članova boluje od istog poremećaja, me utim, čini se da je sklonost gojaznosti i prevalencija afektivnih poremećaja u obitelji ipak relevantnija za nastanak bulimije nego anoreksije. U okviru psihodinamske teorije o nastanku bulimije, značajno mjesto zauzimaju problemi kontrole impulsa, odnosno, gubitak kontrole kod prejedanja što se povezuje sa sjećanjem na ranu kontrolu sfinktera. Ipak, moderna psihodinamska shvaćanja imaju polazište u ranije spomenutoj teoriji objektnih odnosa, koja počiva na ideji da je doživljavanje i funkcioniranje pojedinca odre eno načinima ostv
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET