Frojd, psihologija djece | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Frojd, psihologija djece". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Sigmund Frojd, rođen je u Frajbergu, današnjem Priboru, u Moravskoj. Pozat je kao utemeljivač psihoanalize.
Porijeklom je Jevrejin iz ne baš imućne porodice. Sa četiri godine njegova porodica se nastanjuje u Beču. Posle sjajnog školovanja, 1876. u laboratoriju fiziologa Brikea, gdje nastavlja istraživanja u vezi sa anatomskom patologijom i fiziologijom nervnog sistema kod čovjeka. Razvija prijateljstvo sa J. Broj erom, koji je od njega starijič godina. Nakon studija medicine, 1883, stupa u psihijatrijsku službu. Zadužen za studiju o kokainu, otkriva, 1884, njegove analgetske odlike, predosjeća njegova anasteziološka svojstva i iskušava ga na sebi. Jedna mu stipendija omogućuje da 1885. ode u Pariz na staž kod Sarkoa u Salpetrijeru. Tamo po smatra manifestacije histerije i efekte hipnoze i sugestije. Sa privatnom praksom počinje 1886. godine.
U oktobru 1886. god. ženi se Martom Bemajs, sa kojom je vjeren od 1882. godine. Ona će mu roditi šestoro djece, među kojima Anu, rođenu 1895, kojać ga cieli život pratiti i specijalizovati se za dječju psihoanalizu. Frojd sebi stvara klijentelu među "nervno oboljelima", većinom od histerije, koje liječi, kao što se u to vreme obično činilo, elektroterapijom i hipnozom. Prevod Berhajmove knjige O sugestiji i hipnotiUkim i budnim stanjima objavljuje 1888. godine. U 1895, odustaje od hipnoze u korist metode slobodnih asocijacija i objavljuje, u saradnji sa Broj erom, Studije o histeriji, djelo veoma loše primljeno u medicinskim krugovima. Tu već nalazimo osnovne principe psihoanalize, pojmove nesvjesnog, supstitucije, negacije, odbacivanja. Tokom 1896. raskida svoju saradnju sa Broj erom.
Nakon Frojda, svijest predstavlja samo dio psihološkog života, čiji se drugi dio. odlučujuć, nalazi u nesvjesnom. Frojd zasniva novu disciplinu, psihoanalizu i razvija novu koncepciju o čovjeku.
Sve stoje naprijed navedeno o Frojdu i njegovoj teoriji psihoseksualnog razvoja ličnosti, poslužiće nam kao uvod u razmatranje ovog rada.
Rad je koncipiran kroz nekoliko cjelina uz korištenje dostupne literature koja tretira navedenu oblast.
1. FROJDOVA TEORIJA LIČNOSTI
Frojdova teorija ličnosti predstavlja jednu od najobuhvatnijih teorija. Jedna od čuvenih Frojdovih metafora kojom se služio da bi opisao psihički život jeste metafora o santi leda čiji manji dio, koji izranja iznad površine vode, predstavlja oblast svijesti, dok mnogo veća masa ispod površine vode, predstavlja oblast nesvjesnog. On je smatrao da se u području nesvjesnog nalaze nagoni, strasti, potisnute ideje i osjećanja koji imaju kontrolu nad svjesnim mislima i postupcima pojedinca. S obzirom daje u psihologiji na prelomu XIX i XX vijeka dominirala ideja da je čovjekovo ponašanje uzrokovano svjesnim faktorima, zamisao o nesvjesnim korijenima duševnog života bila je veoma revolucionarna
Pored toga, ideja da je seksualni instikt djelatan u osobi od samog rođenja i da na presudan način oblikuje psihički život bila je prilično kontraverzna s obzirom na tadašnji duh vremena. S obzirom da se na djecu gledalo pre svega kao na nevinu i aseksualnu, ideja da razvoj tokom detinjstva podrazumeva faze pri čemu je osnovna karakteristika svake faze određena erogena zona, je bila nešto što javnost nije mogla lako da prihvati.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET