Emocionalna inteligencija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Emocionalna inteligencija". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Seminarski rad iz pred meta obrazovne inovacije
Tema:
Emocionalna inteligencija
Odsek: srpski jezik i književnost
Pojava emocionalne inteligencije primljena je sa velikim zanimanjem u naučnim a posebno u širim društvenim krugovima. Jedan od uzroka takve popularnosti mogao bi biti u karakteristici savremenog čoveka da mnogo uspešnije rešava tehničke od humanih problema. Neki od segmenata humanih problema pojedinca danas, svakako je rešavanje nesklada između onoga šta misli i onoga šta oseća, odnosno usklađivanja emocije sa razumom. 
Emocionalna inteligencija je relativno novo područje u psihologiji i novi predmet psihologijskih istraživanja. U posljednjih 12 godina uveliko privlači interes medija, postala je česta tema knjiga i časopisa, od kojih je najpoznatija Daniela Golemana, predavača na američkom unuverzitetu Harvard i dopisnika New York Timesa, pod naslovom “Emocionalna inteligencija”.
Emocije su organizovani mentalni odgovor na događaj, a uključuju psihološki, iskustveni i kognitivni aspekt. Naročito je važno to što se emocije obično javljaju u kontekstu odnosa. Kako se menja odnos neke osobe prema drugoj osobi ili objektu, menja se i njena emocija prema toj osobi ili objektu. Bilo da su ti odnosi stvarni, smešteni u sećanju ili zamišljeni, praćeni su signalima koje nazivamo emocijama.
Emocionalna inteligencija se odnosi na sposobnost prepoznavanja značenja emocija i njihovih veza, korišćenja emocija kao temelja razumevanja i rešavanja problema. Nadalje, uključuje korišćenje emocija za poboljšanje kognitivnih aktivnosti (Mayer i dr.,1999, prema Mayer, Caruso, Salovey, i Sitarenios, 2001).
Sa stanovišta emocionalne inteligencije, onaj ko poseduje takve sličnosti smatra se dobro prilagođenim i emocionalno veštim pojedincem, dok onaj ko ih ne poseduje u dovoljnoj meri može biti oštećen u emocionalnom i socijalnom funkcionisanju (Mayer, DiPaolo i Salovey, 1990).
Postojeća istraživanja sugerišu da će emocionalna inteligencija verovatno zauzeti mesto uz druge važne psihološke varijable kao prediktor različitih faktora uspešnosti na poslu, u školi i kod kuće. Npr. viši stepen emocionalne inteligencije može predvideti smanjenu verovatnost poteškoća s drogama ili nasiljem (Brackett, 2001; Formica, 1988; Mayer, Perkins, Caruso i Salovey, 2001; Rubin,1999; Salovey, Mayer, Caruso i Lopez, u tisku, prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2001).
INTELIGENCIJA I EMOCIJE
Psiholozi su još u 18 veku podelili ljudsko mišljenje na tri segmenta:
- Kogniciju ili spoznaju (pamćenje, apstraktno i logičko mišljenje, prosuđivanje)
- Afekt (emocije, raspoloženja, osećajna stanja poput umora i sl.)
- Motivacija (biološki porivi i stečeni postupci)
Prema Mayeru i Saloveyu (1997) savremena psihološka istraživanja potvrdila su naučnu pstojnost ovakve klasifikacije.
Iz naziva konstrukcije emocionalne inteligencije proizlazi da bi ona trebala biti kombinacija inteligencije i emocija. Stoga je potrebno prvo pokušati obrazložiti ova dva pojma. U skladu sa gore navedenom podelom pod inteligencijom se smatra kvalitet funkcionisanja kognitivne sfere mišljenja. Ipak, još uvek u psihologiji ne postoji saglasnost jednoznačnog i opšteprihvaćenog definisanja inteligencije, pa čak ni oko toga šta je to tačno inteligencija (Zarevski 1999). Verovatno najčešće citiranu definiciju inteligencije dao je Wechsler smatrajući da je «inteligencija ukupan ili globalni kapacitet pojedinca da deluje celishodno, misli racionalno i efektivno vlada svojom okolinom» (iz Salovey i Mayer 1990). 
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET