Pravni aspekti BiH kao austrougarskog corpus separatum i aneksija 1908 | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pravni aspekti BiH kao austrougarskog corpus separatum i aneksija 1908.". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
PRAVNI ASPEKTI BOSNE I HERCEGOVINE KAO AUSTROUGARSKOG CORPUS SEPARATUM I ANEKSIJA 1908. GODINE
(seminarski rad)
Predmet: Državnopravni razvitak Bosne i Hercegovine
Kiseljak, novembar 2009.
S A D R Ž A J
Uvod 3
Austrougarski corpus separatum. 4
Međunarodne okolnosti aneksije 7
Proglas aneksije i njene državnopravne posljedice 8
Zaključak 11
Literatura 12
Uvod
Svakako jedan od najznačajnijih događaja koji su obilježilji historiju BiH je aneksija koju je 1908. godine izvršila Austro – Ugarska. Iako se BiH još od 1878. godine nalazila pod upravom Austro – Ugarske, aneksija je bila i službeni čin stavljanja BiH pod vlast Austro – Ugarske, koji je donio mnogobrojne promijene kako u političkom, ekonomskom, društvenom, tako i u životu običnih stanovnika BiH.
Aneksija je ostavila i velike posljedice na međunarodnoj političkoj sceni i pokrenula je niz događaja koji su rezultirali atentatom na Franca Ferdinanda, austro – ugarskog prestolonasljednika, što je bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.
U ovom seminarskom radu će biti pokazane sve posljedice aneksije BiH 1908. godine, kao i pravni aspekt aneksije, tj. posljedice na uređenje BiH koje je aneksija ostavila. Također će biti obuhvaćene i posljedice i prom jene koje su se desile na tadašnjoj međunarodnoj, ali i domaćoj političkoj sceni.
Austrougarski corpus separatum.
Austrougarska vlast u BiH s državnopravnog stanovišta razlikuje se na dva nivoa:
prvi je od 1878. do aneksije 1908. (oko 30 godina), kada je njena vlast u BiH privremena, pod mandatom međunarodne zajednice, kada još turski s ultan ima formalni suverenitet nad Bosnom i
drugi nivo, od 1908. do 1918., kada je Bosna aneksijom postala kolonija Austro-Ugarske, koja nad njom ima puni državni suverenitet, s jedne strane, i oblike političke organizacije vlasti u kojim aktivno učestvuje i domaće stanovništvo, pod čvrstom kontrolom i ovlaštenjima centralne vlasti u Beču.
Značajni elementi vojne uprave i ograničena građanska prava bili su prisutni sve vrijeme austrougarske vladavine. Bosna i Hercegovina nije bila sastavni dio austrougarske državne strukture.
Osnovni međunarodnopravni akti koji su određivali položaj Bosne i Hercegovine poslije 1878. su član XXV Berlinskog ugovora i Carigradska konvencija (1879.).
Sporazum o pokrajinama u Bosni i Hercegovini u Berlinskom ugovoru (član XXV) je glasio:
Punomoćnik Turske, pošto je za to dobio naročito ovlaštenje od svoje vlade, dao je također pristanak naknadno u početku sjednice od 4. jula ovim riječima: "Osmanska carska vlada je uzela u vrlo ozbiljno razmatranje mišljenje, koje je kongres izrekao u pogledu sredstava za umirenje Bosne i Hercegovine; ona u njega ima potpuno povjerenje, međutim sebi zadržava pravo, da se u tom pogledu prethodno i neposredno sporazumije sa bečkim kabinetom.“
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET