Pravne praznine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pravne praznine". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVEZITET ZA POSLOVNE STUDIJE – Banja Luka
FAKULTET ZA PRIMENJENU EKONOMIJU – Istočno Sarajevo
Predmet: Opšte učenje o pravu
TEMA: PRAVNE PRAZNINE
(seminarski rad)
I. Sarajevo, novembar, 2012.
S a d r ž a j
1. UVOD 2
2. DEFINISANJE PRAVNIH PRAZNINA 3
3. UZROCI PRAVNIH PRAZNINA 5
4. VRSTE PRAVNIH PRAZNINA 7
5. POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA 8
6. ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
1. UVOD
U svakom pravnom sistemu postoji manji ili veći obim pravnih odnosa koji nisu, a treba da budu regulisani opštim pravnim normama i koji zato predstavljaju pravne praznine. Zbog značaja i odnosa koji imaju prema načelu ustavnosti i zakonitosti, pravne praznine su u savremenoj teoriji prava predmet intenzivnog proučavanja.
Pravne praznine postoje kada se nijedna norma svojim značenjem ne odnosi na konkretan slučaj, a postoji društvena potrebanjegove uređenosti pravnom normom, kao i društveni interes i cilj koji se želi postići u konkretnom slučaju.
U radu su dati različiti pristupi definisanju pravnih praznina, ukazano je na uzroke pojavljivanja pravnih praznina i na načine popunjavanja pravnih praznina.
2. DEFINICIJA PRAVNIH PRAZNINA
Mogućnost postojanja pravnih praznina nije se uvijek priznavala. Smatralo se da je pravni sistem potpun i nema praznina jer zakonodavac tako naređuje. Dok se po drugoj koncepciji pravo smatra kao jedinstvo opštih i individualnih normi i ističe se uloga suca i kaže da pravne praznine postoje s obzirom na zakon, ali ne i s obzirom na pravo u cjelini budući da sudac takođe stvara pravo i mora riješiti svaki sporni pravni slučaj.
Danas se priznaje postojanje pravnih praznina. Smatra se da pravo teži potpunom obuhvatu odnosa koji su njegov predmet, ali zbog njegove složenosti, dinamičnosti i promjenljivosti to u svim slučajevima ne uspijeva, pa društveni odnosi ostaju nenormirani.
Postoje različita shvaćanja pravnih praznina. Osnovno je značenje praznina kao društvenih odnosa koji nisu, ali bi zbog svoje važnosti trebali biti normirani.
U knjizi Država i pravni sustav navodi se da ne postoji sveobuhvatnost pravnog sistema, jer se prema postojećem pozitivnom pravu nikad ne mogu riješiti svi slučajevi. Uvijek će postojati slučajevi koji se ne mogu podvesti pod „svoju“ normu, jer je zakonodavac takav slučaj previdio (nije predvidio da će se pojaviti) ili ga je propustio (zaboravio) riješiti. Stoga u pravnom sustavu postoje „rupe“ odnosno nedovršenosti i neiskazanost. Te se pojave jednim imenom nazivaju pravne praznine. To su pojave u pravu kad nastane jedan slučaj koji bi trebalo pravno obuhvatiti, regulirati i riješiti, a na raspolaganju nema potrebne pravne norme.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET