Pravna norma (pojam i vrste) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pravna norma (pojam i vrste)". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
PRAVNA NORMA (POJAM I VRSTE)
(seminarski rad)
Predmet: Struktura prava
Smjer: Opće pravo
Kiseljak, april 2010.
SADRŽAJ
Pravna norma (pojam i vrste) 3
Uvod 3
Pojam pravne norme 4
Elementi pravne norme 5
Važenje pravne norme 5
Vrste pravnih normi 6
Zaključak 8
Literatura: 9
Pravna norma (pojam i vrste)
Uvod
Čovjek je društveno biće i kao takav uvijek pripada društvu i određenim društvenim zajednicama, odnosno grupama. S obzirom na to, ljudsko ponašanje se uvijek odvija prema nekim društvenim pravilima ili se na ljudsko ponašanje barem odnose određena društvena pravila, tako se svaki pojedinac ponaša u skladu sa brojnim normama ili pravilima društvenog života. Norme imaju funkciju da prisilno utiču na ljude kako bi se oni ujednačeno ponašali.
Društvene norme su jezične poruke koje zahtijevaju od nekih subjekata da u određenim okolnostima nešto čine ili ne čine spram drugih subjekta, prijeteći sankcijom ako tako ne postupe. Dakle, norme se sastoje od legitimnih, tj. društveno priznatih tražnja i sankcije. U društvene norme spadaju običajne, moralne i pravne norme koje se razlikuju po načinu nastanka, formi i drugim elementima.
Pravo je znatnim dijelom jezična djelatnost, tj. djelatnost koja je sastavljena od misli koje su izražene jezikom – usmeno ili pismeno. Prvana norma je jedan od najbitnijih elemenata prava i kao takva se razlikuje od drugih društvenih normi.
U ovom seminarskom radu će biti obuhvaćeno definisanje pojma pravne norme, njene funkcije, razlikovanje pravnih od drugih društvenih normi, kao i podjela pravnih normi.
Pojam pravne norme
Za postojanje norme potrebno je više nužnih pretpostavki, a to su:
Osobe koje stvaraju normu (adresanti, pojedinac ili grupa)
Osobe kojima su norme namijenjene (adresati, pojedinac ili grupa)
Razne mogućnosti ponašanja adresata u društvenim odnosima koji su predmet norme (mogućnosti X, Y, Z)
Vrijednosti i c iljevi zbog kojih norma postoji i koji se njome žele postići.
Kao što je već u uvodu navedeno, postoje tri vrste društevnih normi: pravne, moralne i običajne. Da bismo mogli definisati pravnu normu, prvo moramo uočiti razlike između ova tri tipa normi. Tako da ćemo navesti samo one osnovne razlike. Osnovna razlika se ogleda u tome što su kod običajnih i moralnih normi tvorci teže odredivi, a kod pravnih tvorci su lakše odredivi, i to su: država, društvene organizacije i pojedinci, s ovim u vezi stoji da običajne i moralne norme nastaju spontano i neformalizirano, a pravne organizirano i prema procedurama koje su propisane u višim normama. Također, jako je važno napomenuti da su kod običajnih i moralnih normi sankcija je preteženo psihička, usmjerena na grižnju savjest, a kod pravnih normi sankcija je fizička protiv života, tijela, slobode i imovine. Postoje još mnoge razlike između običajnih, moralnih i pravnih normi, ali su ove najznačajnije i prema njima se može i definisati pravna norma.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET