Poslovna i deliktna sposobnost fizičke osobe | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Poslovna i deliktna sposobnost fizičke osobe". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 Univerzitet u Travniku
Pravni fakultet Kiseljak
Poslovna I deliktna sposobnost fizičke osobe
(seminarski rad)
Predmet: Uvod u građansko pravo
Smijer: Opče pravo
Kiseljak,novembar,2010
Sadrzaj:
1.Uvod……………………………………………………………………………………………1
2.Pravna sposobnost fizičkih lica………………………………………………………………….2
3.Prestanak pravne sposobnosti……………………………………………………………………3
4.Poslovna sposobnost…………………………………………………………………………….5
5.Potpuno poslovno nesposobna lica………………………………………………………………6
6.Dijelimično poslovno sposobna lica……………………………………………………………..7
7. Deliktna sposobnost…………………………………………………………………………….8
8.Lično ime I prebivalište………………………………………………………………………….9
11.Državljanstvo………………………………………………………………………………….10
12.Zaključak………………………………………………………………………………….......11
13.Literatura……………………………………………………………………………………...12
1.Uvod
Svojstva subjekta prava ima svako lice koje je nosilac prava I obaveza.Postoje dije vrste subjekata prava,a to su:fizička I pravna lica.
Fizička lica su ljudska bića koja se javljaju kao učesnici pravnih odnosa.
Pravna lica su raznovrsna udruženja ljudi kojima zakon priznaje pravo da učestvuju u pravnim odnosima kao posebni subjekti prava.
Sposobnost fizičkog lica da može imati prava I obaveze naziva se pravna sposobnost,a to znači da lice može da bude nosilac prava I obaveza u pravnim odnosima između ljudi.Za svalo lice za koje može da se prizna mogučnost da stiče prava ili da preuzima obaveze kažemo da je pravno sposobno.Za društvenu aktivnost važna je I poslovna sposobnost,a to je sposobnost da lice stiče prava I preuzima obaveze svojim radnjama bez pomoći drugih lica.Pravna sposobnost se razlikuje od poslovne , jer lice može imati pravnu sposobnost a da nema poslovnu.Npr.dijete čim se rodi pravno je sposobno.Ono može odmah da nasljedi, da dobije na poklon neku stvar, da time stiče subjektivno pravo u konkretnom slučaju pravo svojine.Ali pošto ono nije jos svjesno ne može steči svoje subjektivno prao svojom radnjom več radnjom nekog drugog lica (zastupnika,roditelja,staratelja) U daljem radu vidjet če te u kojim slučajevima to može da se dogodi.
1.
2.Pravna sposobnost fizičkih lica
Fizičko lice psotaje subject prava čim se rodi.To znači da lice čim bude rođeno stiče pravnu sposobnost koju zadržava tokom cijelog života.Postoji izuzetak kod ovog prava a to je kada je dijete začeto a nije rođeno,posebno kod prava nasljeđivanja, jer se začetak smatra subjektom prava kada su u pitanju njegova prava,ako se kasnije živo rodi.Da bi fizičko lice steklo svojstva subjekta prava potrebno je da je živo rođeno I da ima ljudski lik.Smatra se da je dijete rođeno živo ako je I najkrače vrijeme živjelo.Ukoliko je neizvejsno da je to dijete u vrijeme rođenja bilo živo ili mrtvo predpostavlja se da je dijete rođeno živo, sve dok se ne dokaže suprotno, a ovakva pretpostavka je logična jer je rođenje živog dijetea normalno,a mrtvog je izuzetak.Rođenje dijeteta dokazuje se izvodom iz matične knjige rođenih.Danas je prihvaćeno svalo fizičko lice.Sva lica imaju pravnu sposobnost I smtraju se subjektom prava.Priznanjem pravne spospbnosti svakom licu ostvaruje se ustavno načelo jednakosti I ravnopravnosti, što je osnovni princip socijalizma.Svi naši građani jednaki sup red zakonom I ravnopravni, bez obzira na rasu, spol, jezik, obrazovanje, ili društveni položaj.U hostorijskom razvitku društva nije uvijek bilo tako.U robovlasničkom društvu robovi nisu mogli biti subjekti prava, več sui h smatrali objektima.U feudalnom pravu ljude su dijelili na staleže, pa I pravna sposobnost nekog lica se zasnivala na tome kojem staležu pripada.U buržoaskom pravu nastalo je načelo formalne jednakosti ljudi, svi su bili jednaki I svi su bili subjekti prava ali najvču pravnu sposobnost imaju pripadnici vladajuče klase.Tek u socijalističkom poretku obezbjeđuje se pravna ravnopravsnost među građanima I stvara se potpuni preduslov za jednakost ljudi u društvu.Osnov ove jednakosti u socijalističkom društvu čini društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju I ukidanje eksplotacije čovjeka nad čovjekom.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET